
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
U Novom Sadu i Beogradu su otvorene dve izložbe o ruskom arhitekti Nikolaju Krasnovu, čije zgrade i radovi predstavljaju deo identiteta prestonice, a čiji crteži govore o njegovoj estetici grada
Nikolaj Krasnov je projektovao Veliku salu sadašnjeg Doma Narodne skupštine da bude lepa onima koji u njoj rade i donose važne odluke po državu, i onima koji je samo vide na fotografiji. Sticajem okolnosti danas se ne obraća pažnja na njenu lepotu, ali Krasnov s tim nema nikakve veze. Aktuelni poslanici su učinili da je naša asocijacija na Skupštinsku salu samo njihova netrpeljivost i vređanje – ali nećemo o tome.
Velika sala Skupštine je samo jedna među tragovima koje je Nikolaj Krasnov ostavio Beogradu, i zbog kojih je on lep.
Izložbu o Nikolaju Krasnovu, a povodom 160 godina njegovog rođenja, realizovali su zajedno Spomen zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu, i u Beogradu, Zavod za zaštitu spomenika kulture.
U Novom Sadu je u četvrtak otvorena izložba „Svestrani umetnik Nikolaj Petrovič Krasnov: akvareli i crteži“, a nedelju dana pre toga u Beogradu je otvorena postavka „Svestrani umetnik Nikolaj Petrovič Krasnov: arhitektonsko nasleđe Beograda“.
Organizatori podsećaju da je stvaralaštvo ruskog arhitekte Nikolaja Petroviča Krasnova (Honjatino, 1864 – Beograd, 1939), dalo je posebno obeležje srpskoj arhitekturi između dva svetska rata.
Ruski carski arhitekta, pripadnik dvora Romanovih, Krasnov je nakon Oktobarske revolucije emigrirao u Kraljevinu Jugoslaviju, a njegov dolazak u Beograd značio je stvaranje nove estetike grada u kojoj se kao poseban aspekt izdvajaju monumentalna zdanja ruske provinijencije.
Njegovi arhitektonski projekti između ostalih uključuju projektovanje Zgrade Arhiva Srbije, Palate Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije, ali i radove na Palati Narodne skupštine, Dvorskog kompleksa na Dedinju i mnogim drugim objektima koji predstavljaju deo identiteta prestonice i od kojih su neki vremenom uvršteni u spomenike kulture.
Iza njega je ostao i velik broj akvarela i crteža kuća, sakralnih i memorijalnih objekata, enterijera, nameštaja i različitih arhitektonskih detalja. Izlaganjem Krasnovljevih crteža i akvarela kulturnoj javnosti biće prikazan deo rada ovog arhitekte koji do sada nije bio dovoljno osvetljen.
Tokom izložbe u Novom Sadu, održaće se promocija monografije „Beogradski opus (1922–1939) arhitekte Nikolaja Petroviča Krasnova“ autorke msr Sanje Kiproski.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve