img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Ambrozić: Uvek sam verovao da pesma može da promeni svet

02. mart 2024, 13:09 A.I.
Foto: Zorica Kojić
Dragan Ambrozić (desno) na dodeli priznanja sa Brankom Rosićem
Copied

Uvek je verovao da pesma može da promeni svet, pa je zato bio zapeo da to i dokaže. I pisana reč i koncerti za njega su „akcije koje imaju snagu da menjaju ljude, jer kroz doživljaj menjamo način na koji sebe vidimo“

Muzički kritičar „Vremena“ Dragan Ambrozić ovogodišnji je dobitnik nagrade Fondacije “Tanja Petrović” za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima, jer je „uspeo da spoji strast i znanje, alternativu i meјnstrim, neposrednu angažovanost i promišljanje o muzici i pop kulturi“.

„Osnovna vrednost ove nagrade su ljudi – sami dobitnici koji su uspostavili standarde u kulturi, svaki u svom domenu. Velika je čast biti u tom nizu imena. Nadam se da to znači da sam i sam uspostavio neke standarde, uvek sam to smatrao svojom obavezom i trudio se da naučim druge“, rekao je Ambrozić prilikom dodeljivanja nagrade.

A Tanju Petrović je lično poznavao od 18 godine i ona je sigurno bila od onih osoba koja se zalagala za visoke standarde, na kraju i kao Gradska sekretarka za kulturu.

Ambrozić se zahvalio Fondaciji na velikoj počasti da dobije nagradu koja nosi njeno ime, te svima onima sa kojima je sarađivao ili još uvek radi, a koji su mu omogućili da bude to što jeste. Mislio je tu pre svega na redakcije „Studenta“ gde je počeo 1986, „nezaboravnog“ „Ritma“, „Vremena“ i „Nove“ za koje je redovno pisao o muzici.

Organizator koncerata

„Ali posle jedno tri godine pisanja, shvatio sam da ništa od tih imena o kojima pišem ne dolazi u Beograd. Zato je bilo neophodno da počnem da radim koncerte. Inicijativa je bila moja, ali nikad nisam bio sasvim sam, pre svega kad sam radio sve one herojske koncerte tokom devedesetih sa prijateljem, pokojnim Zlatkom Jošićem i našim tadašnjim timom, što je kasnije preraslo u koncertnu agenciju B92, potom je 2003. došao Exit Main stage na kome sam kao umetnički direktor ostvario neke od naših zajedničkih najvećih snova, i konačno Dom omladine Beograda koji mi je u poslednjih 20 godina kao programskom i muzičkom uredniku obezbedio sve uslove da budem to što jesam i mirno radim svoj posao, na čemu sam bezgranično zahvalan svim kolegama“, rekao je Ambrozić.

Uvek je verovao da pesma može da promeni svet, pa je zato bio zapeo da to i dokaže. I pisana reč i koncerti za njega su „akcije koje imaju snagu da menjaju ljude, jer kroz doživljaj menjamo način na koji sebe vidimo“.

Danas je Ambrozić jedini aktivan kritičar i organizator koncerata istovremeno, iz nedelje u nedelju. Svi znaju da uglavnom radi koncerte u koje i sam veruje, i to je njegovo pokriće.

„Ali ja to ne radim zbog sebe, nego zbog svih nas – još kao mali sam shvatio da je najveće zadovoljstvo kad učiniš da drugom bude lepo“, rekao je Ambrozić. Zato radim koncerte i zato pišem o muzici. Ja sam ustvari najsretniji kad je vama lepo. I baš zato što niko ne očekuje da mu neko učini nešto dobro i lepo iz čistog mira, ja to sistematski radim. Jer dobro mora postojati na ovom svetu. Zbog svih nas“.

Posebno se bio zahvalio roditeljima koji su ga istrpeli i verovali u njega, bratu i „dragoj supruzi Zorici Kojić sa kojom evo već 20 godina svakodnevno pričam o muzici i bez čije podrške ponekad ne bih uspeo da se snađem u životu“ jer ona je bjegov „reality check“.

Tagovi:

Afirmacija kulture i umetnost Dragan Ambrozić Muzički kritičar Nagrada Fondacije “Tanja Petrović”
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure