img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Ambrozić: Uvek sam verovao da pesma može da promeni svet

02. mart 2024, 13:09 A.I.
Foto: Zorica Kojić
Dragan Ambrozić (desno) na dodeli priznanja sa Brankom Rosićem
Copied

Uvek je verovao da pesma može da promeni svet, pa je zato bio zapeo da to i dokaže. I pisana reč i koncerti za njega su „akcije koje imaju snagu da menjaju ljude, jer kroz doživljaj menjamo način na koji sebe vidimo“

Muzički kritičar „Vremena“ Dragan Ambrozić ovogodišnji je dobitnik nagrade Fondacije “Tanja Petrović” za izuzetan doprinos afirmisanju kulture i umetnosti u medijima, jer je „uspeo da spoji strast i znanje, alternativu i meјnstrim, neposrednu angažovanost i promišljanje o muzici i pop kulturi“.

„Osnovna vrednost ove nagrade su ljudi – sami dobitnici koji su uspostavili standarde u kulturi, svaki u svom domenu. Velika je čast biti u tom nizu imena. Nadam se da to znači da sam i sam uspostavio neke standarde, uvek sam to smatrao svojom obavezom i trudio se da naučim druge“, rekao je Ambrozić prilikom dodeljivanja nagrade.

A Tanju Petrović je lično poznavao od 18 godine i ona je sigurno bila od onih osoba koja se zalagala za visoke standarde, na kraju i kao Gradska sekretarka za kulturu.

Ambrozić se zahvalio Fondaciji na velikoj počasti da dobije nagradu koja nosi njeno ime, te svima onima sa kojima je sarađivao ili još uvek radi, a koji su mu omogućili da bude to što jeste. Mislio je tu pre svega na redakcije „Studenta“ gde je počeo 1986, „nezaboravnog“ „Ritma“, „Vremena“ i „Nove“ za koje je redovno pisao o muzici.

Organizator koncerata

„Ali posle jedno tri godine pisanja, shvatio sam da ništa od tih imena o kojima pišem ne dolazi u Beograd. Zato je bilo neophodno da počnem da radim koncerte. Inicijativa je bila moja, ali nikad nisam bio sasvim sam, pre svega kad sam radio sve one herojske koncerte tokom devedesetih sa prijateljem, pokojnim Zlatkom Jošićem i našim tadašnjim timom, što je kasnije preraslo u koncertnu agenciju B92, potom je 2003. došao Exit Main stage na kome sam kao umetnički direktor ostvario neke od naših zajedničkih najvećih snova, i konačno Dom omladine Beograda koji mi je u poslednjih 20 godina kao programskom i muzičkom uredniku obezbedio sve uslove da budem to što jesam i mirno radim svoj posao, na čemu sam bezgranično zahvalan svim kolegama“, rekao je Ambrozić.

Uvek je verovao da pesma može da promeni svet, pa je zato bio zapeo da to i dokaže. I pisana reč i koncerti za njega su „akcije koje imaju snagu da menjaju ljude, jer kroz doživljaj menjamo način na koji sebe vidimo“.

Danas je Ambrozić jedini aktivan kritičar i organizator koncerata istovremeno, iz nedelje u nedelju. Svi znaju da uglavnom radi koncerte u koje i sam veruje, i to je njegovo pokriće.

„Ali ja to ne radim zbog sebe, nego zbog svih nas – još kao mali sam shvatio da je najveće zadovoljstvo kad učiniš da drugom bude lepo“, rekao je Ambrozić. Zato radim koncerte i zato pišem o muzici. Ja sam ustvari najsretniji kad je vama lepo. I baš zato što niko ne očekuje da mu neko učini nešto dobro i lepo iz čistog mira, ja to sistematski radim. Jer dobro mora postojati na ovom svetu. Zbog svih nas“.

Posebno se bio zahvalio roditeljima koji su ga istrpeli i verovali u njega, bratu i „dragoj supruzi Zorici Kojić sa kojom evo već 20 godina svakodnevno pričam o muzici i bez čije podrške ponekad ne bih uspeo da se snađem u životu“ jer ona je bjegov „reality check“.

Tagovi:

Dragan Ambrozić Muzički kritičar Nagrada Fondacije “Tanja Petrović” Afirmacija kulture i umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Pozorišta Beograda

18.april 2026. Sonja Ćirić

Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone

U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji

Javni servis

18.april 2026. Sonja Ćirić

Dejan Cukić izgubio emisiju na Radiju 202 zato što je penzioner

Emisija „Ode ponedeljak“ Dejana Cukića skinuta je sa programa Radija 202 zato što je ovaj muzičar odnedavno u penziji

Javni servis

18.april 2026. S. Ć.

Najnovije promene u RTS-u: Ukinute tri emisije Zabavnog programa

Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure