
Beogradski irski festival
Beograd u irskoj zelenoj: Filmovi, muzika, debate
U četvrtak (6. mart) počinje veliki Irski festival u Beogradu koji u goste dovodi velikog svetskog scenaristu i reditelja Nila Džordana
Gregorian, Sava centar, Beograd, četvrtak 10. III 2011.
Za prvo ovdašnje gostovanje grupe/predstave Gregorian, srpski narod je napunio Sava centar (ulaznice 1900-2900d.) čemu je pomogla i dobra reklamna kampanja prelivena iz Hrvatske gde ovaj spoj britanskih pevača & nemačkih svirača uspešno turira već treći put otkad je 2009. krenuo na svetsku turneju povodom 10-godišnjice svog rada. Razumljivo da – bar deklarativno – korišćenje gregorijanskih korala dobro prolazi na Tompsonovom tlu, puneći sale u Zagrebu i ostalim gradovima. No da li je iznenađenje ovakav prijem u Srbiji sa kupovnom moći crkvenih miševa, gde je pravoslavlje najravnopravnija od svih veroispovesti, imajući prave pop-zvezde u Amfilohiju, Filaretu, Amfibiju i sl., i stvarajući limene i ine ‘improvizovane crkve’?
Biće da je odgovor u ekumenizmu: npr. dobar komad trapista prija svakome, a denominacije hrišćanstva za NZS/najmanji zajednički sadržalac imaju ne samo pedofiliju i mantije; i, šta su međusobne razlike spram globalne najezde islama. Na kraju spiska privlačnosti, tek da pomenemo, većina obrađenih pesama su iz 80/90-ih (n)ove ere, prirasle srcima danas sredovečne rokerske publike. Sve to dosetljivo je zapakovao nemački producent/klavijaturista Frank Peterson, prvo zapažen među saradnicima Mihaela Kretua (Michael Cretu) u tajanstvenom/bezličnom projektu Enigma koji je 90-ih širom sveta milionske tiraže ‘mlatio’ filmičnim spojem elektronske podloge i plemenskih i gregorijanskih napeva. Još 1991. Peterson je imao neuspešni start svog projekta Gregorian samo s dva ženska vokala i sopstvenim numerama, a onda se više posvetio saradnji s pop(u)larizovanom operskom divom Sarom Brajtman (Sarah Brightman), kao i pojedinim albumima Bočelija, Ofre Haze, Alane Majls itd. U drugom pokušaju s gregorijanskim pevanjem, kanonizovanom monofonom liturgijskom muzikom zapadnog hrišćanstva, Gregorian su šire zasnovani na rok-sastavu i pevačkom timu; iz potonjeg se ‘izvlači’ najčešće osam muških vokala za koncerte, a u studiju povremeno gostuju solisti kao časna sestra, gorepomenuta Sara (pod pseudonimom). Uspeh tog obrasca je demonstriran serijalom albuma Masters Of Chant (Edel Records – Chapter VII 2009), dok je ‘zastranjivanje’ u mračniji materijal obavljeno izdanjima The Dark Side 2004. i Dark Side Of The Chant 2010. Nije odmoglo ni pojavljivanje u skorovima za mega komercijalne filmske serijale Hari Poter, Gospodar prstenova i Ratovi zvezda.
Bez nesporazuma oko gregorijanskog/julijanskog datuma, domaća publika skrušeno se predala još jednoj religioznoj dimenziji svoje najdraže profane muzike. Nothing Else Matters (Metallica) je započeo ono što se može opisati kao nepretenciozni Laibach, a u solidnom preseku karijere na tom potezu izveli su i Kashmir (Led Zeppelin), Hurt (9″ Nails), More (Sisters Of Mercy). Očigledne (rečju, ponekad zaista i temom) izazove prihvatili su kroz Losing My Religion (REM), ali muzički deo te dosetke brzo se troši. Najzanimljivija tumačenja pripala su ne-tako-očekivanim Blue Monday (New Order) i Fix You (Coldplay), dok česta upotreba manirista U2 i Depeche Mode odaje podložnost kiču koju Peterson eksploatiše i radeći sa Domingom, Karerasom i sl.
Ova nedeljna školica pop-muzike obilovala je stereotip(ov)ima – iskeženi solo-gitarista kao đavolov šegrt, devica na lomači, ledena dama u sado/mazo opremi, velovi na promaji itd. – izanđalim i u teškometalnom roku, odajući duboko reakcionarno poimanje. Prvi, 40-minutni deo u belim monaškim odorama pevači su proveli u stešnjenim, koreografisanim šetnjama, a posle pauze odeveni u crno posvetili se ‘težim’ pesmama, i dalje uz povremene ‘upade’ mlađe Brajtmanove, nimalo značajne Amelije. No, dotad je bend u pozadini već smorio za hotelsku terasu, autorske pesme Petersona & co. još su bleđe, pa nam je ostalo da se zanimamo jedinom (doslovno) blistavom stranom celog programa – osvetljenjem. Minimalna scenografija prvorazredno dizajniranim i precizno izvedenim svetlosnim efektima (uključujući bakljade, ogledala, baterijske lampe, malo lasera…) ubedljivo se pretvarala u katedrale, manastire, kelije… Nažalost, drugi deo programa je s ‘kratko vezanim’ dodacima (bisevima?) do sat i četvrt zaglibio u tešku dosadu, iako su se pojci međusobno oslovljavali sa ‘brate’ (na eng. naravno) i trudili da pričaju naški bar koliko Džeger.
Kraj opsade crkve Sv. Spasa valjda je došao s Orfovom O Fortuna, srećom bez Darinke M-M. Pošto je zanimanje za gregorijansko pevanje – temeljac evropske muzičke tradicije još od srednjeg veka – opet oživelo u novo doba, i van rimokatoličanstva, ako vas stvarno zanima, potražite snimke pravih monaških horova. Bolje od smešnih i jeftinih Gregorian-obrada rok-standarda, originali nude raspon od New Age-trankvilizacije do povoda za montipajtonovsku parodiju. To globalno, a lokalno – Teofilovića je samo dvojica, domaći tzv. Alternativci rađe su se upregli da uglazbljuju vlad. Nikolaja, i zato samo Enigmen žive/rade s Ibice.
U četvrtak (6. mart) počinje veliki Irski festival u Beogradu koji u goste dovodi velikog svetskog scenaristu i reditelja Nila Džordana
Orkestar Narodnog pozorišta u Beogradu je u štrajku do ispunjenja zahteva. Razgovori sa ministrom kulture povodom glavnog problema, niskih plata, su već počeli
Društvene okolnosti, odgovornost prema aktuelnom trenutku i osećaj zajedništva razlozi su zbog kojih je Kulturni centar u Jagodini odlučio da za martovsko izdanje „Dana komedije“ potraži drugi termin
Oko 1000 potpisnika svih struka filmskih radnika uputilo je pet zahteva Filmskom centru Srbije kojima traže da se članovi komisije koji odlučuju o kandidatima konkursa biraju po zakonu
Predrag Azdejković prijavio je Evropskoj radiodifuznuoj uniji RTS , kuću kojoj kao član Upravnog odbora, pripada zbog političkih poruka koje su se pojavile tokom nastupa na Pesmi za Evroviziju
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve