Industrijsko nasleđe je upitno u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih objekata, kaže Dobrivoje Lale Erić učesnik regionalnog projekta koji promoviše vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa
Izložba je deo međunarodnog projekta FASIH u kome učestvuju Hrvatska, Slovenija i Srbija. Kako je objašnjeno na sajtu projekta, fokus je na interdisciplinarnom umetničkom i naučnom istraživanju industrijskog i kulturnog nasleđa otkrivanjem, istraživanjem i vrednovanjem arhitektonskih dostignuća i nematerijalnih procesa koji su obeležili modernu istoriju Beograda, Rijeke i Trbovlja. Koristeći IT i nove tehnološke alate, projekat ima za cilj da obezbedi nove pristupe promociji vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa regiona.
Termoelektrana Snaga i svetlost
Izložba u Beogradu osvetljava kroz pet savremenih umetničko-naučnih radova značaj, složenost i potencijal industrijskog nasleđa na primeru nekadašnje beogradske termoelektrane “Snaga i svetlost” – simbola modernizacije, razvoja i elektrifikacije prestonice u 20. veku.
Foto: Promo/Igor PavićevićSa izložbe
Termoelektrana “Snaga i svetlost”, izgrađena tridesetih godina prošlog veka na desnoj obali Dunava, dugo je predstavljala simbol tehnološkog napretka Beograda. Kompleks je 2012. godine proglašen spomenikom kulture, jedno vreme je planiran kao nov prostor Muzeja Nikola Tesla, ali se od toga odustalo. Sad je napušten.
Dobrivoje Lale Erić iz Centra za promociju nauke, koji je jedan od partnera projekta, kaže za „Vreme“ da je „pozicija industrijskog nasleđa posebno upitna u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih slojeva“ i kao primer navodi „kompleks Beogradskog sajma i zgradu Generalštaba, vrhunska dela visokog jugoslovenskog modernizma pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. U vreme izgradnje, ovi objekti su bili publikovani u najznačajnijim svetskim arhitektonskim časopisima i revijama, kao oličenja duha, stila i kulture društva u kome su nastali“.
Grejala je Beograd 30 godina
„Kakva je onda šansa industrijskog nasleđa da se izbori za svoje mesto pod našim varljivim suncem, ako se o njima često ne znaju ni imena autora, ključni elementi nastajanja i izgradnje, korišćene tehnologije?“
Dobrivoje Lale Erić podseća da „nekadašnja termoelektrana Snaga i svetlost, ima neznanog švajcarskog autora, moguće uticaje i linije Bauhausa, te tek naznake pojedinaca, stručnjaka i naučnika koji su doprineli njenom postojanju i funkcionisanju. A ona je bukvalno grejala, osvetljavala i pokretala ovu prestonicu punih trideset godina, uključujući i gore navedene objekte i sve ono što čini život grada u 20. veku.“
„Razvoj Beograda ne bi bio moguć bez njenog danonoćnog rada, bez spaljivanja tona uglja iz kostolačkih ugljenokopa, bez brodova i barži koje su neprekidno dovozile taj ugalj do njenog pristana koji sada zovemo Marina Dorćol. Ove priče malo ko zna, a još će lakše otići u zaborav kada ovog ili ma kog drugog objekta industrijskog nasleđa više ne bude. Za mene su to ključna pitanja identiteta, vrednosti, samopoštovanja i kulture sećanja“, kaže Dobrivoje Lale Erić.
Rijeka i Trbovlje
U okviru beogradske postavke, predstavljeno je pet istraživačkih projekata: Za snagu i svetlost – kratka istorija budućnosti (autori: Marko Vesić, Zorana Milićević i Irena Pavlović), Otisak Snaga i svetlost (Davor Ereš, Marko Paunović, Mladen Lazarević i Ivan Šuletić), Svetlosni tok (Predrag Terzić), Energija prošlosti, vizija budućnosti (Sanjin Ćorović) i Iluminacija [BGD-25] (autorski tim Sz. Berlin ± Panić).
Njihovi radovi preispituju odnos materijalnog nasleđa, savremenih tehnologija, prirode i životne sredine, otvarajući prostor za novu vrstu doživljaja i tumačenja industrijskog pejzaža.
Tokom maja i juna, umetnici iz Srbije, Hrvatske i Slovenije predstaviće radove u Beogradu, Rijeci i Trbovlju, koji nude nove načine sagledavanja i tumačenja industrijskih objekata. U fokusu programa u Rijeci je bivša fabrika papira “Hartera”, dok je to u Trbovlju kompleks nekadašnje termoelektrane sa dominantnim dimnjakom od 360 metara, zvanično najvišim u Evropi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U jeziku su naše pojedinačne svijesti, u jeziku je sve moje (i tvoje!) ja. Nas samih izvan jezika nema, ili nas ima na onoj razini na kojoj ima virusa i bakterija. Nisam, nažalost, religiozan, ili to nisam do one mjere koja bi mi pružila utjehu, ali bih, recimo, mogao povjerovati da je jezik Bog. Dakle, ne da je jezik od Boga, nego da je baš Bog
Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan
Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!