
Na današnji dan
Beograd je bio tužan grad
Na današnji dan 1941. godine u Beograd je ušao izvidnički vod SS divizije. Grad je predat okupatoru tamo gde je sada plato Narodne skupštine. Okupacija je trajala 1.287 dana
Predstava koju je dovela direktorka Šabačkog pozorište nije predstava Teatra „Slavija“ kao što ona tvrdi. Ne zna se kojim novcem je plaćena ni koliko. Zna se samo da su ulaznice podeljene besplatno SNS kolektivima
„Pogrešili ste broj“, rekla je vlasnica ženskog glasa koja se javila na broj mobilnog telefona za koji nam je iz više izvora potvrđeno da pripada Aleksandri Delić, novoimenovanoj direktorki Šabačkog pozorišta, i to čim je čula da je zove novinar.
A hteli smo samo da pitamo zašto je predstavu „Gospođa iz kruga dvojke“ najavila kao predstavu pozorišta „Slavija“ kad ona to nije, od kojih para je platila to gostovanje, od kojih para za tu predstavu deli besplatne ulaznice, i kako je uopšte došlo do tog gostovanja kad ono nije bilo na repertoaru.
Nije „Slavijina“ produkcija
Naime, večeras (10. aprila), u Šabačkom pozorištu gostuje predstava „Gospođa iz kruga dvojka“ koju je napisao i režirao Saša Pantić, a igraju Maša Pantić, Andrija Kovač i Saša Pantić. Odjednom, bez ikakve najave. Reklamira se kao predstava Teatra „Slavija“ iz Beograda.
Batrić Žarković, osnivač i direktor pozorišta „Slavija“ čiji logo je stavljen uz pomenutu gostujuću predstavu, kaže za portal „Vremena“ da je to „samo jedna od mnogih predstava koje gostuju na našoj sceni i nije naša produkcija“.
Kaže i da sa njim, „niti sa bilo kim drugim iz ’Slavije’, nije razgovarao niko iz Šabačkog pozorišta povodom te predstave“. Dodaje da je to „produkcija Saše Pantića, pa će biti da je on i pregovarao“.
Kaže da ne bi znao za sve ovo, da ga o tome nije obavestio Miloš Vojnović glavni poverenik sindikata „Nezavisnost“ u Šabačkom pozorištu, kao i da mu je odmah zahvalio što ga je obavestio „o gruboj zloupotrebi imena Pozorišta Slavija, srećni što ste posumnjali da mi iza navedenog gostovanja stojimo!“
Kao i da će „Šabačko Pozorište i svi koji se bore za zakonitost i pravednost od nas uvek imati podršku.“
Šta planira direktorka
Miloš Vojnović, kao i verovatno ostali zaposleni, pita „da li je direktorkina repertoarska politika da pozorište sada redovno dovodi gostujuće predstave umesto da igra svoje predstave i jača sopstvenu produkciju?“.
Pretpostavlja se da je to samo još jedan od direktorkinih odgovora na dva jednočasovna štrajka zaposlenih kojima je Šabačko pozorište ukazalo pažnju da Aleksandra Delić ne radi u korist pozorišta.
Primer poslovanja
Na primer:
U februaru je otkazala pet predstava, pa pozorište nije zaradilo ništa od mogućih 750.000 dinara u tom mesecu. Pretpostavlja se da je tako htela da spreki glumce da sa scene podrže studente u blokadi. U martu su se predstave igrale ali na zahtev Aleksandre Delić bez marketinga, pa je prodato manje od sto karata za svaku od šest predstava (od kojih su mnoge ulaznice bile gratis). Otkazana je premijera, ne zna se zašto, pretpostavlja se da je koštala 1.500.000 dinara. Odložen je festival „Šabačko proleće“ koji je uz dobru organizaciju donosio prihode veće od onih koje uloži osnivač, a osnivač je ove godine za festival izdvojio 6.000.000 dinara.
Iako su sve to znali, odbornici Skupštine Šapca su 2. aprila glasali da v.d. direktorka Delić avanzuje u direktorku Šabačkog pozorišta.
Koliko je poznato zaposlenima u pozorištu, besplatne ulaznice za večerašnju gostujuću predstavu podeljene su radnicima iz šabačkih SNS kolektiva.
Na današnji dan 1941. godine u Beograd je ušao izvidnički vod SS divizije. Grad je predat okupatoru tamo gde je sada plato Narodne skupštine. Okupacija je trajala 1.287 dana
Učenici Škole za dizajn, autori humanitarne izložbe „DizaLica“ koja je upravo u toku, sav prihod namenili su studentima u blokadi Fakulteta likovnih i Fakulteta primenjenih umetnosti. Kažu da im je izložba bila neka vrsta spasa, „osetili smo za šta smo sposobni i da kao umetnici imamo moć“
Sa nekim našim pesnicima, jednim filozofom anarhizma i drugim prijateljima, pravili smo neke hepeninge na kojima smo na bini kuvali špagete. Na dva-tri gostovanja ovog hepeninga oterali su nas sa bine, jer je to bilo previše ludo. Bio sam ubeđen sam da će “Pankrti” trajati koliko i ti hepeninzi. Ali desilo se sledeće: kad smo svirali u Moščanskoj gimnaziji svoj prvi koncert – koji smo inače reklamirali kao “Prvi pank koncert iza Gvozdene zavese” – toliko je puno ljudi došlo da smo se iznenadili. Da su pripadnici sile reda i zakona tom prilikom svratili, ne bi ni mogli da uđu unutra, jer je u sali sve bilo skroz puno, a i da su nekako ušli, ne bi ništa razumeli
Izdavačka kuća Biblioteka XX vek organizovala je, dan pre nego što će se ovaj broj “Vremena” pojaviti na kioscima, svoj sajam knjiga u Novom Sadu i posvetila ga Teofilu Pančiću. Objavio je Teofil u XX veku šest knjiga: Urbani Bušmani 2001, Čuvari bengalske vatre 2004, Kroz klisurine 2007, Vremeplov na remontu 2010, Kritika vatrene moći 2013, svih pet s podnaslovom “Život i smrt u srpskom postkomunizmu”, te Karma koma 2007, a neposredno pred novosadski sajam pojavilo se drugo izdanje Urbanih bušmana, “ojačano” predgovorom Ivana Čolovića i indeksom imena
Snežana, “Dizni”, režija Mark Veb,
scenario Greta Gervin i Erin Kreside Vilson,
uloge Rejčel Zegler, Endru Bernap i Gal Gadot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve