Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Prvi dan jedanaeste godine Književnog festivala na brodu, a radi se o velikom belom brodu „Cepelin“ na Dunavu u centru Novog Sada podno Tvrđave, biće ujedno i proslava njegovog desetog rođendana. Zamišljena je kao promocija monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja, tvorca i realizatora ovog jedinstvenog festivala.
Promocija i počretak nove sezone zakazani su u sredu, 14. maja, u 20 časova.
I posle je sve bilo lako
Ipak, prvo o slavljeniku, o Festivalu. Njegov naslov „Razgovori o ljubavi (prema čitanju)“ rečito govori o čemu se tu radi: svakog četvrtka od proleća do jeseni dolaze pisci da sa čitaocima razgovaraju o svojim knjigama i svemu ostalom s njima u vezi. Do sada je na 260 takvih večeri bilo preko 400 pisaca, kritičara., glumaca i muzičara iz jugoslovenskih gradova a najviše iz Novog Sada i Beograda. I sve to bez dotacija.
„Saša Blečić, vlasnik broda, i njegov saradnik Miša Cvetičanin pitali su me jednom prilikom da li bih da kod njih održim književno veče zato što su želeli da pridobiju nove goste. Ja sam im rekao – hoću, ali ne jedno književno veče, nego književni festival! Oni su pristali, i posle je sve bilo lako“, ispričao je Randelj za „Vreme“.
Zašto je to uradio? Zato što smatra „da su neki novi Crnjanski i danas među nama, samo ih ne prepoznajemo, ne podsećaju nas na njih mediji koji danas pomno prate svaki korak i svaki porub na suknji nekih Cajki, Ceca i ostalih Karleuša. Naravno da su oko nas, u svakom naraštaju stasavaju novi Andrići, Ćopići, Raičevići, Pope, Selimovići, Matići, ali smo ih korak po korak gurnuli u stranu, jer nam za čitanje knjige Miloša Crnjanskog treba recimo dva-tri, pa i nedelju dana, a za Cajku i Cecu – tri i po minuta. Pa se i zato već pola veka hranimo planktonom na površini, a krupne ribe u dubini i ne tražimo!“
„RandeLJvu sa piscima i knjigama“ je 26. Randeljeva knjiga. U prvom delu su njegovi publicistističko-književni tekstovi o životu sa knjigama i piscima, a u drugom – utisci učesnika Randeljevog festivala. Tu su i obavezne i vrlo dragocene fotografije.
Razgovara se, ali stvarno
Citiraćemo deo tekst Mihajla Pantića „Dunav, brod, festival“.
„Nije tu reč ni o kakvim ’književnim večerima’, onom već dobrano pohabanom, oplesnjivom ritualu u kojem živi pisac izlaže svoju bistu u prisustvu hvalospevih glasnogovornika, bliže i dalje rodbine, ponekog znatiželjnika koji takođe, eto, piše, potom i dva-tri prijatelja (ostali se izvinjavaju zbog zauzetosti) i predstavnika medija koji pre početka programa uzmu izjave, naprave snimak i neopazice se iskradu, razumljivo i opravdano, čeka ih sastavljanje izveštaja. Ne, ništa od toga. Na brodu se, naime, razgovara, ali stvarno. I sluša, ne obavezno tim redom. Kao da se baš tu, reklo bi se pre spontano nego programski, učesnici i slušaoci vraćaju onom pradavnom antičkom običaju okupljanja u ’pritaneumu’ (ovoga puta na vodi, a ne u oficijelno gradskom stanju), gde su knjige i samo knjige (ne praporci, ne pisci) u prvom planu. Danas je svet nesrećno podeljen ili samo na govornike ili samo na slušaoce; govornici ne slušaju, slušaoci ne govore; ukratko, ’gluvi telefon’ postao je i ostao osnovno sredstvo i u svetu apsolutnih digitalizovanih masovnih komunikacija.“
Podsetimo još i da su na Randeljevom Cepelinu uživali mnogi autori „Vremena“, recimo Ivan Ivanji, Dragoljub Žarković, Miša Vasić, Teofil Pančić, Sonja Ćirić, Petar Lađević, Jovana Gligorijević, Jelena Jorgaćević Kisić…
U sredu će na Cepelinu knjigu „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ koju je objavio „Tiski cvet“ predstaviti pesnik Pero Zubac i novinari Tatjana Novčić Matijević i Branislav Šovljanski, i najaviti početk 11. sezone.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže
Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Ukoliko 15. marta budemo pratili prenos te bleštave kino fešte u Los Anđelesu, ne smemo smetnuti s uma da se umetnost međunarodnog kratkog animiranog filma i dalje čuva tamo gde je oduvek i klijala: na istorijskim koordinatama festivala u Zagrebu i Ansiju, kao i na mapama malih, izuzetno izbirljivih festivala diljem Evrope. Na tim se mestima neguje autentična antiteza američkom klišeu
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!