Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Prvi dan jedanaeste godine Književnog festivala na brodu, a radi se o velikom belom brodu „Cepelin“ na Dunavu u centru Novog Sada podno Tvrđave, biće ujedno i proslava njegovog desetog rođendana. Zamišljena je kao promocija monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja, tvorca i realizatora ovog jedinstvenog festivala.
Promocija i počretak nove sezone zakazani su u sredu, 14. maja, u 20 časova.
I posle je sve bilo lako
Ipak, prvo o slavljeniku, o Festivalu. Njegov naslov „Razgovori o ljubavi (prema čitanju)“ rečito govori o čemu se tu radi: svakog četvrtka od proleća do jeseni dolaze pisci da sa čitaocima razgovaraju o svojim knjigama i svemu ostalom s njima u vezi. Do sada je na 260 takvih večeri bilo preko 400 pisaca, kritičara., glumaca i muzičara iz jugoslovenskih gradova a najviše iz Novog Sada i Beograda. I sve to bez dotacija.
„Saša Blečić, vlasnik broda, i njegov saradnik Miša Cvetičanin pitali su me jednom prilikom da li bih da kod njih održim književno veče zato što su želeli da pridobiju nove goste. Ja sam im rekao – hoću, ali ne jedno književno veče, nego književni festival! Oni su pristali, i posle je sve bilo lako“, ispričao je Randelj za „Vreme“.
Zašto je to uradio? Zato što smatra „da su neki novi Crnjanski i danas među nama, samo ih ne prepoznajemo, ne podsećaju nas na njih mediji koji danas pomno prate svaki korak i svaki porub na suknji nekih Cajki, Ceca i ostalih Karleuša. Naravno da su oko nas, u svakom naraštaju stasavaju novi Andrići, Ćopići, Raičevići, Pope, Selimovići, Matići, ali smo ih korak po korak gurnuli u stranu, jer nam za čitanje knjige Miloša Crnjanskog treba recimo dva-tri, pa i nedelju dana, a za Cajku i Cecu – tri i po minuta. Pa se i zato već pola veka hranimo planktonom na površini, a krupne ribe u dubini i ne tražimo!“
„RandeLJvu sa piscima i knjigama“ je 26. Randeljeva knjiga. U prvom delu su njegovi publicistističko-književni tekstovi o životu sa knjigama i piscima, a u drugom – utisci učesnika Randeljevog festivala. Tu su i obavezne i vrlo dragocene fotografije.
Razgovara se, ali stvarno
Citiraćemo deo tekst Mihajla Pantića „Dunav, brod, festival“.
„Nije tu reč ni o kakvim ’književnim večerima’, onom već dobrano pohabanom, oplesnjivom ritualu u kojem živi pisac izlaže svoju bistu u prisustvu hvalospevih glasnogovornika, bliže i dalje rodbine, ponekog znatiželjnika koji takođe, eto, piše, potom i dva-tri prijatelja (ostali se izvinjavaju zbog zauzetosti) i predstavnika medija koji pre početka programa uzmu izjave, naprave snimak i neopazice se iskradu, razumljivo i opravdano, čeka ih sastavljanje izveštaja. Ne, ništa od toga. Na brodu se, naime, razgovara, ali stvarno. I sluša, ne obavezno tim redom. Kao da se baš tu, reklo bi se pre spontano nego programski, učesnici i slušaoci vraćaju onom pradavnom antičkom običaju okupljanja u ’pritaneumu’ (ovoga puta na vodi, a ne u oficijelno gradskom stanju), gde su knjige i samo knjige (ne praporci, ne pisci) u prvom planu. Danas je svet nesrećno podeljen ili samo na govornike ili samo na slušaoce; govornici ne slušaju, slušaoci ne govore; ukratko, ’gluvi telefon’ postao je i ostao osnovno sredstvo i u svetu apsolutnih digitalizovanih masovnih komunikacija.“
Podsetimo još i da su na Randeljevom Cepelinu uživali mnogi autori „Vremena“, recimo Ivan Ivanji, Dragoljub Žarković, Miša Vasić, Teofil Pančić, Sonja Ćirić, Petar Lađević, Jovana Gligorijević, Jelena Jorgaćević Kisić…
U sredu će na Cepelinu knjigu „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ koju je objavio „Tiski cvet“ predstaviti pesnik Pero Zubac i novinari Tatjana Novčić Matijević i Branislav Šovljanski, i najaviti početk 11. sezone.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!