img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert – Amira Medunjanin, Sava centar, Beograd, 14. III 2015.

Deljenje (od) duše

18. mart 2015, 19:10 Dragan Kremer
foto: miroslav dragojević
Copied

U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, izvođenje tradicionala na način na koji to radi Amira Medunjanin vraća svrhu i smisao obradama, a ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo

Kao i za tradiciju u drugim oblastima, i kod sevdaha očuvanje opšteprihvaćenih duha i kvaliteta najčešće se javlja u dva oblika: kao lakše prepoznatljivo i isplativo ponavljanje utvrđenih obrazaca, kojim dominira kriterijum verodostojnosti a često pati od ofucavanja; i, rizično i izazovno tkanje izvornog kroz nove uticaje i kontekste, neretko sa širenjima stila i geografsko-repertoarske baze. Po mnogo čemu (ne)tipični za BiH, pa i za Balkan, izraziti predstavnici ovog drugog – tzv. neo-sevdaha – jesu Damir Imamović, Divanhana i naravno Amira Medunjanin (r. Dedić, Sarajevo, 1972).

Pošto je beogradsku publiku pažljivo osvajala kratkim pojavljivanjima sa po jednim pratiocem, u okviru šarenih programa – „Dani Sarajeva“ (maja 2010. s pijanistom Bojanom Zulfikarpašićem), „Veče sevdalinki“ (novembra 2010. s lutnjistom Edinom Karamazovim) „Guitar Art Festival“ (marta 2012. s klasičnim gitaristom Boškom Jovićem) – Amira je svoj prvi dugometražni koncert ovde održala februara 2014. u Sava centru, i odmah trijumfovala. Njen evropski proboj nastavljen je komplimentima za album Silk & Stone (2013, World Village – Aquarius), „zbirku regionalnih tradicionala“, već treći za redom s prestižnim etiketama (Harmonia Mundi/World Village – 2009. Zumra s harmonikašicom Merimom Ključo, 2010. Amulette u produkciji Bojana Z), pa je se brzo zaželela i šira domaća publika. Ulaznice (900–2100 d.) još su brže rasprodate, i Sava centar napunila je publika dopunjena starijim i šarenijim ljubiteljima sevdalinke, nesputana do dobacivanja naslova i zaglušivanja instrumentalističke ornamentike talasima aplauza.

Uzdržano elegantna g-đa Medunjanin spremila se da odgovori ravnom merom – dosad najjačom sviračkom silom u svojoj pratnji. Kad žičanom kvintetu dodate Zulfikarpašićevu sklonost da kreativno petlja „ispod haube“ klavira, mogao je ovo biti i deo – štaviše, vrhunac – Guitar Art Festa koji se upravo privodio kraju. Jer, već viđenim saradnicima Joviću (BiH), Bojanu Z (predstavila ga: „Zed; Pariz, ex Beograd“) i kontrabasisti Nenadu Vasiliću (Niš/Beč), pridružila je diskretnog električnog/džez gitaristu (Ante Gelo, Zagreb) i turski dvojac starinskih instrumenata, upoznat u nadnacionalnim multi/kulti projektima. Ovog puta to su bili (o)ud (srodan lutnji, svirao Yurdal Tokcan) i kanun (između citre i cimbala, s više od 70 žica, virtuozno koristio Hakan Gungor). Potonji je naročito oduševio zvonkim filigranskim uvodima u Sejdefu majka buđaše i završnicu zvaničnog dela, Telal viče. No pre nego će nenametljivo krenuti putem svile & kamena, spontana Amira je sve prisutne dobila minutom ćutanja, svežu helikoptersku tragediju van svih manipulacija i špekulacija svodeći na čist, olako zanemarivan ljudski nivo. Sevdah je ionako narodna umetnost neizrečenog, prećutanog, podrazumevanog; tišine koliko i zvuka, i posebno tanane lirične granice između. „Duša“ je najčešće pevana i izgovarana reč ove večeri, prirodno i bez preterivanja, od nekog ko i ljude naziva „dušama“. Hiljade duša…

Posle su sve tačke zasluživale ovacije: i šaranje makedonskim (Eleno kerko, Oj ti momče ohrigjanče, Prošeta se Jovka Kumanovka, Zemi me zemi), i šaljivo skakutanje s obe strane Drine i podalje (Iz banju ide šejtan devojče, Sjajna mesečina, Moj dilbere, Marijo (deli) bela kumrijo, Simbil cveće), kao i Amirine uzdanice (Kradem Ti se u večeri, Grana od bora, Sn(ij)eg pade na behar, na voće). Stigla je i do Podravine, za podrugljivu Čula jesam da se dragi ženi, emancipovanu kao i u sevdahu Omer Beže ili Kafu mi draga ispeci. Sviračka postava je opravdano uslovila nešto duža izvođenja numera u kojima su džezirane deonice imali Z-Pašić i Vasilić, dok su gitaristi i Turci „vukli“ na fado-dramatiku. Varijacije broja muzičara na bini nisu dopustile trenutak dosade, a u punom sastavu bez napora su imali i perkusivne i zurla-efekte. Kad se Amiri u Zajdi, zajdi (jasno Sonce) pridružio majstor kratke cevi Bora Dugić, pokazalo se da bi i sintisajzer bio suvišan.

Euforija prija, pa bi reference na YouTube, FB i Silvanu lako otišle na pogrešnu stranu da Amira Medunjanin srcem nije ukotvljena u najdublja osećanja, odakle nijansama svog glasa i treperavim interpretacijama u sevdalinke prevodi i neočekivano. Vrhunci ovog koncerta (a bili bi lako i gotovo svakog drugog) tako su kamerne verzije (gitara/glas) evergrina Dušo moja nedavno preminulog Kemala Montena (ne pomenuvši ga; posle je rekla samo „Vječan će da bude“), i s Gelovim maestralnim uvodom starogradska Ima dana… U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, ovakvi dometi vraćaju svrhu i smisao obradama, ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo.

Neizbežni bisevi potrajali su do 2 sata i 45 minuta programa: prvo Kafu mi… samo uz klavir, za najbolje džez-klubove i soul-trenutke sveta; pa Loše vino (Bregović–Dedić) i neopozivo tužna, na ivici šapata i uzdaha Što te nema koja od Alekse Šantića preko Himze Polovine i Jadranke Stojaković nastavlja da živi i blista s Amirom Medunjanin. Taman koliko je život širi i bogatiji od kojekakvih WXY TV formata, i prave pesme su često prevelike za top-liste i trendove. Za njih su potrebni izvođači kao diva Amira – koja nije samo izdanak ženske sevdah-tradicije Zehre Deović, Nade Mamule, Bebe Selimović itd. nego baštini npr. i Kseniju Cicvarić i Dubravku Nešović, iz zlatnog doba radija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure