img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert – Amira Medunjanin, Sava centar, Beograd, 14. III 2015.

Deljenje (od) duše

18. mart 2015, 19:10 Dragan Kremer
foto: miroslav dragojević
Copied

U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, izvođenje tradicionala na način na koji to radi Amira Medunjanin vraća svrhu i smisao obradama, a ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo

Kao i za tradiciju u drugim oblastima, i kod sevdaha očuvanje opšteprihvaćenih duha i kvaliteta najčešće se javlja u dva oblika: kao lakše prepoznatljivo i isplativo ponavljanje utvrđenih obrazaca, kojim dominira kriterijum verodostojnosti a često pati od ofucavanja; i, rizično i izazovno tkanje izvornog kroz nove uticaje i kontekste, neretko sa širenjima stila i geografsko-repertoarske baze. Po mnogo čemu (ne)tipični za BiH, pa i za Balkan, izraziti predstavnici ovog drugog – tzv. neo-sevdaha – jesu Damir Imamović, Divanhana i naravno Amira Medunjanin (r. Dedić, Sarajevo, 1972).

Pošto je beogradsku publiku pažljivo osvajala kratkim pojavljivanjima sa po jednim pratiocem, u okviru šarenih programa – „Dani Sarajeva“ (maja 2010. s pijanistom Bojanom Zulfikarpašićem), „Veče sevdalinki“ (novembra 2010. s lutnjistom Edinom Karamazovim) „Guitar Art Festival“ (marta 2012. s klasičnim gitaristom Boškom Jovićem) – Amira je svoj prvi dugometražni koncert ovde održala februara 2014. u Sava centru, i odmah trijumfovala. Njen evropski proboj nastavljen je komplimentima za album Silk & Stone (2013, World Village – Aquarius), „zbirku regionalnih tradicionala“, već treći za redom s prestižnim etiketama (Harmonia Mundi/World Village – 2009. Zumra s harmonikašicom Merimom Ključo, 2010. Amulette u produkciji Bojana Z), pa je se brzo zaželela i šira domaća publika. Ulaznice (900–2100 d.) još su brže rasprodate, i Sava centar napunila je publika dopunjena starijim i šarenijim ljubiteljima sevdalinke, nesputana do dobacivanja naslova i zaglušivanja instrumentalističke ornamentike talasima aplauza.

Uzdržano elegantna g-đa Medunjanin spremila se da odgovori ravnom merom – dosad najjačom sviračkom silom u svojoj pratnji. Kad žičanom kvintetu dodate Zulfikarpašićevu sklonost da kreativno petlja „ispod haube“ klavira, mogao je ovo biti i deo – štaviše, vrhunac – Guitar Art Festa koji se upravo privodio kraju. Jer, već viđenim saradnicima Joviću (BiH), Bojanu Z (predstavila ga: „Zed; Pariz, ex Beograd“) i kontrabasisti Nenadu Vasiliću (Niš/Beč), pridružila je diskretnog električnog/džez gitaristu (Ante Gelo, Zagreb) i turski dvojac starinskih instrumenata, upoznat u nadnacionalnim multi/kulti projektima. Ovog puta to su bili (o)ud (srodan lutnji, svirao Yurdal Tokcan) i kanun (između citre i cimbala, s više od 70 žica, virtuozno koristio Hakan Gungor). Potonji je naročito oduševio zvonkim filigranskim uvodima u Sejdefu majka buđaše i završnicu zvaničnog dela, Telal viče. No pre nego će nenametljivo krenuti putem svile & kamena, spontana Amira je sve prisutne dobila minutom ćutanja, svežu helikoptersku tragediju van svih manipulacija i špekulacija svodeći na čist, olako zanemarivan ljudski nivo. Sevdah je ionako narodna umetnost neizrečenog, prećutanog, podrazumevanog; tišine koliko i zvuka, i posebno tanane lirične granice između. „Duša“ je najčešće pevana i izgovarana reč ove večeri, prirodno i bez preterivanja, od nekog ko i ljude naziva „dušama“. Hiljade duša…

Posle su sve tačke zasluživale ovacije: i šaranje makedonskim (Eleno kerko, Oj ti momče ohrigjanče, Prošeta se Jovka Kumanovka, Zemi me zemi), i šaljivo skakutanje s obe strane Drine i podalje (Iz banju ide šejtan devojče, Sjajna mesečina, Moj dilbere, Marijo (deli) bela kumrijo, Simbil cveće), kao i Amirine uzdanice (Kradem Ti se u večeri, Grana od bora, Sn(ij)eg pade na behar, na voće). Stigla je i do Podravine, za podrugljivu Čula jesam da se dragi ženi, emancipovanu kao i u sevdahu Omer Beže ili Kafu mi draga ispeci. Sviračka postava je opravdano uslovila nešto duža izvođenja numera u kojima su džezirane deonice imali Z-Pašić i Vasilić, dok su gitaristi i Turci „vukli“ na fado-dramatiku. Varijacije broja muzičara na bini nisu dopustile trenutak dosade, a u punom sastavu bez napora su imali i perkusivne i zurla-efekte. Kad se Amiri u Zajdi, zajdi (jasno Sonce) pridružio majstor kratke cevi Bora Dugić, pokazalo se da bi i sintisajzer bio suvišan.

Euforija prija, pa bi reference na YouTube, FB i Silvanu lako otišle na pogrešnu stranu da Amira Medunjanin srcem nije ukotvljena u najdublja osećanja, odakle nijansama svog glasa i treperavim interpretacijama u sevdalinke prevodi i neočekivano. Vrhunci ovog koncerta (a bili bi lako i gotovo svakog drugog) tako su kamerne verzije (gitara/glas) evergrina Dušo moja nedavno preminulog Kemala Montena (ne pomenuvši ga; posle je rekla samo „Vječan će da bude“), i s Gelovim maestralnim uvodom starogradska Ima dana… U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, ovakvi dometi vraćaju svrhu i smisao obradama, ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo.

Neizbežni bisevi potrajali su do 2 sata i 45 minuta programa: prvo Kafu mi… samo uz klavir, za najbolje džez-klubove i soul-trenutke sveta; pa Loše vino (Bregović–Dedić) i neopozivo tužna, na ivici šapata i uzdaha Što te nema koja od Alekse Šantića preko Himze Polovine i Jadranke Stojaković nastavlja da živi i blista s Amirom Medunjanin. Taman koliko je život širi i bogatiji od kojekakvih WXY TV formata, i prave pesme su često prevelike za top-liste i trendove. Za njih su potrebni izvođači kao diva Amira – koja nije samo izdanak ženske sevdah-tradicije Zehre Deović, Nade Mamule, Bebe Selimović itd. nego baštini npr. i Kseniju Cicvarić i Dubravku Nešović, iz zlatnog doba radija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure