img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert – Amira Medunjanin, Sava centar, Beograd, 14. III 2015.

Deljenje (od) duše

18. mart 2015, 19:10 Dragan Kremer
foto: miroslav dragojević
Copied

U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, izvođenje tradicionala na način na koji to radi Amira Medunjanin vraća svrhu i smisao obradama, a ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo

Kao i za tradiciju u drugim oblastima, i kod sevdaha očuvanje opšteprihvaćenih duha i kvaliteta najčešće se javlja u dva oblika: kao lakše prepoznatljivo i isplativo ponavljanje utvrđenih obrazaca, kojim dominira kriterijum verodostojnosti a često pati od ofucavanja; i, rizično i izazovno tkanje izvornog kroz nove uticaje i kontekste, neretko sa širenjima stila i geografsko-repertoarske baze. Po mnogo čemu (ne)tipični za BiH, pa i za Balkan, izraziti predstavnici ovog drugog – tzv. neo-sevdaha – jesu Damir Imamović, Divanhana i naravno Amira Medunjanin (r. Dedić, Sarajevo, 1972).

Pošto je beogradsku publiku pažljivo osvajala kratkim pojavljivanjima sa po jednim pratiocem, u okviru šarenih programa – „Dani Sarajeva“ (maja 2010. s pijanistom Bojanom Zulfikarpašićem), „Veče sevdalinki“ (novembra 2010. s lutnjistom Edinom Karamazovim) „Guitar Art Festival“ (marta 2012. s klasičnim gitaristom Boškom Jovićem) – Amira je svoj prvi dugometražni koncert ovde održala februara 2014. u Sava centru, i odmah trijumfovala. Njen evropski proboj nastavljen je komplimentima za album Silk & Stone (2013, World Village – Aquarius), „zbirku regionalnih tradicionala“, već treći za redom s prestižnim etiketama (Harmonia Mundi/World Village – 2009. Zumra s harmonikašicom Merimom Ključo, 2010. Amulette u produkciji Bojana Z), pa je se brzo zaželela i šira domaća publika. Ulaznice (900–2100 d.) još su brže rasprodate, i Sava centar napunila je publika dopunjena starijim i šarenijim ljubiteljima sevdalinke, nesputana do dobacivanja naslova i zaglušivanja instrumentalističke ornamentike talasima aplauza.

Uzdržano elegantna g-đa Medunjanin spremila se da odgovori ravnom merom – dosad najjačom sviračkom silom u svojoj pratnji. Kad žičanom kvintetu dodate Zulfikarpašićevu sklonost da kreativno petlja „ispod haube“ klavira, mogao je ovo biti i deo – štaviše, vrhunac – Guitar Art Festa koji se upravo privodio kraju. Jer, već viđenim saradnicima Joviću (BiH), Bojanu Z (predstavila ga: „Zed; Pariz, ex Beograd“) i kontrabasisti Nenadu Vasiliću (Niš/Beč), pridružila je diskretnog električnog/džez gitaristu (Ante Gelo, Zagreb) i turski dvojac starinskih instrumenata, upoznat u nadnacionalnim multi/kulti projektima. Ovog puta to su bili (o)ud (srodan lutnji, svirao Yurdal Tokcan) i kanun (između citre i cimbala, s više od 70 žica, virtuozno koristio Hakan Gungor). Potonji je naročito oduševio zvonkim filigranskim uvodima u Sejdefu majka buđaše i završnicu zvaničnog dela, Telal viče. No pre nego će nenametljivo krenuti putem svile & kamena, spontana Amira je sve prisutne dobila minutom ćutanja, svežu helikoptersku tragediju van svih manipulacija i špekulacija svodeći na čist, olako zanemarivan ljudski nivo. Sevdah je ionako narodna umetnost neizrečenog, prećutanog, podrazumevanog; tišine koliko i zvuka, i posebno tanane lirične granice između. „Duša“ je najčešće pevana i izgovarana reč ove večeri, prirodno i bez preterivanja, od nekog ko i ljude naziva „dušama“. Hiljade duša…

Posle su sve tačke zasluživale ovacije: i šaranje makedonskim (Eleno kerko, Oj ti momče ohrigjanče, Prošeta se Jovka Kumanovka, Zemi me zemi), i šaljivo skakutanje s obe strane Drine i podalje (Iz banju ide šejtan devojče, Sjajna mesečina, Moj dilbere, Marijo (deli) bela kumrijo, Simbil cveće), kao i Amirine uzdanice (Kradem Ti se u večeri, Grana od bora, Sn(ij)eg pade na behar, na voće). Stigla je i do Podravine, za podrugljivu Čula jesam da se dragi ženi, emancipovanu kao i u sevdahu Omer Beže ili Kafu mi draga ispeci. Sviračka postava je opravdano uslovila nešto duža izvođenja numera u kojima su džezirane deonice imali Z-Pašić i Vasilić, dok su gitaristi i Turci „vukli“ na fado-dramatiku. Varijacije broja muzičara na bini nisu dopustile trenutak dosade, a u punom sastavu bez napora su imali i perkusivne i zurla-efekte. Kad se Amiri u Zajdi, zajdi (jasno Sonce) pridružio majstor kratke cevi Bora Dugić, pokazalo se da bi i sintisajzer bio suvišan.

Euforija prija, pa bi reference na YouTube, FB i Silvanu lako otišle na pogrešnu stranu da Amira Medunjanin srcem nije ukotvljena u najdublja osećanja, odakle nijansama svog glasa i treperavim interpretacijama u sevdalinke prevodi i neočekivano. Vrhunci ovog koncerta (a bili bi lako i gotovo svakog drugog) tako su kamerne verzije (gitara/glas) evergrina Dušo moja nedavno preminulog Kemala Montena (ne pomenuvši ga; posle je rekla samo „Vječan će da bude“), i s Gelovim maestralnim uvodom starogradska Ima dana… U doba kad su postmodernizam i reciklaža opasno zbliženi, ovakvi dometi vraćaju svrhu i smisao obradama, ovakvi koncerti i najpomodnijima dokazuju važnost i lepotu muziciranja i slušanja uživo.

Neizbežni bisevi potrajali su do 2 sata i 45 minuta programa: prvo Kafu mi… samo uz klavir, za najbolje džez-klubove i soul-trenutke sveta; pa Loše vino (Bregović–Dedić) i neopozivo tužna, na ivici šapata i uzdaha Što te nema koja od Alekse Šantića preko Himze Polovine i Jadranke Stojaković nastavlja da živi i blista s Amirom Medunjanin. Taman koliko je život širi i bogatiji od kojekakvih WXY TV formata, i prave pesme su često prevelike za top-liste i trendove. Za njih su potrebni izvođači kao diva Amira – koja nije samo izdanak ženske sevdah-tradicije Zehre Deović, Nade Mamule, Bebe Selimović itd. nego baštini npr. i Kseniju Cicvarić i Dubravku Nešović, iz zlatnog doba radija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Strip

10.mart 2026. B. B.

Izložba „Aleksandar Zograf – 40 godina od objavljivanja stripova“

Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva obeležava 50 godina postojanja, a proslava tog jubileja počela je izložbom „Aleksandar Zograf – 40 godina od objavljivanja stripova“

FCS

10.mart 2026. Sonja Ćirić

Zašto Filmski centar Srbije krije listu filmova za koje tvrdi da su nezavršeni

FCS nije poslao „Vremenu“ listu 53 filma za koja tvrdi da su nezavršeni iako su dobili njihovu podršku. Prema listi UFUS-a, takvih je samo 12

Narodna biblioteka

09.mart 2026. S. Ć.

Tragovi za rekonstrukciju zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu

Ministar Selaković je najavio obnovu zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. Tragovi o njoj, govore da je bila izuzetna

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure