
Festival
Selaković: Srbija dobija festival patriotske pesme
U vreme kad država od kulture oduzima i ono malo novca koje joj je dodelila, ministar Nikola Selaković najavljuje osnivanje Festivala patriotske pesme
Godina međunarodnih nagrada i izložbi Marka Kusmuka
Smatra se da je „Nord Art“, takozvano severno Venecijansko bijenale, najveća godišnja izložba savremene umetnosti u Evropi. Njeno ovogodišnje izdanje, koje je otvoreno u Renzburgu, a potom i u Berlinu, zanimljivo je ovdašnjoj publici zato što je jedan od izlagača slikar Marko Kusmuk, Sarajlija iz Beograda.
Marko Kusmuk pripada generaciji mlađih slikara, slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti Univerziteta u Sarajevu, a doktorirao u Beogradu. Imao je 14 samostalnih i 80 drugih izložbi u zemlji i inostranstvu, a početkom godine Fondacija Vladimir Veličković mu je dodelila prvu nagradu za crtež.
Sredinom maja Kusmuk je nagrađen na prestižnom međunarodnom festivalu „Venice Lands Art Prize“, u konkurenciji 320 umetnika, za ciklus Surditas.
Ovu najnoviju nagradu Kusmuk smatra dokazom da svoj rad usmerava u dobrom pravcu, odnosno, da priča njegovih deformisanih portreta iz pomenutog ciklusa dopire do publike. Naime, jedna od njih je dobila nagradu u Veneciji, a najveća među njima je, kako kaže Kusmuk, „fascinirala Vladimira Veličkovića. Ta slika ima lazurno-akvarelski savršeno izveden portret, koji, sa jedne strane, ima jasnoću i odlično izgrađen odnos formi, a sa druge strane, jedan potez koji kao da je pola toga obrisao i dao celoj slici slobodu. Ruke ispod su veoma jasne i snažne, i onda šest tih figura stoje jedna pored druge, likovno deformisane i kao takve nose izvesnu svežinu“. Marko Kusmuk objašnjava da se nikada nije držao određene tematike ili filozofije, u smislu da prvo odredi temu određene slike ili ciklusa, već se tema smišlja dok dela nastaju. „Vizuelno mi je uvek bio prioritet, mada trendovi diktiraju da se u startu mora reći čime se baviš i zbog čega. Mislim da se to dešava zbog toga što su kustosi previše uzeli primat i postali ravnopravni stvaraoci savremene umetnosti tako što svoje izložbe i koncepte jednako smatraju umetničkim delom“.
Zašto je ljudsko lice primarni motiv na njegovim slikama? „Koliko god da je ljudsko lice svakodnevica, toliko je i najkompleksniji oblik koji postoji. Da možemo da se stavimo u poziciju da smo bili slepi pa da odjednom progledamo, opet bi se najviše zabavili sa ljudskim likom. Oblik uha, te školjke je najkompleksniji oblik univerzuma. Zatim, napraviti boju lica, to je veliki majstorluk. Portret mi nudi najviše prostora da istražujem i da pokrivam sva polja koja umetnost podrazumeva“, objašnjava Kusmuk svoju opčinjenost ljudskim likom.
Osim po deformisanim portretima, prepoznatljiv je i po boji, koje na njegovim radovima gotovo da nema. Kaže da se koloritom igrao, „ali sada se ispostavilo da je najbolje kada ga ima malo, te sam boju skoro izbacio. Ostala je crno-bela dinamika, pa samo povremeno iz te sivkaste boje zazviždi nekakva tirkizna, koja tek tako postavljena nosi emociju na portretu.“
Beogradska publika je nedavno, povodom desetogodišnjice Div Art ateljea, imala prilike da vidi Kusmukove slike u prostoru u Luci Beograd gde Marko stvara, a nakon izložbi širom Evrope, koju polako osvaja, nagrađene slike će izložiti u decembru u Galeriji Haos.
U vreme kad država od kulture oduzima i ono malo novca koje joj je dodelila, ministar Nikola Selaković najavljuje osnivanje Festivala patriotske pesme
„Duboko je cinično gledati filmove o ljubavi i braku dok Izrael intenzivno sprovodi genocid nad palestinskim stanovništvom“, piše u apelu kojim je traženo da se otkažu Dani izraelskog filma
Industrijsko nasleđe je upitno u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih objekata, kaže Dobrivoje Lale Erić učesnik regionalnog projekta koji promoviše vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa
Posle trogodišnje pauze „Arhipelag“ opet organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve