
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
„Problem sa ‘Avala filmom’ je taj što se počeo rešavati onda kada je postao nerešiv. U našoj tranziciji najveći gubitnik u kulturi je kinematografija. Ostali smo bez bioskopa, a sada smo ostali bez osnove onoga što je nekad bilo filmsko proizvodno preduzeće u Srbiji. Ono što meni u ovom slučaju smeta jeste pokušaj prebacivanja odgovornosti na Jugoslovensku kinoteku i na mene lično zato što su prodajom ‘Avala filma’ prodata i prava za filmove. Mi smo imali rok 8. april da podnesemo zahtev sudu da se kao kulturno dobro iz prodaje izuzmu filmovi ‘Avala filma’, i mi smo kao Kinoteka to uradili uz saglasnost Ministarstva kulture. Taj zahtev nije odbijen, on je čak odbačen, jer nismo stranka u sporu. Problem je morao da se rešava na nivou ministarstava, države. Međutim, znamo da se Ministarstvo kulture proglasilo nenadležnim, a kada je navodno postalo nadležno, reklo je da je Kinoteka kriva. Prvo bih voleo da razjasnimo sledeće: za sve filmove, pa i filmove ‘Avala filma’, koji se čuvaju u arhivu Kinoteke i koji po Zakonu o kinematografiji moraju da budu predati arhivu, ne pišu se nikakva rešenja da je to kulturno dobro, zato što po Zakonu o kulturnom dobru, materijal koji uđe u arhiv Kinoteke već jeste kulturno dobro. Ono što Kinoteka štiti kao posebno dobro od interesa za naš narod to su uglavnom arhivski materijali i do sada nije postojala praksa da se posebno štite igrani filmovi. Oni su na sigurnom, ali su prava prodata.
Dugo već upozoravam, i kada je slučaj ‘Avala’ u pitanju i neki drugi slučajevi, čak i predlažemo neke zakone o Kinoteci i kojim pravima raspolaže Kinoteka, ali od tih zakona nije bilo ništa. Pokušavao sam svih tih meseci i godina da ukažem da nije prirodno da se prodaju prava na filmove. Naravno da mi ovakve optužbe smetaju. Pogotovo što smo u moje 23 godine rada, u kojima je bilo mnogo ministara kulture, sve vreme radili kao vrhunski profesionalci. Ponavljam: mi smo te filmove čuvali i sačuvali i to je za mene najvažnije.“
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve