Značaj i uticaj Branka Vučićevića za ovdašnju kulturu mnogo je veći od opusa koji je svojim imenom potpisao
Branko Vučićević, sineasta, scenarista, filmski kritičar, esejista, prevodilac i dizajner, preminuo je 18. januara u Beogradu u 82. godini.
Značaj i uticaj Branka Vučićevića za ovdašnju kulturu mnogo je veći od opusa koji je svojim imenom potpisao.
U njegovoj filmografiji stoji da je, pored ostalog, bio koscenarista filma Rani radovi sa rediteljem Želimirom Žilnikom, nagrađenim 1969. godine Zlatnim medvedom na Berlinalu, koscenarista filmova Dušana Makavejeva Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT (1967) i Nevinost bez zaštite (1968) i Montenegro (1981), koscenarista filmova Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (1971) i Slike iz života udarnika (1972) Bate Čengića, i scenarista filmova Karpa Godine Splav Meduze (1980) i Veštački raj (1990), i televizijskog filma Šumanović – tragedija jednog genija (1987) Borisa Miljkovića i Branimira Dimitrijevića.
Autor je knjiga Imitacija života (1992), Avangardni film 1895–1939. (1984), Avangardni film 1895–1939. II deo (1990), Paper Movies (1998), Srpske lepe umetnosti (2007), Neobični doživljaji gospodina Benjamina u zemlji boljševika (2009).
Bio je i jedan od naših najboljih prevodilaca sa engleskog. Maestralno je, pored ostalog, preveo Pod vulkanom Malkolma Laurija, Lolitu Vladimira Nabokova i Klanicu pet Kurta Vonegata.
Srđan Vučinić je napisao povodom omaža „Srpski ekscentrični film“ koji mu je priređen pre dve godine u okviru 20. Festivala autorskog filma: „Branko Vučićević, neuhvatljiv u svojim raznolikim manifestacijama, u formama i značenjima ispoljavanja svog dara, bio je pravi Protej srpske i beogradske kulture u poslednjih pola veka.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Priča Ivane Nedeljković, direktorke „Puls teatra“ iz Lazarevca čija je predstava „Srpskoj omladini, Dimitrije Tucović“ prvo uvrštena na Festival prvoizvedenih predstava u Aleksincu, pa zatim skinuta, primer je cenzurisanja kulture
Bez ijedne autorske pesme dvadesetogodišnji student iz Vinkovaca Jakov Jozinović trenutno je pop-kulturni fenomen broj jedan na prostoru celog regiona. Spoj starih Balaševićevih, Oliverovih i Čolinih pesama i njegove mladosti, energije i spontanosti izaziva histeriju kod devojčica koja može da se meri sa onom iz vremena „Bitlsa"
Deca, žiri na festivalu „Ringišpil“ ocenila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ i nisu im smetali žuti prsluci, a u matičnom Lutkarskom pozorištu u Nišu je ne stavljaju na repertoar zato što kažu da nije za osnovce
Čim su se Fenečki biseri ogradili od Ćacilenda odakle se puštala njihova muzika, uprava Šabačkog pozorišta im je otkazala koncert za koji su otkupili salu i sami ga organizuju
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!