img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Bez razloga

20. maj 2009, 09:56 Ivan Medenica
foto: ema szabo
Copied

Marina Kar, Močvara; režija Egon Savin; igraju Tamara Vučković, Vojin Ćetković, Jelisaveta Sabljić i dr.; Velika scena "Ljuba Tadić" JDP

Obrada motiva iz antičkih tragedija predstavlja, s prekidima i pauzama u pojedinim epohama, konstantu u istoriji dramske literature. Neke od tih obrada imale su izoštrene, u savremenom trenutku utemeljene poetičke i/ili intelektualne razloge – kao što su bile egzistencijalističke drame iz sredine XX veka – dok ih druge nemaju. Komad Marine Kar Močvara, koji je direktna parafraza Euripidove Medeje, pre spada u ove druge.

U središtu radnje nalazi se čudna, skoro jurodiva Hester Svejn koja – ne želeći da joj muž oduzme i ćerku pošto ju je prethodno napustio zbog mlade i bogate seoske naslednice i isterao iz kuće – pribegava drastičnom, očajničkom i fatalnom rešenju: ubija svoje dete. Iako je motivacija ovog postupka poduprta još nekim složenim psihološkim kompleksima – majka ju je ostavila kao dete, muža je otrgla od uticaja njegove majke i tako od kilavog deteta stvorila samouverenog mužjaka, zarad njega je potom zaklala i brata – ovaj lik, ali i sve ostale, ne treba posmatrati samo u kontekstu realizma. Naprotiv, drama obiluje zloslutnim vizijama, nestvarnim pojavama, bizarnim ponašanjem, mračnim predelima, natprirodnim silama, što je čini mističnom, nadrealnom, simboličkom. Tako je, na primer, močvara iz naslova dela i realističko obeležje jednog konkretnog, zabitog i bednog sveta, ali i simbolička oznaka opšteg duhovnog stanja.

Ova stilska složenost nesumnjiva je vrednost komada – ona mu podaruje neku posebnu poetičnost, metaforičnost i emocionalnu ubojitost – ali ona, sama za sebe, nije dovoljan razlog za adaptaciju mita o Medeji. To što je „krvavi novac“ glavna spona između Hester i njenog muža, kao i to što je on napušta zbog uglednije i bogatije žene – to su dramaturška rešenja koja ne mogu da se tumače kao bitna i dubinska aktuelizacija, a u skladu sa našim dobom u kome je sve, pa i ljubav i porodične spone, podređeno moći novca (o čemu se, inače, mnogo divanilo u novinskim izveštajima pre premijere). Naime, i u Euripidovom komadu Jason napušta Medeju iz krajnje merkantilnih razloga koji se svode na društvenu moć i novac, i on je koristoljubivi ljigavac nalik Kartidžu. Drugim rečima, drama Močvara Marine Kar nije izoštrena globalna metafora savremenog sveta, ona nam o njemu ne kaže ama baš ništa novo, više ili drugačije.

Ambijent nestvarnog, mitskog, zaumnog i simboličkog nije ostao u predstavi koju je, na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta, režirao Egon Savin. Kao i uvodna scena u kojoj Tamara Vučković kao Hester luta po močvari sa naglašeno realističnom, a zapravo neprijatno pozorišnom lutkom crne labudice, tako i rediteljski koncept prostora odgovara iluzionističkom teatru. U scenografskoj realizaciji Angeline Atlagić, koncept prostora se svodio na prikolicu, pejzaž močvare sve s vodom i trskom, te panoramu s oslikanim nebom u pozadini. Pretpostavku da je ovaj komad Savin posmatrao u ključu realističkog, psihološkog teatra, podupiru i dramaturške intervencije, kao što je izbacivanje nestvarnog lika Duholovca koji već na samom početku komada uvodi sudbinski princip i nagoveštava fatalan rasplet.

Ni u scenskoj igri nije se osećala ta nadrealna i simbolička dimenzija: tako je, recimo, pojavu duha zaklanog Džozefa Svejna, Savin postavio na veoma konvencionalan način – mladi i daroviti Nikola Jovanović šetao se sa ožiljkom na vratu, glave pognute u stranu, i govorio kao neko ko, jelte, ima izvesne probleme s grkljanom. Međutim, nije samo ova stilska dimenzija drame bila dezavuisana, već se i (željeni?) realizam, u većini glumačkih ostvarenja, javljao u pseudovarijanti. Nesporan komički potencijal likova zle, škrte i posesivne majke Gđe Kilbrajd, odnosno slepe, vidovite i namćoraste Mačkarice, Jasmina Ranković i Jelisaveta Sablić maksimalno su iskoristile, što je samo fini izraz za komičarsko preterivanje, karikiranje ovih likova i ukidanje njihovog dramskog sadržaja. Vojin Ćetković je imao nešto više mere u, takođe, komički svedenoj ulozi samouverenog seoskog zavodnika Kartidža, Hesterinog muža.

Dosledno dramsku ulogu, čak i s dozom naglašenog tragičkog patosa (u scenama u kojima preklinje muža da je ne ostavi), gradila je Tamara Vučković kao Hester. Stiče se utisak da je glumica tražila rešenje kako da, u ključu psihološkog pozorišta, odbrani lik čedomorke; u Euripidovom originalu se taj problem ne javlja, jer je Medeja lik iz mita, čarobnica božanskog porekla. U tim naporima delovala je usamljeno i sputano, baš kao i Hester u svom okruženju, jer nije imala punu podršku partnera i reditelja; možda bi joj pomoglo da se odlepila od realizma, jer se i Hester, s njenom prirodom skitnice i teretom porodičnog ludila, može posmatrati kao pomeren lik. Zanimljivo je primetiti da je Tamara Vučković već tumačila jednu savremenu verziju Medeje (u Razvaljivanju Nila Labjuta), ostvarivši pritom odličnu ulogu… Takvih nema u predstavi Močvara JDP-a koja se, i pored provokativnosti teme, svodi na konvencionalno i nebitno građansko pozorište.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure