Izdavačka kuća "Arhipelag" organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Najbolje od svega najbolje za sve – slogan je Beogradskog festivala evropske književnosti koji će biti održan od 3. do 5. juna u Domu omladine. Čitanja poznatih pisaca, ekskluzivni gosti i panel o savremenoj književnosti i kulturi, programi su po kojima je ovaj festival prepoznatljiv i jedinstven.
Kao i do sad, autor i realizator Beogradskog festivala evropske književnosti je izdavačka kuća „Arhipelag“.
Gojko Božović, glavni urednik i osnivač „Arhipelaga“ kaže za „Vreme“ da proteklih pola godine nisu organizovali književne i kulturne događaje, mada su po tome prepoznatljivi.
Bez ikakve podrške
„Planirane događaje smo otkazali, nove nismo zakazivali. Radili smo svoj posao, ali nismo mogli da samo radimo svoj posao. Objavljivali smo knjige i pokretali teme koje doprinose razumevanju društvenih okolnosti“, objašnjava Gojko Božović.
Ovogodišnji festival će biti 14. u 18 godina „Arhipelaga“. Nemoguće je ne primetiti da je nastavljen baš u godini kad su programi kulture svedeni na minimum, pre svega zbog odsustva bilo kakve podrške Ministarstva kulture i Grada Beograda, i smanjivanja ionako preniskog budžeta koji se odvaja za kulturu..
„Beogradski festival evropske književnosti organizujemo s tradicionalno malim budžetom. Ove godine Beograd je obustavio svoje konkurse za kulturu. Kod Ministarstva kulture nismo ni konkurisali jer su restriktivni uslovi Ministarstva podrazumevali da promenimo vizuelni identitet Festivala, što nismo hteli da učinimo“.
Podsetimo, radi se o odluci Ministarstva kulture da za biblioteke otkupljuje od izdavača samo one knjige koje su objavljene na ćirilici, što je „Arhipelag“, kao i mnogi izdavači, odbio.
Gosti festivala
Gojko Božović kaže da festival godinama ima „odličnu saradnju s Gete Institutom iz Beograda. Plod te saradnje je gostovanje Klemensa Majera na ovogodišnjem festivalu. Ove godine imamo i podršku mreže Traduki. Entuzijazam je najvažniji resurs naše kulture, to se već odavno pokazuje, ali kultura iziskuje i odgovornu i promišljenu kulturnu politiku“.
Festival organizuje „Arhipelag“, ali na njemu ne učestvuju samo njegovi autori. Ovogodišnji gosti su, osim pomenutog nemačkog romansijera Klemensa Majera, i poznati slovenački romansijer i pesnik Jernej Županič, romansijerka Neda Bjelanović i pesnik Nenad Jovanović.
„U središtu festivala je, kao pokretačko pitanje, tema festivalskog panela kojim počinjemo ovogodišnji program: Da li su kultura i književnost subverzivne? Kriza kritičkog mišljenja i marginalizacija kulture i književnosti su uporedni procesi. Bez obnove subverzivnog, kritičkog duha kulture i književnosti teško je zamisliti obnovu kritičkog mišljenja bez koga nema ni pravednog ni istinski stabilnog društva“, kaže Božović.
Besplatan ulaz
Roman Klemensa Majera „Projektori“, kog ovdašnja publika zna po delu „Tucanje kamena“, nagrađen je Bavarskom književnom nagradom 2024. i priznanjem LiteraTour Nord ove godine, a uskoro će biti objavljen i na srpskom jeziku. Roman drugog gosta festivala – Jerneja Županiča, laureata Nagrade slovenačke književne kritike i Jenkove nagrade – „Behemot“ nedavno je objavljen i na srpskom jeziku.
I delo jedine spisateljice na ovogodišnjem festivalu Nede Bjelanović – „Crveni krovovi“ izazvao je veliku pažnju književne kritike i čitalaca, a bio je i u užim i najužim izborima za naša najuglednija literarna priznanja. Neda Bjelanović je napisala uverljivu, emotivno zadivljujuću, duboko dirljivu i autentičnu priču, ocenili su kritičari u osvrtima na „Crvene krovove“.
Još jedan gost festivala Nenad Jovanović, koji je prošlogodišnji dobitnik Disove nagrade za ukupan pesnički opus, godinama živi u Kanadi i predaje filmsku režiju i dramaturgiju na poznatim svetskim univerzitetima.
Inače, Beogradski festival evropske književnosti je jedan od najposećenijih manifestacija ove vrste. Ulaz je besplatan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!