
Pozorište
Četiri, nadajmo se ne i jedine premijere ove sezone
Od početka sezone u beogradskim pozorištima prikazane su četiri premijere, realizovane sredstvima iz ranijeg budžeta. Nadajmo se da neće biti i jedine
Nakon jednogodišnjeg čekanja da im se povećaju uslovi rada, a pre svega da im plate budu u visini minimalca i da dobiju direktora, članovi Beogradske filharmonija stupili su u štrajk. Kažu da će trajati do ispunjenja zahteva
Ovog petka Beogradska filharmonija neće održati koncert, kao što to čini godinama unazad, zato što je od danas, 3. marta, u štrajku.
Biće u štrajku do daljnjeg, do ispunjenja zahteva.
Dva zahteva
Imaju dva zahteva: hitno poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih iz trenutne uredbe o koeficijentima, kao i hitno otvaranje konkursa za direktora Beogradske filharmonije transparentno i u skladu sa protokolom o konkursu.
U okviru prvog zahteva traže da se poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih izvrši kroz vraćanje posebne Uredbe o koeficijentima za Beogradsku filharmoniju, jer je Beogradska filharmonija jedini filharmonijski orkestar na budžetu Ministarstva kulture Republike Srbije koji je isključivo orkestarski ansambl.
Takođe, „za nosioce delatnosti koji predstavljaju najbrojniju grupu u orkestru Beogradske filharmonije (tuti muzičari tj. orkestarski muzičar) zahtevamo platu najmanje u iznosu republičkog proseka, a to je, po poslednjim podacima Zavoda za statistiku iz novembra 2024. godine javno dostupnom na sajtu, 100.738, 00 neto. Takođe, zahtevamo objedinjenje svih tuti muzičara u jednu grupu kroz usklađivanje Kataloga radnih mesta sa Uredbom o koeficijentima“.
Drugi zahtev je jasan – Beogradska filharmonija je već tri godine u v.d. statusu.
Štrajk se mogao naslutiti
Da će Beogradska filharmonija preduzeti poslednje špto im je preostalo u borbi za svoja prava, dakle štrajk, moglo se očekivati nakon što ni jedan zahtev iz njihovog saopštenja iz polovine januara, nije ispunjen.
„Posle godinu dana ignorisanja i manipulacija, naše nezadovoljstvo je dostiglo vrhunac. Najavljujemo korišćenje svih zakonskih sredstava u borbi za dostojanstvo i prava kulturnih radnika. Ova borba nije samo naša ‒ to je borba za društvo koje poštuje svoje vrednosti i stvara temelje za buduće generacije. Pozivamo sve zaposlene u sektoru kulture, umetnike i građane da dignu glas protiv degradacije kulture. Kultura ne sme biti marginalizovana“, pisalo je u tom saopštenju koje su osim Filharmonije, potpisali i orkestri Narodnog pozorišta u Beogradu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.
10. februar 2024.
Jednogodišnje ignorisanje problema Filharmoničara počelo je 10. februara 2024, kada su muzičari počeli svoj redovni koncert petkom u dvorani Kolarčeve zadužbine kao nikada do tad: orkestar se obratio publici s namerom da ukaže u kakvim uslovima žive i rade.
Rekli su da je „Beogradska filharmonija dve godine (sada već – tri) u VD statusu, da svoj stogodišnji jubilej slavi sa najmanjim platama orkestarskog muzičara u regionu, sa sramno malim budžetom iz godine u godinu, bez reklame, bez obnovljene koncertne uniforme već deset godina i bez čvrstih uverenja da će se zidati naša nova dvorana.“
Od svega, do danas su dobili samo koncertne uniforme, a oformljena je i radna grupa u vladi Ane Brnabić koja je trebalo sve to da reši, Ali nije.
I, zato, a na osnovu člana 3. stav 1 Zakona o štrajku i člana 57. Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika, Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, većina zaposlenih u Beogradskoj filharmoniji donela je odluku o stupanju u štrajk.
Od početka sezone u beogradskim pozorištima prikazane su četiri premijere, realizovane sredstvima iz ranijeg budžeta. Nadajmo se da neće biti i jedine
Nemar prethodnih uprava je razlog zašto je sad zatvorena zgrada Narodnog pozorišta, tvrde Dragoslav Bokan i ministar kulture Nikola Selaković. U Narodnom pozorištu imaju dokaze da to nije tačno
Bilans 100 dana uprave Narodnog pozorišta glasi: prvog oktobra otvorili sezonu, trećeg zatvorili pozorište, rečeno je sa skupa podrške ovoj kući čiji zaposleni traže smenu uprave, Upravnog odbora i ministra kulture
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve