

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Umetnici Beogradske filharmonije nameravaju da svakog ponedeljka simboličnim koncertima skrenu pažnju Ministarstva kulture na uslove u kojima žive i rade. Očigledno se trend zanemarivanja kulture prenosi sa kolena na koleno, kaže Aleksandar Radulović, timpanista ove institucije
Kao i prošlog, i ovog ponedeljka članovi Beogradske filharmonije muzikom su „budili“ Ministarstvo kulture ne bi li mu skrenuli pažnju na loš materijalni status svoje, ali i drugih institucija kulture u državi.
Prošle nedelje su „budili“ fanfarama, a ovog puta perkusionističkim performansom. Nameravaju da tako nastave svakog ponedeljka.
Kažu da je ovo poziv na dijalog koji je otvoren 9. februara, kad su pre početka koncerta, javnim čitanjem pisma obelodanili kako i u kojim uslovima žive.
Međutim, iz Ministarstva još uvek niko nije reagovao.
Početkom godine formirana je Radna grupa za unapređenje materijalnog i radno-pravnog položaja zaposlenih u ustanovama kulture, u kojoj Beogradska filharmonija nema predstavnika.
Aleksandar Radulović, timpanista Beogradske filharmonije i jedan od učesnika „buđenja“ održanog ovog ponedeljka, kaže za „Vreme“ da ne reagovanje nadležnih očigledno znači da „mišljenje najboljeg orkestra u regionu, orkestra koji je prvi ustao i izgovorio na glas istinu, nebitno i nekorisno. Sramota je da u toj Radnoj grupi nije ni jedan predstavnik Beogradske filharmonije. Mi ne moramo da se slažemo, ali ipak ta Radna grupa i Ministarstvo moraju biti u službi zaposlenih u svom resoru i moraju da brinu o njima“.
„Ne možete i ne smete ignorisati Beogradsku filharmoniju, istinsku kulturnu reprezentaciju Srbije“, naglašava Radulović.
Ocenjuje da su u ovakav položaj dovedeni „višedecenijskom nebrigom za kulturu – očigledno se taj trend zanemarivanja prenosi sa kolena na koleno. Planiramo da nastavimo sa kulturnim akcijama buđenja kulture svakog ponedeljka i drugim akcijama kako bi ,nadamo se, konačno prenuli iz sna sve koji su odgovorni da poboljšaju život umetnika u Srbiji. Iskreno se nadamo da ćemo sesti za sto sa ljudima koji imaju želju da poprave situaciju, ali ne pristajemo na ‘štap i šargarepu“.
O lošim uslovima u kojima žive i rade zaposleni Beogradske filharmonije, pisao je Maji Gojković ministarki kulture čak i šef-dirigent Filharmonije, Gabrijel Felc, ali mu niko ništa nije odgovorio.
Aleksandar Radulović kaže da je maestro Felc „obavešten o svemu što se dešava sa nama, upoznat je sa problemima sa kojima se susrećemo, podrzava nas svim srcem i angažovanjem, ali mu i dan-danas nije jasno da nakon dva meseca i njegovog otvorenog pisma ministarki kulture, niko nije niti kontaktirao niti uvažio odgovora.“
Pa ipak, Radulović kaže: „Nadamo se da će se situacija u najskorije vreme promeniti, jer ovako zaista ne vidimo da smo bilo kome bitni. I važno je da se zna: orkestar Beogradske filharmonije je nikad jači i jedinstveniji u nameri da se stvari promene na bolje. Tako će i biti. Jer ako ima za sport mora biti i za kulturu“.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve