
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Kašnjenje Grada sa raspisivanjem konkursa za sufinansiranje projekata iz kulture je višegodišnja praksa, kažu umetnici Nezavisne kulturne scene Srbije. Nije jasno zašto njihove kolege iz institucija ćute
„Nažalost, kašnjenje godišnjeg konkursa Sekretarijata za kulturu Grada postala je praksa, ne sećam se kad je poslednji put raspisan u zakonskom roku. Nije mi jasno kako uopšte uspevamo da radimo. Ali, to nas ne sprečava da javno reagujemo“, kaže za „Vreme“ mr Marijana Cvetković osnivačica Stanice Servisa za savremeni ples.
Najnovije reagovanje je današnje, jer „Sekretarijat za kulturu Grada Beograda nastavlja sa negativnom praksom kašnjenja raspisivanja godišnjeg konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi“, a osim toga, ne postoji ni „informacija o potencijalnom datumu raspisivanja“, piše u Saopštenju Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS).
Da bi se ostvario godišnji kalendar, potrebno je da konkurisanje za projekte u ovoj godini bude završeno najkasnije do kraja prošle.
„Podsetiću da je ovaj konkurs instrument pomoću kog Grad sprovodi kulturnu politiku. Već je polovina februara a oni nisu ni raspisali konkurs“, kaže Marijana Cvetković.
Posledice ovakvog nepoštovanja rokova su velike. „Već smo ponovili hiljadu puta: kada se konkurs ne raspiše na vreme, pa rezultati konkursa budu objavljeni pred kraj drugog kvartala godine, većina organizacija može da realizuje projekte tek na jesen ili zimu. Time se umetnici stavljaju u veoma težak položaj“.
„Zatim, mnogi projekti su deo međunarodne saradnje koja je kao što svi znamo, vrlo precizno isplanirana. Mi, zbog konkursa, ne možemo da učestvujemo u tim saradnjama kako se očekuje i stvaramo sliku nepouzdanog partnera.“, kaže Cvetković.
Pa ipak, nezavisna scena je vrlo vidna na ovdašnjoj kulturnoj sceni. „Živimo od projekata vezanih za međunarodnu mrežu2, kaže Marijana Cvetković.
Osim NKSS, od sufinansiranja projekata zavisi i ona druga scena, institucionalna. „Nije jasno zašto oni još ni jednom nisu reagovali, s obzirom da i realizacija mnogih njihovih projekata zavisi od gradskog konkursa.“
Asocijacija NKSS opet, kao što je i do sad, „apeluje na Sekretarijat za kulturu Grada Beograda da u najkraćem mogućem roku raspiše konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi za 2024. godinu kako bi se umanjila šteta koja nastaje usled ovakve loše prakse upravljanja kulturom u glavnom gradu.“
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve