img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nezavisna scena

Atlas nezavisne kulture i medija Evrope

28. jun 2024, 21:00 Sonja Ćirić
Copied

Reset! Evropska mreža nezavisnih i medijskih organizacija, predstavila je Atlas, svedočanstvo o trenutnom stanju nezavisnosti u Evropi. Što se tiče nezavisne scene Srbije, Reset! ističe preovlađujuću tendenciju da država odbija projekte iz nezavisnog sektora

Reset! Evropska mreža nezavisnih i medijskih organizacija, realizovala je Atlas nezavisne kulture i medija, odnosno, svedočanstvo o trenutnom stanju nezavisnosti u Evropi.

Ovu evropsku mrežu pokrenula je asocijacija Arty Farty iz Liona koja okuplja i podržava nezavisne kulturne i medijske organizacije i broji  99 članova iz 26 zemalja među kojima je nekoliko i iz Srbije. Atlas je nastao kroz dve godine istraživanja, oličenog u organizaciji 64 radionice širom kontinenta i značajnom dokumentovanju koje se sastoji od članaka, intervjua i biltena.

Cilj Reset! Mreže je da stvori vrstu zajednice među nezavisnim članovima, i dokumentuje njihov položaj, kao da ih osnaži i poveća njihovu vidljivost širom Evrope. Cilj je i da istakne situaciju i specifične potrebe nezavisnih aktera, koji nisu ni pod kontrolom bilo koje javne vlasti niti su povezani sa velikim privatnim grupama.

Kako živi nezavisna scena Evrope?

Loran Bigarela  (Laurent Bigarella)  iz Reset!Mreže za „Vreme“ kaže da se „nezavisni kulturni i medijski sektori bore širom Evrope, posebno u zemljama kojima upravljaju autoritarne snage. Tu vidimo politički pritisak i pretnje umetničkoj raznolikosti, slobodi izražavanja i kulturnom pluralizmu. Pored toga, trend koncentracije vlasništva je očigledan širom Evrope, pri čemu se festivali spajaju sa servisima za prodaju karata ili agencijama za rezervacije u različitim sektorima poput muzike, izdavaštva i medija. Ova konsolidacija vodi homogenizaciji kulturnih ponuda, ugrožavajući raznolikost i pojavu novih i alternativnih talenata, glasova i narativa.“

U tom kontekstu, kaže Loran Bigarela, „Evropska unija je ključni saveznik, čiji se programi aktivno bave ovim rizicima. EU se zalaže za kulturnu raznolikost i slobodu umetničkog stvaralaštva i izražavanja, što pokazuje i Zakon o slobodi medija, koji ima za cilj zaštitu nezavisnosti medijskog sektora. Sada su nam potrebni slični propisi u oblasti kulture.“

Reset! ima nekoliko članica u balkanskim zemljama, uključujući dve sa sedištem u Srbiji (Drugstor i Eho Animato), objašnjava Loran Bigarela.

Pobuna kulturnih radnika

„Prošle godine, nakon protesta kulturne scene u Beogradu zbog smanjene podrške Ministarstva kulture Srbije nezavisnim akterima, sarađivali smo sa srpskom novinarkom Vesnom Milosavljević na dokumentovanju marginalizacije srpske nezavisne kulturne scene. Vesna je u svom tekstu istakla preovlađujuću tendenciju odbijanja projekata iz nezavisnog sektora, koji je poznat po inovativnosti, kritici i istraživanju. To je dovelo do pobune kulturnih radnika i umetnika, koji su 8. juna 2023. održali protesnu tribinu ispred Ministarstva kulture zahtevajući korenite promene u kulturnoj politici.“

Bigarela naglašava da „iako ova situacija možda nije ista u svim balkanskim zemljama, naši članovi u Grčkoj takođe navode da nezavisna kultura ne dobija podršku države, bez obzira na vladu na vlasti. Grčka kulturna scena je tako podeljena između velikih privatnih fondacija, koje imaju resurse da organizuju velike događaje, i nezavisne kulture, koja se bori da obezbedi sredstva i prostor. U ovom kontekstu, ključno je povezati evropske mreže sa nezavisnim kulturnim organizacijama sa Balkana kako bi se podstakla solidarnost i sarađivala na zajedničkim projektima.“

Očekuje se da će evropski izbori uticati na život nezavisne kulturne scene, kao što uostalom  već utiču ovakve vrste promena. Uspon krajnje desnice ukazuje da dolazi vreme za brigu i borbenu odgovornost.

Zbog toga je, poručuju iz  Reset!Mreže, neophodno da nezavisna scena ojača strategiju svog saveza, da sve nezavisne kulturne i medijske strukture, kada već nisu pod okriljem populističkih režima, zajedno grade nove frontove za opšti interes i očuvanje javnih sloboda, stvaranja i istraživanja.“

Reset! mreža radi na redizajniranju kulturnog i medijskog pejzaža u Evropi.

Tagovi:

nezavisna kulturna scena Reset! Evropska mreža
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Književna kritika

02.april 2026. Jaroslav Pecnik

Zapis(nic)i pasionirane čitateljice

Tatjana Gromača, Osvajanje čitalačkog prostora, Sandorf, Zagreb, 2025.

Koncerti

02.april 2026. Dragan Kremer

Sos & papričice

Issac Delgado i “Söndörgő”, Dom omladine Beograda

Bioskop

02.april 2026. Zoran Janković

A sada malo o psihologiji neuspeha

Nevesta!, režija Megi Džilenhol, igraju Džesi Bakli i Kristijan Bejl; Nasledstvo s predumišljajem, režija Džon Paton Ford, igraju Glen Pauel, Margaret Kuali

Domaći film

02.april 2026. Đorđe Bajić

Crni humor, brutalnost i zrnce nade

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure