

Zrenjanin
Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture
Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak




Deo kolekcije Infeld, u kome su i vrhunska dela naivaca iz Guginga, od subote gostuje u Beogradu i Jagodini
Izložba „Art brut. Iz kolekcije Infeld“ gostovaće u Srbiji od sutra, 16. decembra, do maja, zahvaljujući Muzeju naivne i marginalne umetnosti. Smatra se da ova kolekcija ima najznačajniju zbirku art brut umetnosti u Evropi.
Izložba od stotinak radova prvo će biti izložena u Beogradu u Salonu Oto Bihalji-Merin ovog muzeja, a zatim i u sedištu Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini.
Termin art brut (sirova umetnost) uveo je Žan Dibife i objasnio da obuhvata „sve one vrste stvaralaštva – crteže, slike, vez u tekstilu ili skulpture itd. – koje karakteriše spontanost i potpuno slobodno izražena inventivnost, koja ne poseduje gotovo ništa od konvencionalne umetnosti ili kulturnih klišea, a koju stvaraju anonimni ljudi koji žive izvan profesionalnih umetničkih krugova.“
Porodica Infeld
Kolekcija Infeld je jedna od najvećih umetničkih zbirki u Austriji. Osnovali su je Peter Infeld i njegova majka Margareta Infeld koji su sredinom šezdesetih počeli da sakupljaju umetnička dela nakon njegove posete izložbi Bečke škole fantastičnog realizma.
„Dopali su mi se akribični načini slikanja, vraćanje tehnikama starih majstora, bavljenje psihoanalizom. Ta zbrka različitih ideja, koje su mi bile strane, potakla me je na kupovinu“, ispričao je Peter Infeld.


Osim Bečke fantastike, Infeld je skupljao i slikare naivne umetnosti, pop-art, slike za budističke meditacije sa Tibeta (tzv. tangke) i art brut umetnost.
„Širok spektar savremene umetnosti odabran je, pak, na osnovu ličnog senzibiliteta za umetnika i njegov način stvaranja. Iz ovakvog poimanja kolekcionarstva proizlaze sasvim lični afinitet i emotivni odnos prema umetničkom delu“, objasnio je.
Margareta i Peter Infeld su nastojali da održavaju lični kontakt sa umetnicima i često su ih posećivali. To je rezultiralo višedecenijskim prijateljstvom sa Ernstom Fuksom, Antonom Lemdenom, Arikom Bauerom, Volfgangom Huterom i Rudolfom Hauznerom.
Na isti način su prikupljeni i radovi brut-art umetnosti, ličnim kontaktima sa autorima iz Guginga u blizini Beča.
Postavka izložbe
Postavku izložbe kojom se Kolekcija Infeld predstavlja Srbiji čine dela nastala sredinom 20. veka, čiji su autori međunarodno priznati umetnici poput Skotija Vilsona, Ilije Bosilja i Fridriha Šreder-Zonenšterna. Umetnike iz Guginga kod Beča reprzentuju Osvald Čirtner, August Val, Johan Hauzer, Hajnrih Rajzenbauer, Fric Koler. Tu su i dela velikih austrijskih slikara Arnulfa Rajnera i Petera Pongraca, inspirisana art brutom.
Kuriozitet postavke su tri Rajnerova rada za koje se kaže da su nastala tokom poseta Gugingu neposrednim kontaktom sa Šmitom i Hauzerom.
Reč je o umetnicima koji najčešće nemaju diplome umetničkih ustanova. Formalno su priznati i uvedeni u umetnički svet tek 1940-ih godina zahvaljujući pomenutom francuskom umetniku Žan Dibifeu i njegovoj definiciji art bruta.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak


Redovi ispred Somborskog i Jugoslovenskog dramskog, ali i ostalih pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici


Rezultati prošlogodišnjih konkursa Ministarstva kulture za pozorišne delatnosti nisu objavljeni a ove godine nisu ni raspisani, pa je Sterijino pozorje moralo da odustane od međunarodnog programa „Krugovi“. Na programu ostaje samo nacionalna drama


„Ne mislim da film ikada može biti ili ostati van politike, jer svaka slika već nosi određeno gledište. Važno je da li je film toga svestan ili se krije iza ideje neutralnosti, što često samo pojačava postojeće strukture moći“, kaže Motaz Malhis, protagonista filma „Glas Hind Radžab“


Ove godine će Sterijino pozorje biti bez „Krugova“ , programa inostranih predstava, zato što je Pokrajinska vlada odlučila da štedi na ovom najvažnijem festivalu nacionalne drame
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve