
Država i kultura
Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala
Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna
Foto: Promo
Deo kolekcije Infeld, u kome su i vrhunska dela naivaca iz Guginga, od subote gostuje u Beogradu i Jagodini
Izložba „Art brut. Iz kolekcije Infeld“ gostovaće u Srbiji od sutra, 16. decembra, do maja, zahvaljujući Muzeju naivne i marginalne umetnosti. Smatra se da ova kolekcija ima najznačajniju zbirku art brut umetnosti u Evropi.
Izložba od stotinak radova prvo će biti izložena u Beogradu u Salonu Oto Bihalji-Merin ovog muzeja, a zatim i u sedištu Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini.
Termin art brut (sirova umetnost) uveo je Žan Dibife i objasnio da obuhvata „sve one vrste stvaralaštva – crteže, slike, vez u tekstilu ili skulpture itd. – koje karakteriše spontanost i potpuno slobodno izražena inventivnost, koja ne poseduje gotovo ništa od konvencionalne umetnosti ili kulturnih klišea, a koju stvaraju anonimni ljudi koji žive izvan profesionalnih umetničkih krugova.“
Porodica Infeld
Kolekcija Infeld je jedna od najvećih umetničkih zbirki u Austriji. Osnovali su je Peter Infeld i njegova majka Margareta Infeld koji su sredinom šezdesetih počeli da sakupljaju umetnička dela nakon njegove posete izložbi Bečke škole fantastičnog realizma.
„Dopali su mi se akribični načini slikanja, vraćanje tehnikama starih majstora, bavljenje psihoanalizom. Ta zbrka različitih ideja, koje su mi bile strane, potakla me je na kupovinu“, ispričao je Peter Infeld.

Osim Bečke fantastike, Infeld je skupljao i slikare naivne umetnosti, pop-art, slike za budističke meditacije sa Tibeta (tzv. tangke) i art brut umetnost.
„Širok spektar savremene umetnosti odabran je, pak, na osnovu ličnog senzibiliteta za umetnika i njegov način stvaranja. Iz ovakvog poimanja kolekcionarstva proizlaze sasvim lični afinitet i emotivni odnos prema umetničkom delu“, objasnio je.
Margareta i Peter Infeld su nastojali da održavaju lični kontakt sa umetnicima i često su ih posećivali. To je rezultiralo višedecenijskim prijateljstvom sa Ernstom Fuksom, Antonom Lemdenom, Arikom Bauerom, Volfgangom Huterom i Rudolfom Hauznerom.
Na isti način su prikupljeni i radovi brut-art umetnosti, ličnim kontaktima sa autorima iz Guginga u blizini Beča.
Postavka izložbe
Postavku izložbe kojom se Kolekcija Infeld predstavlja Srbiji čine dela nastala sredinom 20. veka, čiji su autori međunarodno priznati umetnici poput Skotija Vilsona, Ilije Bosilja i Fridriha Šreder-Zonenšterna. Umetnike iz Guginga kod Beča reprzentuju Osvald Čirtner, August Val, Johan Hauzer, Hajnrih Rajzenbauer, Fric Koler. Tu su i dela velikih austrijskih slikara Arnulfa Rajnera i Petera Pongraca, inspirisana art brutom.
Kuriozitet postavke su tri Rajnerova rada za koje se kaže da su nastala tokom poseta Gugingu neposrednim kontaktom sa Šmitom i Hauzerom.
Reč je o umetnicima koji najčešće nemaju diplome umetničkih ustanova. Formalno su priznati i uvedeni u umetnički svet tek 1940-ih godina zahvaljujući pomenutom francuskom umetniku Žan Dibifeu i njegovoj definiciji art bruta.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba
Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve