img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Polemike: Jesmo li izgubili Estetiku otpora (5)

Ponešto smo i dobili

01. decembar 2021, 22:35 Drinka Gojković
Copied

Potvrdilo se da kritika prevoda ne sme postojati. Ko se drzne da kritikuje, pa još i da kritiku argumentuje, postaje predmet, da, blaćenja

Teško da bih se odlučila za pisanje i trećeg teksta da ne mislim kako je ovoj polemici potrebna izvesna završna procena. Šta smo njome dobili, šta izgubili? Da li je prostor utrošen uzalud?

Rekla bih da smo samo dobili.

Doduše, o polemici tek uslovno može biti reči, jer je na jednoj strani stajala argumentovana kritika (argumente je trebalo pobiti ako se smatraju nevalidnima), a na drugoj ustrajno izricanje netačnih tvrdnji i samoproglašenih istina.

Ali, to je sad najmanje važno. I netačne tvrdnje i samoproglašene istine podložne su, na sreću, testu provere. Ko proveri, znaće kako stvari stoje.

Ono što je, po mom mišljenju, dobijeno jeste unekoliko povećano interesovanje za Petera Vajsa i njegovu knjigu Ästhetik des Widerstands, jedinstvenu ne samo po tome što se, jedina!, duboko angažovano bavi tragičnom sudbinom evropskog levog pokreta, nego i po načinu književnog mišljenja kakav u književnosti 20. veka nema paralelu. Ako ne znaju nemački, zainteresovani čitaoci mogu prvi tom da čitaju na engleskom, u sjajnom prevodu Joahima Nojgrošela, s bogatim predgovorom Frederika Džejmsona i sa glosarom Roberta Koena, a drugi u prevodu Džoela Skota, s pogovorom Jirgena Šutea i, opet, s neophodnim glosarom (nota bene: umesto bilo kakvog sličnog aparata koji bi služio knjizi Petera Vajsa, Kontrastovo izdanje nudi, na kraju svakog od tri toma, opširnu prevodiočevu biografiju). Engleski prevod trećeg toma još se nije pojavio. Izdavač sva tri toma je, inače, čuveni Duke University Press.

Ovom polemikom dobilo se još nešto: potvrdilo se da kritika prevoda ne sme postojati. Ko se drzne da kritikuje, pa još i da kritiku argumentuje, postaje predmet, da, blaćenja. Kad bih to htela, mogla bih kritikovanom prevodiocu da navedem bar pet visoko respektabilnih srpskih i nemačkih književnih institucija, uključujući najznačajniju nemačku akademiju za jezik i književnost, kod kojih bi mogao da se raspita o svim mojim, kako je uveren, neznanjima, netalentima i ostalim nesposobnostima. Ali, zašto bih to radila? Ko zna ‒ zna, ko ne zna, neka i dalje živi u blaženom neznanju. Neznanje je, svakodnevno se uveravamo, u današnjoj Srbiji ionako na sve većoj ceni.

I najzad, dobijeno je saznanje da će i kritika prevoda biti kažnjivi predmet sudske tužbe ako se ne dopadne izdavaču i prevodiocu (drugim rečima: ako ne sadrži strasno tapšanje i osmehivanje). Urednik Kontrasta je neuvijeno poručio kritičarki kako se boji “da ćemo ovaj razgovor nastaviti u sudnici…”, dok je prevodilac bio nešto prikriveniji, ali svejedno jasan: on, doduše, ne zna “da li je javno polemisanje sa sadržajem privatnog pisma protivzakonito i kažnjivo”, ali već samim pominjanjem kažnjivosti sugeriše da je to važeća mogućnost.

U načelu, kad se izriču ovakve pretnje sudom, ne može da postoji nikakvo “bojim se da ćemo…” i nikakvo “ne znam … , ali”. Naprotiv, jasno se navode članovi Zakona koji nalažu sudsku tužbu u slučaju pominjanja izdavača i kažnjavanje u slučaju citiranja poslovne prepiske (jer o poslovnoj je reč, ničeg “privatnog” u njoj nije bilo). Ni osnivač Kontrasta, ni kritikovani prevodilac za to ne mare. Može i tako. Ali, može i drugačije.

(Uredništvo smatra da je ovim prilogom polemika zaključena)
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure