img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Zvučna intervencija: Putinovi di-džejevi iz ruske ambasade

01. novembar 2022, 07:25 Teofil Pančić
Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Odavanje pošte žrtvama u organizaciji "Memorijala": Protest ispred ruske ambasade u Beogradu
Copied

Kada je na ulici pred ruskom ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade je pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama

Hajde da podsetimo na ono što bi svi trebalo da znaju. Ambasade su simbolička ostrvca jedne zemlje na teritoriji druge zemlje. Ova simbolika i nije baš samo simbolika. Policija koja može/mora da patrolira pločnikom ispred ambasade nema nikakvu nadležnost dalje od njene kapije. Vredi i obrnuto: ambasada je svoja na svome do kapije, dalje je strana zemlja, u kojoj su diplomate samo gosti s u osnovi privilegovanim statusom.

To, dakle, svi znamo. Idemo sada na ulice Beograda, tačnije, u jednu određenu, u kojoj se nalazi ambasada Ruske federacije.

Izvestan broj građanki i građana okupio se na ulici pred Ruskom ambasadom da protestuje protiv ruske agresije na Ukrajinu, kao i protiv unutrašnjeg političkog terora u Rusiji. Protest se organizaciono povezuje s uglednim i dobro poznatim ruskim organizacijama za ljudska prava, od kojih je jedna dobila i Nobelovu nagradu za mir. Radilo se o ovdašnjoj verziji manifestacije „Povratak imena“ koja se svake godine održava širom Rusije, a u poslednje vreme, iz isuviše očiglednih razloga, sve više i u inostranstvu. Na protestu su, osim građana Srbije, učestvovali i građani Rusije i Ukrajine, štaviše, verovatno su građani ovih dveju postsovjetskih država bili u većini. Ni to nije neobično, kamoli nelegalno.

Protest je bio miran, nije bilo nikakvih incidenata, a ponajmanje je bilo ugrožavanja ambasade i njenih službenika.

Takve stvari su normalne i dešavaju se svakodnevno na sve četiri strane sveta: ljudi stalno protestuju pred diplomatskim predstavništvima iskazujući svoje neslaganje s ovim ili onim. To nije protivzakonito, a policija zemlje domaćina je samo dužna da obezbedi da ne dođe do povrede teritorije ambasade i fizičkog ugrožavanja diplomata i drugih službenika. U tom smislu, nikakvog posla za policiju pred ambasadom Rusije nije bilo.

A onda je, kada je na ulici pred ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama.

Pitanjem pijeteta i dobrog ukusa se ovde nećemo baviti. Ono što me zanima je sam čin zvučne intervencije iz ambasade u prostor izvan ambasade, na ulicu Beograda, na teritoriju Republike Srbije, gde se upravo održavao legalan i miran protestni skup.

Da li je to legalno i da li je to legitimno?

Ambasade su svojevrsna „ekstenzija“ svojih zemalja na tuđem tlu. To je pozicija sa mnogo ugodnosti, ali i ponekim manje prijatnim nuspojavama. Diplomatski predstavnici moraju krotko da prime na sebe protest protiv politike svoje vlade jer je i to u opisu njihovog posla i nešto što je svakodnevica diplomata širom sveta (recimo američkih, kineskih, iranskih, turskih itd…), i tu nema pogovora. Kontriranje protestima ni na koji način nije u njihovoj nadležnosti, sve dok sama ambasada nije „povređena“.

Čak i ako se radi o svojevrsnom političkom prepucavanju i sukobu između, recimo, diplomatskih predstavnika i građana Rusije, to i dalje nije stvar ruske ambasade, jer su građani Rusije koji legalno borave na teritoriji Srbije „u nadležnosti“ Srbije, sve dok tu borave.

Ima li u ovome ničega nejasnog? Nema. Ima li nečega što oni di-džejevi iz ambasade nisu znali? Naravno da nema: neznanje sigurno nije među njihovim problemima. Tako se, dakle, ponašaju jer misle da im se može, ili barem žele da provere da li im se može.

A građane Srbije bi trebalo da zanima da čuju odgovor od vlasti Srbije, makar da vidimo da li se suverenitet Srbije proteže na sve beogradske ulice. Jer, malo je smešno da oni koji ni ceo Beograd ne mogu ili neće da zaštite, fantaziraju o tome kako će osvanuti „dogodine u Prizrenu“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ambasada ruske federacije diplomatska predstavništva u srbiji Memorijal povratak imena protest ispred ruske ambasade Rat u Ukrajini ruska ambasada u beogradu Teofil Pančić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Komentar

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure