img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Zvučna intervencija: Putinovi di-džejevi iz ruske ambasade

01. novembar 2022, 07:25 Teofil Pančić
Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Odavanje pošte žrtvama u organizaciji "Memorijala": Protest ispred ruske ambasade u Beogradu
Copied

Kada je na ulici pred ruskom ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade je pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama

Hajde da podsetimo na ono što bi svi trebalo da znaju. Ambasade su simbolička ostrvca jedne zemlje na teritoriji druge zemlje. Ova simbolika i nije baš samo simbolika. Policija koja može/mora da patrolira pločnikom ispred ambasade nema nikakvu nadležnost dalje od njene kapije. Vredi i obrnuto: ambasada je svoja na svome do kapije, dalje je strana zemlja, u kojoj su diplomate samo gosti s u osnovi privilegovanim statusom.

To, dakle, svi znamo. Idemo sada na ulice Beograda, tačnije, u jednu određenu, u kojoj se nalazi ambasada Ruske federacije.

Izvestan broj građanki i građana okupio se na ulici pred Ruskom ambasadom da protestuje protiv ruske agresije na Ukrajinu, kao i protiv unutrašnjeg političkog terora u Rusiji. Protest se organizaciono povezuje s uglednim i dobro poznatim ruskim organizacijama za ljudska prava, od kojih je jedna dobila i Nobelovu nagradu za mir. Radilo se o ovdašnjoj verziji manifestacije „Povratak imena“ koja se svake godine održava širom Rusije, a u poslednje vreme, iz isuviše očiglednih razloga, sve više i u inostranstvu. Na protestu su, osim građana Srbije, učestvovali i građani Rusije i Ukrajine, štaviše, verovatno su građani ovih dveju postsovjetskih država bili u većini. Ni to nije neobično, kamoli nelegalno.

Protest je bio miran, nije bilo nikakvih incidenata, a ponajmanje je bilo ugrožavanja ambasade i njenih službenika.

Takve stvari su normalne i dešavaju se svakodnevno na sve četiri strane sveta: ljudi stalno protestuju pred diplomatskim predstavništvima iskazujući svoje neslaganje s ovim ili onim. To nije protivzakonito, a policija zemlje domaćina je samo dužna da obezbedi da ne dođe do povrede teritorije ambasade i fizičkog ugrožavanja diplomata i drugih službenika. U tom smislu, nikakvog posla za policiju pred ambasadom Rusije nije bilo.

A onda je, kada je na ulici pred ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama.

Pitanjem pijeteta i dobrog ukusa se ovde nećemo baviti. Ono što me zanima je sam čin zvučne intervencije iz ambasade u prostor izvan ambasade, na ulicu Beograda, na teritoriju Republike Srbije, gde se upravo održavao legalan i miran protestni skup.

Da li je to legalno i da li je to legitimno?

Ambasade su svojevrsna „ekstenzija“ svojih zemalja na tuđem tlu. To je pozicija sa mnogo ugodnosti, ali i ponekim manje prijatnim nuspojavama. Diplomatski predstavnici moraju krotko da prime na sebe protest protiv politike svoje vlade jer je i to u opisu njihovog posla i nešto što je svakodnevica diplomata širom sveta (recimo američkih, kineskih, iranskih, turskih itd…), i tu nema pogovora. Kontriranje protestima ni na koji način nije u njihovoj nadležnosti, sve dok sama ambasada nije „povređena“.

Čak i ako se radi o svojevrsnom političkom prepucavanju i sukobu između, recimo, diplomatskih predstavnika i građana Rusije, to i dalje nije stvar ruske ambasade, jer su građani Rusije koji legalno borave na teritoriji Srbije „u nadležnosti“ Srbije, sve dok tu borave.

Ima li u ovome ničega nejasnog? Nema. Ima li nečega što oni di-džejevi iz ambasade nisu znali? Naravno da nema: neznanje sigurno nije među njihovim problemima. Tako se, dakle, ponašaju jer misle da im se može, ili barem žele da provere da li im se može.

A građane Srbije bi trebalo da zanima da čuju odgovor od vlasti Srbije, makar da vidimo da li se suverenitet Srbije proteže na sve beogradske ulice. Jer, malo je smešno da oni koji ni ceo Beograd ne mogu ili neće da zaštite, fantaziraju o tome kako će osvanuti „dogodine u Prizrenu“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ambasada ruske federacije diplomatska predstavništva u srbiji Memorijal povratak imena protest ispred ruske ambasade Rat u Ukrajini ruska ambasada u beogradu Teofil Pančić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Studenti u blokadi organizuju protest godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, ističući da pravda još nije zadovoljena

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure