
Izbori
Vučić najavljuje parlamentarne izbore za okotobar, novembar ili decembar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“
Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Kada je na ulici pred ruskom ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade je pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama
Hajde da podsetimo na ono što bi svi trebalo da znaju. Ambasade su simbolička ostrvca jedne zemlje na teritoriji druge zemlje. Ova simbolika i nije baš samo simbolika. Policija koja može/mora da patrolira pločnikom ispred ambasade nema nikakvu nadležnost dalje od njene kapije. Vredi i obrnuto: ambasada je svoja na svome do kapije, dalje je strana zemlja, u kojoj su diplomate samo gosti s u osnovi privilegovanim statusom.
To, dakle, svi znamo. Idemo sada na ulice Beograda, tačnije, u jednu određenu, u kojoj se nalazi ambasada Ruske federacije.
Izvestan broj građanki i građana okupio se na ulici pred Ruskom ambasadom da protestuje protiv ruske agresije na Ukrajinu, kao i protiv unutrašnjeg političkog terora u Rusiji. Protest se organizaciono povezuje s uglednim i dobro poznatim ruskim organizacijama za ljudska prava, od kojih je jedna dobila i Nobelovu nagradu za mir. Radilo se o ovdašnjoj verziji manifestacije „Povratak imena“ koja se svake godine održava širom Rusije, a u poslednje vreme, iz isuviše očiglednih razloga, sve više i u inostranstvu. Na protestu su, osim građana Srbije, učestvovali i građani Rusije i Ukrajine, štaviše, verovatno su građani ovih dveju postsovjetskih država bili u većini. Ni to nije neobično, kamoli nelegalno.
Protest je bio miran, nije bilo nikakvih incidenata, a ponajmanje je bilo ugrožavanja ambasade i njenih službenika.
Takve stvari su normalne i dešavaju se svakodnevno na sve četiri strane sveta: ljudi stalno protestuju pred diplomatskim predstavništvima iskazujući svoje neslaganje s ovim ili onim. To nije protivzakonito, a policija zemlje domaćina je samo dužna da obezbedi da ne dođe do povrede teritorije ambasade i fizičkog ugrožavanja diplomata i drugih službenika. U tom smislu, nikakvog posla za policiju pred ambasadom Rusije nije bilo.
A onda je, kada je na ulici pred ambasadom otpočeo minut ćutanja za žrtve, neko iz zgrade ambasade pustio, veoma glasno, neku „patriotsku“ muziku, koja je valjda trebalo da bude svojevrsno nadglasavanje (ćutećih!) demonstranata, ili simbolički polemički odgovor tom pomenu žrtvama.
Pitanjem pijeteta i dobrog ukusa se ovde nećemo baviti. Ono što me zanima je sam čin zvučne intervencije iz ambasade u prostor izvan ambasade, na ulicu Beograda, na teritoriju Republike Srbije, gde se upravo održavao legalan i miran protestni skup.
Da li je to legalno i da li je to legitimno?
Ambasade su svojevrsna „ekstenzija“ svojih zemalja na tuđem tlu. To je pozicija sa mnogo ugodnosti, ali i ponekim manje prijatnim nuspojavama. Diplomatski predstavnici moraju krotko da prime na sebe protest protiv politike svoje vlade jer je i to u opisu njihovog posla i nešto što je svakodnevica diplomata širom sveta (recimo američkih, kineskih, iranskih, turskih itd…), i tu nema pogovora. Kontriranje protestima ni na koji način nije u njihovoj nadležnosti, sve dok sama ambasada nije „povređena“.
Čak i ako se radi o svojevrsnom političkom prepucavanju i sukobu između, recimo, diplomatskih predstavnika i građana Rusije, to i dalje nije stvar ruske ambasade, jer su građani Rusije koji legalno borave na teritoriji Srbije „u nadležnosti“ Srbije, sve dok tu borave.
Ima li u ovome ničega nejasnog? Nema. Ima li nečega što oni di-džejevi iz ambasade nisu znali? Naravno da nema: neznanje sigurno nije među njihovim problemima. Tako se, dakle, ponašaju jer misle da im se može, ili barem žele da provere da li im se može.
A građane Srbije bi trebalo da zanima da čuju odgovor od vlasti Srbije, makar da vidimo da li se suverenitet Srbije proteže na sve beogradske ulice. Jer, malo je smešno da oni koji ni ceo Beograd ne mogu ili neće da zaštite, fantaziraju o tome kako će osvanuti „dogodine u Prizrenu“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve