img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sto miliona izbeglica u svetu: Neopisiva količina ljudske patnje

29. maj 2022, 01:42 Momir Turudić
Foto: Milovan Milenković
Copied

Dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija, u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Za osam godina rata u jednoj od najsiromašnijih država sveta poginulo je više od 233.000 ljudi, a od 30 miliona stanovnika Jemena za više od 22 miliona neophodna je pomoć i zaštita

Broj izbeglica iz Ukrajine koji su otišli u druge zemlje prešao je šest miliona, a preko 10 miliona ljudi raseljeno je unutar granica Ukrajine. Najviše ukrajinskih izbeglica otišlo je u Poljsku (više od tri miliona), potom u Rumuniju, Rusiju, Mađarsku, Moldaviju…

Predstavnica za medije kancelarije Organizacija UN za izbeglice (UNHCR) u Beogradu Mirjana Milenkovski izjavila je za FoNet da u Srbiji, prema podacima Komesarijata za migracije i izbeglice, boravi oko 7.000 izbeglica iz Ukrajine i većina je u privatnom smeštaju, i da prema podacima državnih organa ljudi iz Ukrajine uglavnom vide Srbiju kao tranzitnu zemlju.

Jedan mali deo, njih 68, smešten je u centru u Vranju, koji je jedan od dva centra određenih za prijem ukrajinskih izbeglica. Milenkovski kaže da su u centru u Vranju uglavnom žene sa decom i jedan broj starijih osoba, da su im usluge dostupne, da 13 dece ide u osnovnu školu, a dvoje u srednju, da se uslovi poboljšavaju svakog dana i da donatori pomažu.

Prema njenim rečima, situacija u Srbiji se kada je reč o izbeglicama smirila, i sada na dvonedeljnom nivou mnogo manji broj ljudi ulazi u zemlju – ne više od 400. U centrima za prihvat je oko 4.500 ljudi i još oko 1.200 van centara, a van centara su ljudi koji žele samo da prođu kroz Srbiju kako bi dospeli do neke od zemalja EU. Milenkovski je rekla da su u centrima najbrojniji Avganistanci, pa Pakistanci, Burunđani, Sirijci i druge nacije, i da su to ljudi koji su tu uglavnom sa porodicama.

Milena Milenkovski je ukazala da su brojke koje govore o broju migranata i izbeglica u svetu bez presedana od Drugog svetskog rata i da je taj broj dostigao 100 miliona, što je sramota za ljudski rod. „Nikada nismo imali ovoliku količinu ljudske patnje. Brojke su poražavajuće, frapantne,“ smatra ona.

Upozorila je da, osim krize u Ukrajini,  postoje i druge izbegličke krize u svetu koje ne treba zaboraviti. „Imamo krizu u Venecueli, preko šest miliona Venecuelanaca je izbeglo, kriza u Siriji traje već 12 godina, Avganistan, Jemen, Južni Sudan… To su sve brojke od preko pet miliona i više raseljenih“, istakla je ona i navela da su trenutno aktivne 23 izbegličke krize u kojima UNHCR pomaže.

I dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Rat u toj zemlji započeo je 2014. godine, unutar zemlje ratuju Huti protiv, uslovno rečeno, legitimne vlade, a tu vladu napadima iz vazduha podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija; u koaliciji su i Ujedinjeni Arapski Emirati, do skora su u njoj aktivno učestvovale i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

Dok vesti o razaranju države koja je i pre rata bila jedna od najsiromašnijih na svetu prate rutinske konstatacije da Hute podržava Iran, surove brojke kažu da je više od 233.000 ljudi poginulo u sukobima od početka rata, da je broj raseljenih od početka rata porastao na 4,1 milion, da od 30 miliona stanovnika Jemena više od 22 miliona treba pomoć i zaštitu. Gorka ironija je da već godinama u Jemen dolaze i stotine hiljada izbeglica iz Etiopije i Somalije, što dovoljno govori o stanju u tim zemljama.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

Migranti Ukrajina UNHCR
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure