img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sto miliona izbeglica u svetu: Neopisiva količina ljudske patnje

29. maj 2022, 01:42 Momir Turudić
Foto: Milovan Milenković
Copied

Dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija, u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Za osam godina rata u jednoj od najsiromašnijih država sveta poginulo je više od 233.000 ljudi, a od 30 miliona stanovnika Jemena za više od 22 miliona neophodna je pomoć i zaštita

Broj izbeglica iz Ukrajine koji su otišli u druge zemlje prešao je šest miliona, a preko 10 miliona ljudi raseljeno je unutar granica Ukrajine. Najviše ukrajinskih izbeglica otišlo je u Poljsku (više od tri miliona), potom u Rumuniju, Rusiju, Mađarsku, Moldaviju…

Predstavnica za medije kancelarije Organizacija UN za izbeglice (UNHCR) u Beogradu Mirjana Milenkovski izjavila je za FoNet da u Srbiji, prema podacima Komesarijata za migracije i izbeglice, boravi oko 7.000 izbeglica iz Ukrajine i većina je u privatnom smeštaju, i da prema podacima državnih organa ljudi iz Ukrajine uglavnom vide Srbiju kao tranzitnu zemlju.

Jedan mali deo, njih 68, smešten je u centru u Vranju, koji je jedan od dva centra određenih za prijem ukrajinskih izbeglica. Milenkovski kaže da su u centru u Vranju uglavnom žene sa decom i jedan broj starijih osoba, da su im usluge dostupne, da 13 dece ide u osnovnu školu, a dvoje u srednju, da se uslovi poboljšavaju svakog dana i da donatori pomažu.

Prema njenim rečima, situacija u Srbiji se kada je reč o izbeglicama smirila, i sada na dvonedeljnom nivou mnogo manji broj ljudi ulazi u zemlju – ne više od 400. U centrima za prihvat je oko 4.500 ljudi i još oko 1.200 van centara, a van centara su ljudi koji žele samo da prođu kroz Srbiju kako bi dospeli do neke od zemalja EU. Milenkovski je rekla da su u centrima najbrojniji Avganistanci, pa Pakistanci, Burunđani, Sirijci i druge nacije, i da su to ljudi koji su tu uglavnom sa porodicama.

Milena Milenkovski je ukazala da su brojke koje govore o broju migranata i izbeglica u svetu bez presedana od Drugog svetskog rata i da je taj broj dostigao 100 miliona, što je sramota za ljudski rod. „Nikada nismo imali ovoliku količinu ljudske patnje. Brojke su poražavajuće, frapantne,“ smatra ona.

Upozorila je da, osim krize u Ukrajini,  postoje i druge izbegličke krize u svetu koje ne treba zaboraviti. „Imamo krizu u Venecueli, preko šest miliona Venecuelanaca je izbeglo, kriza u Siriji traje već 12 godina, Avganistan, Jemen, Južni Sudan… To su sve brojke od preko pet miliona i više raseljenih“, istakla je ona i navela da su trenutno aktivne 23 izbegličke krize u kojima UNHCR pomaže.

I dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Rat u toj zemlji započeo je 2014. godine, unutar zemlje ratuju Huti protiv, uslovno rečeno, legitimne vlade, a tu vladu napadima iz vazduha podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija; u koaliciji su i Ujedinjeni Arapski Emirati, do skora su u njoj aktivno učestvovale i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

Dok vesti o razaranju države koja je i pre rata bila jedna od najsiromašnijih na svetu prate rutinske konstatacije da Hute podržava Iran, surove brojke kažu da je više od 233.000 ljudi poginulo u sukobima od početka rata, da je broj raseljenih od početka rata porastao na 4,1 milion, da od 30 miliona stanovnika Jemena više od 22 miliona treba pomoć i zaštitu. Gorka ironija je da već godinama u Jemen dolaze i stotine hiljada izbeglica iz Etiopije i Somalije, što dovoljno govori o stanju u tim zemljama.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

Migranti Ukrajina UNHCR
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd, 15. mart

Komentar

15.mart 2026. Nemanja Rujević

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Petnaesti mart

15.mart 2026. Marija L. Janković

Godinu dana od „zvučnog topa“: Huk koji nas prati do danas

Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana

Sećanje

14.mart 2026. S. Ć.

Preminuo je Habermas koji je NATO agresiju smatrao vrstom“legitimne pomoći“

Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala

Protest

14.mart 2026. Milica Srejić

Blokada Jarinja: Srbi sa KiM nisu stranci u svojoj državi

Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu

Protesti

14.mart 2026. S. Ć.

Subota u Srbiji: „Svi u zborove“ i „Budi glas promene“

Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure