
Studenti
Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste
„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić
Foto: Milovan Milenković
Dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija, u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Za osam godina rata u jednoj od najsiromašnijih država sveta poginulo je više od 233.000 ljudi, a od 30 miliona stanovnika Jemena za više od 22 miliona neophodna je pomoć i zaštita
Broj izbeglica iz Ukrajine koji su otišli u druge zemlje prešao je šest miliona, a preko 10 miliona ljudi raseljeno je unutar granica Ukrajine. Najviše ukrajinskih izbeglica otišlo je u Poljsku (više od tri miliona), potom u Rumuniju, Rusiju, Mađarsku, Moldaviju…
Predstavnica za medije kancelarije Organizacija UN za izbeglice (UNHCR) u Beogradu Mirjana Milenkovski izjavila je za FoNet da u Srbiji, prema podacima Komesarijata za migracije i izbeglice, boravi oko 7.000 izbeglica iz Ukrajine i većina je u privatnom smeštaju, i da prema podacima državnih organa ljudi iz Ukrajine uglavnom vide Srbiju kao tranzitnu zemlju.
Jedan mali deo, njih 68, smešten je u centru u Vranju, koji je jedan od dva centra određenih za prijem ukrajinskih izbeglica. Milenkovski kaže da su u centru u Vranju uglavnom žene sa decom i jedan broj starijih osoba, da su im usluge dostupne, da 13 dece ide u osnovnu školu, a dvoje u srednju, da se uslovi poboljšavaju svakog dana i da donatori pomažu.
Prema njenim rečima, situacija u Srbiji se kada je reč o izbeglicama smirila, i sada na dvonedeljnom nivou mnogo manji broj ljudi ulazi u zemlju – ne više od 400. U centrima za prihvat je oko 4.500 ljudi i još oko 1.200 van centara, a van centara su ljudi koji žele samo da prođu kroz Srbiju kako bi dospeli do neke od zemalja EU. Milenkovski je rekla da su u centrima najbrojniji Avganistanci, pa Pakistanci, Burunđani, Sirijci i druge nacije, i da su to ljudi koji su tu uglavnom sa porodicama.
Milena Milenkovski je ukazala da su brojke koje govore o broju migranata i izbeglica u svetu bez presedana od Drugog svetskog rata i da je taj broj dostigao 100 miliona, što je sramota za ljudski rod. „Nikada nismo imali ovoliku količinu ljudske patnje. Brojke su poražavajuće, frapantne,“ smatra ona.
Upozorila je da, osim krize u Ukrajini, postoje i druge izbegličke krize u svetu koje ne treba zaboraviti. „Imamo krizu u Venecueli, preko šest miliona Venecuelanaca je izbeglo, kriza u Siriji traje već 12 godina, Avganistan, Jemen, Južni Sudan… To su sve brojke od preko pet miliona i više raseljenih“, istakla je ona i navela da su trenutno aktivne 23 izbegličke krize u kojima UNHCR pomaže.
I dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Rat u toj zemlji započeo je 2014. godine, unutar zemlje ratuju Huti protiv, uslovno rečeno, legitimne vlade, a tu vladu napadima iz vazduha podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija; u koaliciji su i Ujedinjeni Arapski Emirati, do skora su u njoj aktivno učestvovale i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.
Dok vesti o razaranju države koja je i pre rata bila jedna od najsiromašnijih na svetu prate rutinske konstatacije da Hute podržava Iran, surove brojke kažu da je više od 233.000 ljudi poginulo u sukobima od početka rata, da je broj raseljenih od početka rata porastao na 4,1 milion, da od 30 miliona stanovnika Jemena više od 22 miliona treba pomoć i zaštitu. Gorka ironija je da već godinama u Jemen dolaze i stotine hiljada izbeglica iz Etiopije i Somalije, što dovoljno govori o stanju u tim zemljama.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve