img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sto miliona izbeglica u svetu: Neopisiva količina ljudske patnje

29. maj 2022, 01:42 Momir Turudić
Foto: Milovan Milenković
Copied

Dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija, u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Za osam godina rata u jednoj od najsiromašnijih država sveta poginulo je više od 233.000 ljudi, a od 30 miliona stanovnika Jemena za više od 22 miliona neophodna je pomoć i zaštita

Broj izbeglica iz Ukrajine koji su otišli u druge zemlje prešao je šest miliona, a preko 10 miliona ljudi raseljeno je unutar granica Ukrajine. Najviše ukrajinskih izbeglica otišlo je u Poljsku (više od tri miliona), potom u Rumuniju, Rusiju, Mađarsku, Moldaviju…

Predstavnica za medije kancelarije Organizacija UN za izbeglice (UNHCR) u Beogradu Mirjana Milenkovski izjavila je za FoNet da u Srbiji, prema podacima Komesarijata za migracije i izbeglice, boravi oko 7.000 izbeglica iz Ukrajine i većina je u privatnom smeštaju, i da prema podacima državnih organa ljudi iz Ukrajine uglavnom vide Srbiju kao tranzitnu zemlju.

Jedan mali deo, njih 68, smešten je u centru u Vranju, koji je jedan od dva centra određenih za prijem ukrajinskih izbeglica. Milenkovski kaže da su u centru u Vranju uglavnom žene sa decom i jedan broj starijih osoba, da su im usluge dostupne, da 13 dece ide u osnovnu školu, a dvoje u srednju, da se uslovi poboljšavaju svakog dana i da donatori pomažu.

Prema njenim rečima, situacija u Srbiji se kada je reč o izbeglicama smirila, i sada na dvonedeljnom nivou mnogo manji broj ljudi ulazi u zemlju – ne više od 400. U centrima za prihvat je oko 4.500 ljudi i još oko 1.200 van centara, a van centara su ljudi koji žele samo da prođu kroz Srbiju kako bi dospeli do neke od zemalja EU. Milenkovski je rekla da su u centrima najbrojniji Avganistanci, pa Pakistanci, Burunđani, Sirijci i druge nacije, i da su to ljudi koji su tu uglavnom sa porodicama.

Milena Milenkovski je ukazala da su brojke koje govore o broju migranata i izbeglica u svetu bez presedana od Drugog svetskog rata i da je taj broj dostigao 100 miliona, što je sramota za ljudski rod. „Nikada nismo imali ovoliku količinu ljudske patnje. Brojke su poražavajuće, frapantne,“ smatra ona.

Upozorila je da, osim krize u Ukrajini,  postoje i druge izbegličke krize u svetu koje ne treba zaboraviti. „Imamo krizu u Venecueli, preko šest miliona Venecuelanaca je izbeglo, kriza u Siriji traje već 12 godina, Avganistan, Jemen, Južni Sudan… To su sve brojke od preko pet miliona i više raseljenih“, istakla je ona i navela da su trenutno aktivne 23 izbegličke krize u kojima UNHCR pomaže.

I dok je po rastu broja izbeglih i interno raseljenih ukrajinska kriza trenutno najveća u svetu, prema podacima Ujedinjenih nacija u Jemenu vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na planeti. Rat u toj zemlji započeo je 2014. godine, unutar zemlje ratuju Huti protiv, uslovno rečeno, legitimne vlade, a tu vladu napadima iz vazduha podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija; u koaliciji su i Ujedinjeni Arapski Emirati, do skora su u njoj aktivno učestvovale i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

Dok vesti o razaranju države koja je i pre rata bila jedna od najsiromašnijih na svetu prate rutinske konstatacije da Hute podržava Iran, surove brojke kažu da je više od 233.000 ljudi poginulo u sukobima od početka rata, da je broj raseljenih od početka rata porastao na 4,1 milion, da od 30 miliona stanovnika Jemena više od 22 miliona treba pomoć i zaštitu. Gorka ironija je da već godinama u Jemen dolaze i stotine hiljada izbeglica iz Etiopije i Somalije, što dovoljno govori o stanju u tim zemljama.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

Migranti Ukrajina UNHCR
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

27.decembar 2025. S. Ć.

Policija pozvala Beograđane da pomognu u hvatanju napadača na ženu

Oko 13 časova na Novom Beogradu napač je ženi zadao nekoliko udaraca nožem, pred malim detetom. Policijska uprava Beograda pozvala je građane da pomognu u potrazi

Istraživanje

27.decembar 2025. S. Ć.

Demostat: Ko su Vučićevi lojalisti

Prema analizi Demostata, lojalnost je glavna odlika identiteta pristalica SNS. Ima ih iskrenih, ali i interesnih lojalista

Transparent na zgradi Generalštaba

Generalštab

27.decembar 2025. M. L. J.

Mali: Kušner samo privremeno odustao od Generalštaba

Odustajanje Kušnera od Generalštaba nije konačno, već trenutno, tvrdi Siniša Mali

Ćacilend

27.decembar 2025. M. L. J.

Vučić: Ćacilend će biti otvoren za saobraćaj

Aleksandar Vučić najavio je uklanjanje kampa vlasti Ćacilend ispred prostora Narodne skupštine, rekavši da će se to dogoditi do 3. januara, ali da će ostati deo u Pionirskom parku

Studenti u blokadi

27.decembar 2025. M. L. J.

Studenti poručuju: „Studentska lista dovodi ljude bez afera“

Pobeda studentske liste u parlament bi uvela ljude ličnog i profesionalnog integriteta koji nemaju partijske dugove niti privatne interese, objavili su Studenti u blokadi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure