
Iz novog broja „Vremena“
Batinaši SNS-a prvo pomilovani, a sad su i žrtve
Četvorica „aktivista“ SNS-a koji su pre godinu dana umlatili studentkinju u Novom Sadu sada su „oštećeni“ jer ih je neko fotografisao u policijskoj stanici
Foto: AP Photo/Michael Conroy
Pred početak Svetskog prvenstva niko nije verovao da ovaj tim može da ostvari makar plasman na Olimpijske igre. Osim Svetislava Pešića. Sastavio je ratnički tim u kome su se svi osećali kao braća, spremni da ginu jedni za druge i za svoju zemlju. U datim okolnostima ovo je najveći uspeh kolektivnog sporta od kada Srbija postoji kao nezavisna država
Ne postoji razlog da ne pišem ovaj tekst kao da smo osvojili zlatnu medalju. To što nismo uspeli na terenu manje je važno u odnosu na to šta je ova grupa momaka uradila za košarku u Srbiji. A kako drugačije razmišljati kada na Svetsko prvenstvo pošaljemo “B” reprezentaiju. Dobro, reprezentacija Nemačke je prvak sveta. Zasluženo. Ali mi imamo svako pravo da se radujemo kao da smo postali prvaci sveta u jednom od najznačajnijih sportova na planeti.
Reprezentacija Srbije je skup igrača koji nisu najbolji na svojoj pozicij,i ali su timski najbolji na svetu. Zato se ovde nećemo posvetiti pojedinačnom uspehu, već uspehu verovatno igrački najslabijeg tima koji smo ikada poslali na veliko takmičenje. Samim tim je ovo najveći uspeh kolektivnog sporta od kada Srbija postoji kao nezavisna država.
Pre početka Svetskog prvenstva nije postojao zabeležen trag bilo kog poznavaoca košarkaške igre koji je predvideo da bi ovaj tim koji je sastavljen iz nužde u stanju da osvoji zlatnu medalju – ili pak srebrnu.
Cilj koji je Svetislav Pešić postavio pred svoj tim je plasman na Olimpijske igre sledeće godine u Parizu. Gledali su ga čudno, najpre iz razloga što direktan plasman obezbeđuju dva najbolje plasirana evropska tima.
U nemogućnosti da računa na svoje najbolje igrače koji su iz raznih razloga ove godine odustali od učešća na šampionatu, Svetislav Pešić je sastavio mlad i ratnički tim, neopterećen prevelikim očekivanjima ljubitelja košarke.
Osim poraza od Italije u drugoj grupi, svaka utakmica koju su naši košarkaši odigrali na ovom prvenstvu je školski primer zajedništva, pametnog vođenja i pre svega manjka ega
.Bogdan Bogdanović kao najbolji igrač u reprezentaciji ni na koji način se nije izdvajao od bilo kojeg člana tima. Svako je znao svoju ulogu u timu i na tom mestu je dao više nego bilo kada u njihovoj karijeri, bilo klupskoj, bilo reprezentativnoj. A šta reći o Boriši Simaniću?
Posle najteže povrede koju je jedan sportista zaradio u reprezentativnom dresu, skupio je snagu da iz bolničkog kreveta podrži svoju braću na terenu.
Ratnički tim
Kako to da nije uvek moguće napraviti jedan ratnički tim? Objektivno, ova reprezentacija je sastavljena od dva igrača svetske klase – Bogdana Bogdanovića i Nikole Milutinova – i deset igrača koji nisu vodeći igrači ni u svojim klubovima?
Ovaj tim je pokazao zajedništvo kakvo nikada nije viđeno u našoj reprezentaciji. Pokazali su kako se igra za državni tim. Instistirali su svi igrači da nisu samo tim nego da su i braća.To je primer “zdravog patriotizma” koji toliko nedostaje u našem društvu.
.“Svi za jednog, jedan za svi”, slogan koji je Pešić svaki put pisao nakon pobede našeg tima, napisan piroćanski i bez padeža, postao je zaštitni znag ovog tima.
Faktor Pešić
Svetislav Pešić kao jedan narodski čovek koji poseduje istinsko iskustvo velikog trenera uspeo je je da usadi veru u pobedu protiv bilo kog tima na svetu.
Od “senilnog” i “prevaziđenog” trenera do najboljeg trenera na svetu. Taj put je naš trener prošao u poslednjih nekoliko meseci u medijima, da ne pominjemo društvene mreže i nesrećnike koji o košarci ne znaju ništa, ali znaju da najcrnje komentarišu jednog čoveka koji na zalasku fenomenalne trenerske karijere sa 74 godine dolazi na čelo reprezentaciji i to samo sa jednim ciljem – da pomogne koliko može.
Samo on zna kroz kakav je pritisak prolazio u pripremnom periodu i u kakvim se sve problemima nalazio. Podrška nacije je izostala, iako je ponajmanje on kriv za brojna otkazivanja naših najboljih igrača.
Nova era za srpsku košarku
Ovo je nova era za srpsku košarku. Drugi smo na planeti u košarci i svetski i evropski prvaci u basketu 3×3. Zemlja sa nešto više od 6 miliona stanovnika je u ovom trenutku najveća košarkaška nacija na svetu.
Moramo da pomognemo sportu u Srbiji. Sada više nego ikada. Da li je potrebno deliti budžetski novac šakom i kapom za političke benefite? Možda je bolje omogućiti deci da besplatno treniraju sport koji vole i na taj način upoznaju koliko je sport dobar za razvoj. Zajedništvo i disciplina koju sport pruža je preduslov za zdravo društvo. Potrebno je da deca imaju zdrave uzore da bi nam u društvu bilo bolje. Na kraju krajeva, da se svi ujedinimo u nekom zajedničkom cilju.
Sledeće godine su Olimpijske igre u Parizu. Kompletna reprezentacija Srbije čiju osnovu čine igrači sa ovog prvenstva obećava veliki rezultat.
Važnije od svega, košarka je opet u modi.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Četvorica „aktivista“ SNS-a koji su pre godinu dana umlatili studentkinju u Novom Sadu sada su „oštećeni“ jer ih je neko fotografisao u policijskoj stanici

Kako Evropska komisija ocenjuje izglasavanje izmena pravosudnih zakona koje je predložio Uglješa Mrdić i šta to znači za dalji put Srbije ka Evropskoj uniji

U parlamentu poslanici usvojili paket zakona koje je predložio poslanik SNS Uglješa Mrdić, a koji se odnose na sudove, javna tužilaštva i borbu protiv visokotehnološkog kriminala

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Studenti su na Savindan organizovali još jedan protest u Beogradu. U govorima je istaknuto da znanje nije na prodaju. Novi skup zakazan je na Sretenje u Šumadiji
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve