
Komentar
Kamo dalje Vučiću
Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Srbija je država u kojoj mesecima ne funkcioniše obrazovni sistem, u kojoj su blokirani univerziteti, Javni servis i svakoga dana širom zemlje saobraćajnice.
Srbija je država u kojoj vrh vlasti optužuje univerzitetske profesore da su kriminalna organizacija koja po nalogu stranih službi hoće da sruši ustavni poredak, a ti špijuni, teroristi i kriminalci su i dalje na slobodi.
Srbija je država u kojoj se neposlušnim nastavnicima i profesorima ne isplaćuje zarada.
Srbija je država u kojoj studenti pešače od mesta do mesta, stotinama kilometara, ne bi li je popravili.
Srbija je država u kojoj i srednjoškolci kreću pešice iz raznih mesta za Novi Sad jer su poniženi njihovi nastavnici.
Srbija je država u kojoj je podignut Ćacilend.
Srbija je država u kojoj je vlast u centru Beograda organizovala trodnevni vašar „Ne damo Vučića“.
Srbija je država u kojoj vlast iz nepoznatih razloga razapinje šatore nasred Bulevara kralja Aleksandra, koji tu danima blokiraju saobraćaj.
Srbija je država u kojoj vlast protestuje protiv opozicije.
Srbija je država bez Regulatornog tela za elktronske medije.
Srbija je država u kojoj uprkos jasnim zakonskim odredbama javnim preduzećima godinama upravljaju v.d. direkori.
Srbija je država u kojoj su cene izražene u nepostojećem novcu – 50,34 dinara, na primer, što bi trebalo da znači 50 dinara i 34 nečega što ne postoji.
Srbija je država u kojoj pored pasoša moraš da imaš i ličnu kartu da bi podigao sopstveni novac u banci ili obavio tako nešto.
Srbija je država privatnih uterivača dugova koji se zovu javni izvšitelji.
Srbija je država u kojoj privatni javni beležnici imaju monopol.
Srbija je država u kojoj može da ti se sudi iako nikada nisi dobio sudski poziv.
Srbija je država u kojoj postoji Hram Svetog Žexa.
Srbija je država u kojoj je D. J. Vučićević bez ikakvih pravnih posledica dominantna medijska ličnost.
Srbija je država u kojoj se firmama koje su zakupile zemljište to isto zemljište poklanja bez ikakve nadoknade.
Srbija je država u kojoj predsednik Republike svaki dan krši Ustav.
Srbija je država u kojoj parlament i vlada postoje samo forme radi.
Srbija je država koja nema nikakvu kontrolu nad delom svoje teritorije. Ali to je već hronično stanje proisteklo iz politike onih, koji su 1990-tih bili na vlasti, a sada uz svesrdnu pomoć preletača ponovo zemlju vode do ambisa.
I tako dalje.
Ali da se vratimo na aktuelna događanja, blokadu Radio-televizije Srbije i univerziteta.
Visoko obrazovanje uopšte ne radi, a Javni servis emituje nekakav krizni program. Predstavnici vlasti pozivaju na hapšenja i podnošenja krivičnih prijava protiv blokadera, ali se ništa ne dešava. U funkcionalnoj državi tužilaštva bi ili trebalo do gone predstavnike vlasti za klevetu, povredu časti i pritiska na pravosuđe, ili da policija pohapsi sve kriminalce, igrednike i teroriste.
Ovako kako je, država trenutno više ne postoji. Kolokvijalno: ona nit’ smrdi, nit’ miriše. Ona niti je pravna, niti bespravna, niti je diktatura, niti republika i u tom procepu se urušila.
Država može ponovo da se uspostavi na dva načina: ili će postati totalitarna, ili demokratska. Oko toga se trenutno povlači konopac između vlasti i pobunjenih građana koje predvode studenti.
Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve