img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Savremena levica: Zarobljena u providnoj kutiji mrtvih ideja

24. jul 2022, 09:19 Ivan Milenković
Foto: Wikipedia.org
Prohujalo s Berlinskim zidom: Prvi državni grb SSSR (1923-1936)
Copied

Izložen batinama i s leve i s desne strane, liberalizam se okrenuo sebi i iz sebe porodio ono što se, danas, naziva neoliberalizmom, dakle liberalizmom koji isključuje leve ideje iz sebe. Liberalizam bez levih ideja, međutim, nije liberalizam, kao što ni leve ideje bez liberalizma nisu drugo do savršena podloga za teror

Sa političko-teorijske scene kao da su nestali ideološki sporovi, što daje za pravo onima koji tvrde da smo debelo zagazili u postideološko doba, odnosno doba u kojem nema više, kako je još pre pedesetak godina govorio francuski filozof Žan-Fransoa Liotar, velikih (političkih) priča. Priča o vrednostima oko kojih se okupljaju ljudska društva, neprijatno je utihnula. Možda je posle propasti komunizma i razgradnje Sovjetskog Saveza, jedno vreme zaista izgledalo kao da je svet, sa po kojim izuzetkom poput Srbije, krenuo putem koji uvećava slobodu: demokratije liberalnog tipa sigurno su i brzo potiskivale autokratske i monarhističke projekte, te je sve manje postajalo zamislivo da se, osim u zaista nesrećnim delovima sveta, može dogoditi da pravo na abortus (na primer) postane problem.

Tridesetak godina posle pada Berlinskog zida situacija se prilično iskomplikovala. Leva scena je odgovorila velikom teorijskom produkcijom, ali nikakvim, ili zanemarljivim rezultatima na političkom polju. S desne strane, pak, ne stiže gotovo ništa vredno teorijskog ili filozofskog pomena, ali zato konzervativnoj desnici, koja za sebe pronalazi najrazličitija kamuflirna imena, sasvim dobro ide na političkoj sceni. Umesto teorijske legitimizacije svoje vladavine, desničarski napori iscrpljuju se u pukim tehnikama samosvrhovitog vladanja – da li je iko čuo ijednu smislenu Trampovu, Orbanovu ili, na primer, Vučićevu ideju? – s povremenim pozivanjem na najordinarnije desničarske motive poput etničkih resantimana, rasističkih somnambulija, ili fašističkih ispada (koji postaju pravilo). Izostanak delotvornosti levičarskih ideja mnogo je, međutim, složeniji, pre svega zbog toga što se organizacija savremenih društava, jednostavno, ne može ni zamisliti bez levih ideja.

Komunističko kompromitovanje levih ideja nipošto nije na poslednjem mestu razlog zbog koga postoji odijum prema levim pričama, ali to je manji problem. Veći je što je ogromna većina levih teoretičara, počev od zvezda kakve su Žak Ransijer, Slavoj Žižek ili Alen Badju, do mladih (ali dezorijentisanih) lavova koji ih uglavnom imitiraju, zarobljena je u providnoj kutiji mrtvih levih ideja, ali oni, čini se, ne vide da su u kutiji, oni ne vide zidove pošto su zidovi od stakla.

Najveći problem, čini se, nalazi se u pogrešnom izboru neprijatelja: nije kapitalizam „prirodni“ neprijatelj levice, a liberalizam je to još manje, već je neprijatelj sva ona naplavina koja dolazi s desne strane ideološkog spektra i koja danas zauzima sve što se može dohvatiti pogledom, a što ćemo, u nedostatku bolje reči, nazvati populizmom. Izložen batinama i s leve i s desne strane, liberalizam se okrenuo sebi i iz sebe porodio ono što se, danas, naziva neoliberalizmom, dakle liberalizmom koji isključuje leve ideje iz sebe. Liberalizam bez levih ideja, međutim, nije liberalizam, kao što ni leve ideje bez liberalizma nisu drugo do savršena podloga za teror.

Stara levičarska škola, svemu uprkos, tvrdoglavo istrajava na pokušajima da levim idejama obezbedi nezavisno polje delovanja, a to je, osim ako se ne divimo staljinizmu, potpuno iluzoran poduhvat. (Ovde bi valjalo umetnuti da najsnažniji levi pokret u slobodnom svetu, „Nepokorena Francuska“ Žan-Lik Melanšona, baštini preveliku količinu staljinističkih stavova da bi mu se smelo pokloniti bezrezervno poverenje.) Drugim rečima, ideje bez kojih nema levog mišljenja – solidarnost i jednakost, na primer, te odbijanje kolektivističkih matrica (nakon komunističkog perioda jasno je da komunistički kolektivizam nije ništa bolji od etničkog kolektivizma) s posebnim naglaskom na odbijanje religijskog upliva u javnu sferu, te zalaganje za republikanski poredak – postaju delotvornima samo u demokratskom režimi i uz kapitalističku ekonomiju sa značajnim državnim učešćem (kao u nordijskim zemljama, na primer). Tek tada i pod tim uslovima leve ideje postaju važan okvir slobode.

Ukoliko, dakle, ne promeni svoju zastarelu retoriku koja se oslanja na staljinističko-lenjinističko-maocetungovsko nasleđe, levica će i dalje da ostane zanemarljiva politička pojava. Do potpunog nestanka.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

levica i desnica levica i liberalizam savremena levica teorija i praksa levice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure