img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ruski svet: Od Tbilisija do Kijeva

27. фебруар 2022, 09:56 Momir Turudić
Foto: AP Photo/Czarek Sokolowski,
Od Gruzije do Ukrajine: Mihail Sakašvili
Copied

Trenutno je jedini vidljivi dobitnik ukrajinskog rata NATO pakt, koji zbog invazije Rusije na Ukrajinu ima trajno opravdanje za svoje postojanje za kojim očajnički traga još od raspada Sovjetskog Saveza

Kada je 2004. godine Mihail Sakašvili postao predsednik Gruzije, važio je za prozapadno orijentisanog političara, „borca protiv korupcije i siromaštva“. Obećao je tada svojim biračima da će svim sredstvima vratiti pod kontrolu Tbilisija Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su se oružanom borbom od Gruzije otcepile posle raspada Sovjetskog Saveza i u kojima je većina stanovnika posle otcepljenja dobila rusko državljanstvo.

Sakašvili je 2008. godine  naredio napad vojske na Abhaziju i Južnu Osetiju, kažu po nagovoru neimenovanih zapadnih saveznika. Tadašnji ruski premijer Vladimir Putin nazvao je intervenciju gruzijske vojske „genocidom“ i optužio Vašington za podršku Tbilisiju. Rusija je vojno intervenisala u Gruziji, posle pet dana rata porazila njenu vojsku i Južna Osetija i Abhazija su ostale nezavisne i proruski orijentisane. Zapad je mlako protestovao, reda radi, prašina se brzo slegla, a Gruzija se vratila borbi sa sopstvenim demonima.

Sakašvili je smenjen 2013. godine, posle promene vlasti za njim je raspisana poternica zbog optužbi za korupciju, a on je utočište našao u SAD-u.  Njegova koloritna politička karijera se nastavila 2015, kada mu je tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko dodelio ukrajinsko državljanstvo, proglasio ga za svog savetnika, a potom za guvernera Odese. Porošenko ga je brzo najurio jer su se „politički razišli“, a on je osnovao opozicioni pokret i organizovao mitinge u Kijevu tražeći Porošenkovu  smenu. Svet je obišla njegova slika na krovu zgrade u kojoj je živeo, na koji je pobegao preteći da će se ubiti kada je policija pokušala da ga uhapsi.

Varljivo primirje

Na prvi pogled, situacija u Ukrajini podseća na ono što se dešavalo u Gruziji. I Ukrajina je, kao i Gruzija, na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine „ohrabrena“ da se pripremi za članstvo u Alijansi. U Ukrajini je 2014. godine izbila „narandžasta“, Majdan revolucija u kojoj je smenjena proruska vlast (Sakašvili je u „revoluciji ruža“ krajem 2007. smenio starog sovjetskog lisca Eduarda Ševarnadzea, svog bivšeg mentora). Nova ukrajinska vlast je 2014. obećala Ukrajincima brz ulazak u Evropsku uniju i NATO, da bi potom Rusija anektirala Krim, gde je sedište njene crnomorske flote, a Donjecka i Luganska oblast u sa blagoslovom Rusije proglasile samostalnost od Ukrajine. Posle žestokih sukoba i brojnih žrtava 2015. je potpisano primirje, mada je u narednih osam godina taj konflikt gotovo stalno bio na ivici rata, uz redovno prekogranično puškaranje i granatiranje sa obe strane.

Onda je situacija ove godine eskalirala. Borbe pobunjenih oblasti sa ukrajinskom vojskom su se intenzivirale, uz međusobne optužbe; Rusija je, za razliku od Abhazije i Južne Osetije, na kraju zvanično priznala Donjecku i Lugansku narodnu republiku.

Različita vrsta rata

I tu prestaje sličnost sa Gruzijom. Za razliku od munjevitog petodnevnog rata 2008. godine, u kome je ruska vojska ušla na teritoriju Gruzije, pomogla borcima Abhazije i Južne Osetije i povukla se, Vladimir Putin je naredio 24. februara opšti napad na celu Ukrajinu. Mesecima pre toga je tvrdio da do takvog napada neće doći i da Rusija samo želi da „od genocida“ zaštiti ljude u Lugansku i Donjecku.

Mada je nominalno deo Evrope, ma koliko bila strateški bitna Gruzija je ipak mala država na granici Evroazije sa manje od pet miliona stanovnika. Ukrajina je integralni deo Evrope sa skoro 45  miliona stanovnika.

Smisao postojanja NATO-a

Iracionalni napad Rusije na celu Ukrajinu gurnuo je ovu u zemlju u rat, o kome se u ovom trenutku sigurno zna jedino da ta država i njeni stanovnici trpe strahovita stradanja i razaranja, da će zbog napada na Ukrajinu i Rusija imati teške posledice (bez ikakve razumom vidljive koristi), i da će posledice tog rata sigurno osetiti čitava Evropa, ali i ostatak sveta.

Foto: Valentyn Ogirenko/ Pool Photo via AP)
Meta ruskog napada: Volodimir Zelenski / Foto: Foto: Valentyn Ogirenko/ Pool Photo via AP

Trenutno je jedini vidljivi dobitnik tog rata NATO pakt, koji zbog invazije Rusije na Ukrajinu ima trajno opravdanje za svoje postojanje, za kojim očajnički traga još od raspada Sovjetskog Saveza.

A što se tiče bivših predsednika Gruzije Mihaila Sakašvilija i sadašnjeg predsednika Ukrajine Volodomira Zelenskog: politički klovn Sakašvili je svojim odlukama direktno bio odgovoran za ono što se u Gruziji desilo 2008. godine; Zelenski jeste bivši komičar, ima na leđima bezbroj političkih grehova i gafova, ali bi se tragedija u kojoj se Ukrajina sada guši desila i da je na njegovom mestu bio čarobnjak.

Momir Turudić

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Abhazija Donjeck Eduard Ševernadze Gruzija Južna Osetija Kijev Krim Lugansk Mihail Sakašvili Momir Turudić Tbilisi Ukrajina Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure