img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Pogibija u Harkovu: Smrt mog druga Borisa Romančenka

22. март 2022, 11:40 Ivan Ivanji
Foto: Twitter/@Buchenwald_Dora
Kapija Buhenvalda sa natpisom "Svakome svoje": Boris Romančenko
Copied

Borisa Timofejeviča Romančenka sreo sam u više navrata. Obojica smo preživeli Drugi svetski rat i koncentracioni logoru Buhenvald iz koga su nas izbavili Amerikanci, da bi njega u dubokoj starosti u jednom novom ratu juče ubila ruska raketa. Ima u tome dosta istorijske ironije

U svom stanu u Harkovu je u devedeset i šestoj godini života poginuo moj poznanik, na neki način drug, kamerad, bivši logoraš nacističkih logora Boris Timofejevič Romančenko. Ruska raketa je pogodila višespratnicu u kojoj je stanovao i on je izgoreo.

U Memorijalnom centru Buhenvald-Dora, gde je dugo bio potpredsednik međunarodnog komiteta, nekoj vrsti nadzornog odbora, su mi rekli da prethodno mesecima nije izlazio iz svog stana jer se bojao Korone, a voleo je život, još je bio disao punim plućima. Na pamet mu nije padalo, a možda nije ni bio u stanju, da napusti grad koji ruske trupe žestoko bombarduju.

Sećam ga se sa raznih manifestacija u Vajmaru, iznad koga je na brdu Etersberg bio smešten logor. Na mestu nekadašnjeg logora polagali smo cveće svako na mestu na kojem su njegovi sugrađani bili ubijeni. Stanovali smo i obedovali u čuvenom hotelu „Elefant“. Nismo ništa uradili zajednički, jer je on bivao na diskusijama i priredbama na ruskom jeziku, iako je znao nemački, a ja tamo gde se koristio nemački jezik.

U Buhenvaldu je imao broj 26.635, znači da je stigao daleko pre mene koji sam bio broj 58.116 – nisam bio ja, mi nismo postojali imenom i prezimenom, odazivali smo se na svoj broj.

Pod nadzorom fon Brauna

Rodio se u mestu Bondari blizu grada Sumija na severnoistočnom rubu Ukrajine blizu granice sa Rusijom. Kao šetnaestogodišnjaka Nemci su ga transportvali na prinudni rad u Dortmund, ali je pobegao. Brzo su ga našli i strpali u koncentracioni logor, prvo u Bergen-Belzen, pa u Buhenvald, odakle je poslat je u logore Peneminde, gde su se pravile i isprobavale nemačke rakete V-1 i V-2. Na kraju je završio u Dori, verovatno najgorem od svih mučilišta.

Tamo  zatvorenici nisu izlazili iz podzemlja, sastavljali su one rakete koje su uništavale London. Nadzirao ih je lično Vernher fon Braun, Hitlerov raketaš koji će kasnije pomoći Amerikancima da odlete na mesec.

Ironija sudbine

Sa mog stanovišta, ovo je nekako bio dostojanstven kraj života tog velikog čoveka. Ne umirati polako, ne gušiti se bespomoćno na aparatima, dugo se mučiti, nego jednim udarom, a onda izgoreti kao u Aušvicu, što ga je mimoišlo. Ne znam šta je mislio o ratu u Ukrajini, ruskoj invaziji, o državama nastalim iz SSSR.

Iz logora su gu oslobodili Amerikanci, a ubila ga je ruska raketa. Ima u tome ironije sudbine, da je posle svega što je preživeo ipak poginuo u ratu, a ne „od smrti“, kako smo govorili u logoru kada bi neko jednostavno umro.

Bio je prisutan kad su preživeli u Buhenvaldu 19. Aprila 1945. polagali zakletvu „…Uništavanje nacizma zajedno sa njegovim korenima naša je parola. Izgradnja novog sveta mira i slobode naš je cilj.“ Jasno je da taj cilj nije postignut, a sam tekst tog svečanog obećanja različito se može tumačiti.

Tamo i ovde

Boris Timofejevič je posle rata završio rudarski fakultet, bio je vodeći inženjer u mnogim ruskim rudnicima. Ne znam kako se osećao, u Buhenvaldu su i Ukrajinci pred brojem imali slovo R, tretirali su ih kao Ruse, znači veoma loše.

Na početku sam ruski napad na Ukrajinu upoređivao sa bombardovanjem NATO-a, zbrajao poginule kod nas i kod njih, u plamenu uništene kuće, zgrade, fabrike, razorene mostove. Naravno da sad to više ne mogu. Tamo je mnogo strašnije. A strašno je što za tu tragediju kažem ležerno „tamo“, jer bi se kolima do Ukrajine moglo stići za šest sati.

Mogu, doduše, da uporedim mrcvarenje i smrt ljudi i gradova, Ukrajinu sa Sirijom, sa Irakom, Libijom, Avganistanom. Ne govorim o napadačima, samo o patnji ljudi, civila, dece koja nisu stigla da žive.

Jeste, govorili smo i o njima, ali nismo do te mere saosećali. Da li zbog toga što im je boja kože nešto tamnija, nekako nisu „naši“? U mom slučaju nije u tome stvar, časna reč, bili su jednostavno daleko od nas. A imao sam poznanike u Damasku, dobra prijateljica moje žene, bivša balerina, bila je udata za zubara u tom gradu, nekada su dobro živeli.

Ponavljam u sebi stihove koje je i Hemngvej citirao: Ne pitaj nikad kome zvona zvone, tebi zvone.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Boris Romančenko Buhenvald Dra Drugi svetski rat Harkov koncentracioni logor logoraš Rat u Ukrajini SSSR Vajmar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i žrtve

15.октобар 2025. I.M.

Odakle Vučiću 27 mrtvih na protestima u velikim evropskim zemljama?

U pokušaju da istakne demoktatičnost Srbije, Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije sa Ursulom fon der Lajen rekao da je na protestima u velikim evropskim zemljama bilo 27 mrtvih. Samo što to nije tačno

Hronika

15.октобар 2025. I.M.

Ukinut pritvor Mariji Vasić i dvojici aktivista, optuženima za „državni udar“

Troje od šestoro aktivista i studenata iz grupe STAV i Pokreta slobodnih građana (PSG), koji su optuženi za navodno pripremanje državnog udara uoči protesta u Beogradu 15. marta, pušteni su iz kućnog pritvora

Beograd, 15. oktobra 2025. - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen

Analiza

15.октобар 2025. Andrej Ivanji

Poseta Ursule fon der Lajen: Packe Vučiću usred Beograda

Poruke predsednice Evropske komisje Ursule fon der Lajen bile su ovog puta jasne: Srbija je na prekretnici i mora da bira između demokratije i autokratije, između EU i Rusije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je vidno neraspoložen

Blokada škole

15.октобар 2025. Marija L. Janković

Jedno veče sa đacima Pete: „Ovo će trajati mnogo duže od dve nedelje“

Iako je uveliko prošlo osam uveče, do kada inače traje nastava, Peta gimnazija je puna. Đaci je čuvaju iznutra, a napolju su im pritekli u pomoć roditelji, veterani, zborovi i građani. Ova škola ponovo je blokirana, ali blokade nisu iste kao lane, kažu njeni đaci za „Vreme“

Evrointegracije

15.октобар 2025. I.M.

Fon der Lajen u Beogradu: EU plan za Zapadni Balkan glavna tema

U Beograd je sinoć doputovala predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Prema najavama iz Brisela, jedna od glavnih tema razgovora u Beogradu je Plan rasta za Zapadni Balkan

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure