

Pregled nedelje
Portparoli razočaranih birača
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Kakav god zadatak da ste pred sebe postavili u novoj godini, teško da će moći da se meri sa onim koji je na sebe preuzeo Mark Zakerberg. Taj mladi čovek je najavio da će u 2018. reformisati Fejsbuk. Posao mu olakšava to što ga je on izmislio, a i dalje je najveći akcionar.
Ali, kako smo uopšte došli do toga da Fejsbuku koji postoji tek desetak godina treba temeljna reformacija? Zakerberg to dobro definiše u svom novogodišnjem blogu. Kaže da je ova društvena mreža zamišljena kao mesto gde ćete se najviše družiti sa sebi bliskim ljudima, a da se s vremenom pretvorila u prostor na kome vas bombarduju reklamni tekstovi, medijski uticaji i lažne vesti. Sada mu je plan da to preokrene. Vesti i reklame gurnuće na sporedni kolosek, a na udarna mesta vašeg „fida“ vratiće se vaši rođaci i prijatelji.
Zakerberg kaže da je svestan da je za Fejsbuk isplativije da se ništa ne menja već da dozvoli reklamama da prevladaju. To jeste tačno, ali ne i sasvim iskreno. Zato što se Fejsbuk najpre našao na udaru zabrinutih roditelja, sociologa i sličnog stručnog sveta koji tvrde da pasionirani korisnik ove društvene mreže stiče netačnu sliku sveta oko sebe. U ekstremnim slučajevima to može da vodi ozbiljnim poremećajima poput depresije. Ali i kada nije ekstremno, takozvano pasivno primanje informacija na Fejsbuku, dakle ono gde nema dvosmerne komunikacije, vodi ka tome da se osećamo loše.
Sada je plan kompanije da nas više zbliži sa pravim prijateljima i porodicom, da nas navede da nas više zanimaju lične nego opšte vesti, što će vam reći i svaki prosvećeniji psiholog amater. Ljudi koji su vam bliski i van društvenih mreža imaju više razumevanja za vaše uspehe i padove od virtuelnih prijatelja. Poseban problem je to što dve trećine Amerikanaca vesti saznaje preko društvenih medija, prvenstveno Fejsbuka, a da ta oblast informisanja nije nikako uređena ni u SAD (šta tek onda mi u Srbiji da kažemo).
Za nas je u ovoj priči interesantno što u Fejsbuku najavljuju promene kakve je ove jeseni već iskusilo šest zemalja (među njima i Srbija) i da ipak neće biti tako ekstremne. Hvala im zbog te primedbe jer su ovdašnji mediji, naročito lokalni i nezavisni, to govorili od prvog dana eksperimentisanja. Jedino što nisu rekli da li će se u ovim zemljama taj ogled nastaviti.
Izvesno je da Fejsbuk sebi neće odseći najbolje izvore finansiranja (sponzorisane tekstove i reklamni viralni video), ali i da mora da pronađe način da ih kanališe pre nego što nas poguši. E, to bi moglo da iznedri zanimanje budućnosti, profesionalnog prijatelja, nešto slično uticajnom fejsbukašu. To bi bila stvarna osoba koja vam preporučuje šta da čitate ili gledate, vodeći računa i o vašim i o interesima oglašivača, poput dobrog provodadžije. Za razliku od Uticajnog, koji je često slavan i nedodirljiv, ovoga biste mogli i lično da sretnete, da popričate. Jer, Fejsbuk želi da se mi više družimo, samo ne bi da (mu) odemo daleko.


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“


Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve