

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Ja gotovo šezdeset godina svakog 1. januara u podne gledam i slušam Novogodišnji koncert. Preko pola veka bila je to mala svečanost sa kojom smo jedna beogradska balerina i ja započinjali svaku novu godinu. A sve je počelo jednog leta u Dubrovniku kada je čuveni dirigent Lovro Matačić insecenirao Monteverdijevo „Krunisanje Popeje“
Prvog dana prethodne godine je preko 50 miliona ljudi u 92 zemlje sveta u podne u direktnom televizijskom prenosu slušalo vedru muziku koju je svirala Bečka Filharmonija u svečanoj sali Muzičkog društva u Beču, koja je zbog pandemije bila prazna. Na programu su, kao i uvek, bila dela Johana Štrausa starijeg i njegova tri sina – Johana mlađeg, koji je postao najslavniji, Edvarda i Jozefa.
Novogodišnji koncert u Beču je prvi put izveden 1. januara 1939. godine po nalogu Hitlerovog ministra za propagandu Jozefa Gebelsa. Održavao se i u toku rata, poslednji put u Trećem carstvu 1. januara 1945. Zatim je usledila pauza od sedam godina, da bi 1952. počela nova era bečkog Novogodišnjeg koncerta, koji od 1959. prenosi Evrovizija.
Sećam se dobro kada sam jula 1964. prvi put čuo za taj koncert. Došao sam u Dubrovnik sa jednom beogradskom balerinom. Našli smo jeftinu sobu na Lapadu i nadali se da ćemo imati para za dve nedelje. Na Letnjim igrama pripremala se opera „Krunisanje Popeje“ Klaudija Monteverdija. Čuveni dirigent Lovro Matačić nije samo okupio najbolje pevače Jugoslavije, već je odlučio da delo režira u Kneževom dvoru i kao statiste angažuje vojnike JNA. Tek u pretposlednjem trenutku se setio da mu je potreban i balet.
Igrače su bukvalno sakupljali na Stradunu.Tako je među makedonskim balerinima, koje su posle skopskg zemljoresa ostale bez svoje matične pozornice, našla i balerina iz Beograda. Probe su se održavale u sali jedne gimnazije. Kada sam prve večeri došao po balerinu, naišao sam na veliki problem: koreografkinja iz Beča Dia Luka dobila je jednu Dubrovčanku da joj prevodi, ali ona nije poznavala baletski rečnik, pa šefica i ansambl nisu uspevali da se sporazumeju. Priskočio sam im u pomoć. Dia Luka me je zahvalno pozvala na večeru da upoznam Matačića. Ona je bila šefica baleta Folksopere u Beču i od 1961. do 1972. koreografisala baletske priloge Novogodišnjim koncertima. Tako sam saznao da tako nešto postoji.
Dirigent i violinista Vili Boškovski, koji je od 1955. do 1979. bio koncertmajstor Bečke filharmonije, se setio da su i otac i sin Johan Štraus svoje koncerte dirigovali svirajući istovremeno solo partije na violini, da su umesto dirigentske palice koristili i gudalo. Tako je u Beču nastala reč Stehgeiger, violinista koji stoji. Boškovski je rekao da će on to da radi, da mu nisu potrebni nikakvi dirigenti. Bečki filharmoničari su veoma složan i moćan kolektiv koji uspeva da sprovodi svoju volju, sa njima ni Herbert fon Karajan nije uspevao da izađe na kraj.
Boškovskom je to pošlo za rukom. Dirigovao je, svirao violinu, u dogovoru sa ansamblom određivao repertoar, s tim da je na prvi bis uvek sviran valcer „Na lepom plavom Dunavu“ Johana Štrausa mlađeg, a na drugi bis i kao veliko finale „Radecki marš“ Johana Štrausa starijeg, pa bi dirigent dirigovao u pravcu gledališta da bi publika mogla da pljeska u taktu sa orkestrom.
Boškovski je bio izvorni, tipičan Bečlija. Sa 23 godine je postao član Bečke filharmonije i tu ostao do penzije. Kada zbog poodmaklih godina više nije mogao da vodi orkestar, slavni dirigent Lorin Mazel je devet puta dirigovao Novogodišnji koncert, takođe svirajući na violini neke solo deonice. Amerikanac rusko-jevrejskog porekla Mazel je bio jedan od vodećih dirigenata svog vremena.
Posle njega su filharmoničari svake godine birali dirigenta za novogodišnji koncert. Ređali su se svi najslavniji.
Prvog januara 2022. će se Novogodišnji koncert opet održati pred publikom, ali, zbog pandemije koja ne jenjava, samo za hiljadu odabranih gledalaca u sali sa 3000 mesta. Orkestar će ovog puta predvoditi sedamdesetdevetogodišnji argentinsko-izraelski pijanista i dirigent Daniel Barenboim, koji je doživotno izabran za generalnog direktora opere „Unter den Linden“ u Berlinu. On pored argentinskog i španskog poseduje ne samo izraelski, nego i palestinski pasoš.
Da kažem ukratko još da je premijera „Krunisanje Popeje“ 1964. u Dubrovniku bila uspešna, da smo zahvaljujući honoraru koji je balerina dobila mogli da ostanemo do kraja avgusta, da smo se po povratku u Beograd venčali i od tada preko pola veka svake godine zajedno gledali prenos Novodgišnjeg koncerta iz Beča, da je to bila naša mala svečanost sa kojom smo započinjali svaku godinu sve dok nas smrt pre pet godina nije razdvojila. Od tada prenos gledam sam.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve