img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Novogodišnji koncert: Radosni duh nekih mnogo drugačijih vremena

01. januar 2022, 09:26 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia
Tradicija duga 82 godine: Zlatna sala Muzičkog društva u Beču u kojoj se održava Novogodišnji koncert
Copied

Ja gotovo šezdeset godina svakog 1. januara u podne gledam i slušam Novogodišnji koncert. Preko pola veka bila je to mala svečanost sa kojom smo jedna beogradska balerina i ja započinjali svaku novu godinu. A sve je počelo jednog leta u Dubrovniku kada je čuveni dirigent Lovro Matačić insecenirao Monteverdijevo „Krunisanje Popeje“

Prvog dana prethodne godine je preko 50 miliona ljudi u 92 zemlje sveta u podne u direktnom televizijskom prenosu slušalo vedru muziku koju je svirala Bečka Filharmonija u svečanoj sali Muzičkog društva u Beču, koja je zbog pandemije bila prazna. Na programu su, kao i uvek, bila dela Johana Štrausa starijeg i njegova tri sina – Johana mlađeg, koji je postao najslavniji, Edvarda i Jozefa.

Novogodišnji koncert u Beču je prvi put izveden 1. januara 1939. godine po nalogu Hitlerovog ministra za propagandu Jozefa Gebelsa. Održavao se i u toku rata, poslednji put u Trećem carstvu 1. januara 1945. Zatim je usledila pauza od sedam godina, da bi 1952. počela nova era bečkog Novogodišnjeg koncerta, koji od 1959. prenosi  Evrovizija.

Sećam se dobro kada sam jula 1964. prvi put čuo za taj koncert. Došao sam u Dubrovnik sa jednom beogradskom balerinom. Našli smo jeftinu sobu na Lapadu i nadali se da ćemo imati para za dve nedelje. Na Letnjim igrama pripremala se opera „Krunisanje Popeje“ Klaudija Monteverdija. Čuveni dirigent Lovro Matačić nije samo okupio najbolje pevače Jugoslavije, već je odlučio da delo režira u Kneževom dvoru i kao statiste angažuje vojnike JNA. Tek u pretposlednjem trenutku se setio da mu je potreban i balet.

Igrače su bukvalno sakupljali na Stradunu.Tako je među makedonskim balerinima, koje su posle skopskg zemljoresa ostale bez svoje matične pozornice, našla i balerina iz Beograda. Probe su se održavale u sali jedne gimnazije. Kada sam prve večeri došao po balerinu, naišao sam na veliki problem: koreografkinja iz Beča Dia Luka dobila je jednu Dubrovčanku da joj prevodi, ali ona nije poznavala baletski rečnik, pa šefica i ansambl nisu uspevali da se sporazumeju. Priskočio sam im u pomoć. Dia Luka me je zahvalno pozvala na večeru da upoznam Matačića. Ona je bila šefica baleta Folksopere u Beču i od 1961. do 1972. koreografisala baletske priloge Novogodišnjim koncertima. Tako sam saznao da tako nešto postoji.

Dirigent i violinista Vili Boškovski, koji je od 1955. do 1979. bio koncertmajstor Bečke filharmonije, se setio da su i otac i sin Johan Štraus svoje koncerte dirigovali svirajući istovremeno solo partije na violini, da su umesto dirigentske palice koristili i gudalo. Tako je u Beču nastala reč Stehgeiger, violinista koji stoji. Boškovski je rekao da će on to da radi, da mu nisu potrebni nikakvi dirigenti. Bečki filharmoničari su veoma složan i moćan kolektiv koji uspeva da sprovodi svoju volju, sa njima ni Herbert fon Karajan nije uspevao da izađe na kraj.

Boškovskom je to pošlo za rukom. Dirigovao je, svirao violinu, u dogovoru sa ansamblom određivao repertoar, s tim da je na prvi bis uvek sviran valcer „Na lepom plavom Dunavu“ Johana Štrausa mlađeg, a na drugi bis i kao veliko finale „Radecki marš“ Johana Štrausa starijeg, pa bi dirigent dirigovao u pravcu gledališta da bi publika mogla da pljeska u taktu sa orkestrom.

Boškovski je bio izvorni, tipičan Bečlija. Sa 23 godine je postao član Bečke filharmonije i tu ostao do penzije. Kada zbog poodmaklih godina više nije mogao da vodi orkestar, slavni dirigent Lorin Mazel je devet puta dirigovao Novogodišnji koncert,  takođe svirajući na violini neke solo deonice. Amerikanac rusko-jevrejskog porekla Mazel je bio jedan od vodećih dirigenata svog vremena.

Posle njega su filharmoničari svake godine birali dirigenta za novogodišnji koncert. Ređali su se svi najslavniji.

Prvog januara 2022. će se Novogodišnji koncert opet održati pred publikom, ali, zbog pandemije koja ne jenjava, samo za hiljadu odabranih gledalaca u sali sa 3000 mesta. Orkestar će ovog puta predvoditi sedamdesetdevetogodišnji argentinsko-izraelski pijanista i dirigent Daniel Barenboim, koji je doživotno izabran za generalnog direktora opere „Unter den Linden“ u Berlinu. On pored argentinskog i španskog poseduje ne samo izraelski, nego i palestinski pasoš.

Da kažem ukratko još da je premijera „Krunisanje Popeje“ 1964. u Dubrovniku bila uspešna, da smo zahvaljujući honoraru koji je balerina dobila mogli da ostanemo do kraja avgusta, da smo se po povratku u Beograd venčali i od tada preko pola veka svake godine zajedno gledali prenos Novodgišnjeg koncerta iz Beča, da je to bila naša mala svečanost sa kojom smo započinjali svaku godinu  sve dok nas smrt pre pet godina nije razdvojila. Od tada prenos gledam sam.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bečki filfarmoničari Dia Luka Johan Štraus Krunisanje Popeje Lorin Mazel Lovro Matačić Monteverdi Na lepom plavom Dunavu Novogodišnji koncert Vili Boškovski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Spoljna politika

24.avgust 2025. Ivica Petrović (DW)

„Trampe, Srbine“: Vučić i Dodik u potrazi za zaštitnikom autokratije

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik mesecima pokušavaju da se približe Donaldu Trampu, verujući da im on može obezbediti politički opstanak. Analitičari upozoravaju da je reč o opasnoj i naivnoj taktici

Kosovo

24.avgust 2025. I.M.

Prefarbani murali posvećeni Patrijarhu, mitropolitu i drugi grafiti u Mitrovici i Zvečanu

Grafiti i murali koji su godinama stajali na zidovima u Severnoj Mitrovici i Zvečanu uklonjeni su jutros u akciji koju su organizovale lokalne opštine, uz asistenciju policije

„Beograd na vodi“

24.avgust 2025. M.N.

„Vreme” saznaje: SANU traži da se sačuvaju hale 2 i 3 Beogradskog sajma

U ponedeljak se održava sednica Komisije za proširenje Beograda na vodi. Kako „Vreme” saznaje, SANU će tražiti da pored zaštićene hale 1 budu sačuvane i hale 2 i 3 Sajma

Komentar

24.avgust 2025. Jelena Jorgačević

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Rokaj-snimaj

24.avgust 2025. I.M.

„Od komšija sam čula za skup“: SNS aktivisti ponovo menjaju uloge za TV kamere

Dva isečka iz sinoćnjeg izveštavanja RTS-a i Pinka postala su hit na društvenima mrežama. Ista žena pojavila se kao sagovornica iz Uba i iz Kruševca, što je izazvalo podsmeh i sumnje u autentičnost prenosa

Komentar

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure