

Strazbur
Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu
Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka




Ja gotovo šezdeset godina svakog 1. januara u podne gledam i slušam Novogodišnji koncert. Preko pola veka bila je to mala svečanost sa kojom smo jedna beogradska balerina i ja započinjali svaku novu godinu. A sve je počelo jednog leta u Dubrovniku kada je čuveni dirigent Lovro Matačić insecenirao Monteverdijevo „Krunisanje Popeje“
Prvog dana prethodne godine je preko 50 miliona ljudi u 92 zemlje sveta u podne u direktnom televizijskom prenosu slušalo vedru muziku koju je svirala Bečka Filharmonija u svečanoj sali Muzičkog društva u Beču, koja je zbog pandemije bila prazna. Na programu su, kao i uvek, bila dela Johana Štrausa starijeg i njegova tri sina – Johana mlađeg, koji je postao najslavniji, Edvarda i Jozefa.
Novogodišnji koncert u Beču je prvi put izveden 1. januara 1939. godine po nalogu Hitlerovog ministra za propagandu Jozefa Gebelsa. Održavao se i u toku rata, poslednji put u Trećem carstvu 1. januara 1945. Zatim je usledila pauza od sedam godina, da bi 1952. počela nova era bečkog Novogodišnjeg koncerta, koji od 1959. prenosi Evrovizija.
Sećam se dobro kada sam jula 1964. prvi put čuo za taj koncert. Došao sam u Dubrovnik sa jednom beogradskom balerinom. Našli smo jeftinu sobu na Lapadu i nadali se da ćemo imati para za dve nedelje. Na Letnjim igrama pripremala se opera „Krunisanje Popeje“ Klaudija Monteverdija. Čuveni dirigent Lovro Matačić nije samo okupio najbolje pevače Jugoslavije, već je odlučio da delo režira u Kneževom dvoru i kao statiste angažuje vojnike JNA. Tek u pretposlednjem trenutku se setio da mu je potreban i balet.
Igrače su bukvalno sakupljali na Stradunu.Tako je među makedonskim balerinima, koje su posle skopskg zemljoresa ostale bez svoje matične pozornice, našla i balerina iz Beograda. Probe su se održavale u sali jedne gimnazije. Kada sam prve večeri došao po balerinu, naišao sam na veliki problem: koreografkinja iz Beča Dia Luka dobila je jednu Dubrovčanku da joj prevodi, ali ona nije poznavala baletski rečnik, pa šefica i ansambl nisu uspevali da se sporazumeju. Priskočio sam im u pomoć. Dia Luka me je zahvalno pozvala na večeru da upoznam Matačića. Ona je bila šefica baleta Folksopere u Beču i od 1961. do 1972. koreografisala baletske priloge Novogodišnjim koncertima. Tako sam saznao da tako nešto postoji.
Dirigent i violinista Vili Boškovski, koji je od 1955. do 1979. bio koncertmajstor Bečke filharmonije, se setio da su i otac i sin Johan Štraus svoje koncerte dirigovali svirajući istovremeno solo partije na violini, da su umesto dirigentske palice koristili i gudalo. Tako je u Beču nastala reč Stehgeiger, violinista koji stoji. Boškovski je rekao da će on to da radi, da mu nisu potrebni nikakvi dirigenti. Bečki filharmoničari su veoma složan i moćan kolektiv koji uspeva da sprovodi svoju volju, sa njima ni Herbert fon Karajan nije uspevao da izađe na kraj.
Boškovskom je to pošlo za rukom. Dirigovao je, svirao violinu, u dogovoru sa ansamblom određivao repertoar, s tim da je na prvi bis uvek sviran valcer „Na lepom plavom Dunavu“ Johana Štrausa mlađeg, a na drugi bis i kao veliko finale „Radecki marš“ Johana Štrausa starijeg, pa bi dirigent dirigovao u pravcu gledališta da bi publika mogla da pljeska u taktu sa orkestrom.
Boškovski je bio izvorni, tipičan Bečlija. Sa 23 godine je postao član Bečke filharmonije i tu ostao do penzije. Kada zbog poodmaklih godina više nije mogao da vodi orkestar, slavni dirigent Lorin Mazel je devet puta dirigovao Novogodišnji koncert, takođe svirajući na violini neke solo deonice. Amerikanac rusko-jevrejskog porekla Mazel je bio jedan od vodećih dirigenata svog vremena.
Posle njega su filharmoničari svake godine birali dirigenta za novogodišnji koncert. Ređali su se svi najslavniji.
Prvog januara 2022. će se Novogodišnji koncert opet održati pred publikom, ali, zbog pandemije koja ne jenjava, samo za hiljadu odabranih gledalaca u sali sa 3000 mesta. Orkestar će ovog puta predvoditi sedamdesetdevetogodišnji argentinsko-izraelski pijanista i dirigent Daniel Barenboim, koji je doživotno izabran za generalnog direktora opere „Unter den Linden“ u Berlinu. On pored argentinskog i španskog poseduje ne samo izraelski, nego i palestinski pasoš.
Da kažem ukratko još da je premijera „Krunisanje Popeje“ 1964. u Dubrovniku bila uspešna, da smo zahvaljujući honoraru koji je balerina dobila mogli da ostanemo do kraja avgusta, da smo se po povratku u Beograd venčali i od tada preko pola veka svake godine zajedno gledali prenos Novodgišnjeg koncerta iz Beča, da je to bila naša mala svečanost sa kojom smo započinjali svaku godinu sve dok nas smrt pre pet godina nije razdvojila. Od tada prenos gledam sam.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka


Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije


KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića


Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu


Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve