img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Novogodišnji koncert: Radosni duh nekih mnogo drugačijih vremena

01. januar 2022, 09:26 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia
Tradicija duga 82 godine: Zlatna sala Muzičkog društva u Beču u kojoj se održava Novogodišnji koncert
Copied

Ja gotovo šezdeset godina svakog 1. januara u podne gledam i slušam Novogodišnji koncert. Preko pola veka bila je to mala svečanost sa kojom smo jedna beogradska balerina i ja započinjali svaku novu godinu. A sve je počelo jednog leta u Dubrovniku kada je čuveni dirigent Lovro Matačić insecenirao Monteverdijevo „Krunisanje Popeje“

Prvog dana prethodne godine je preko 50 miliona ljudi u 92 zemlje sveta u podne u direktnom televizijskom prenosu slušalo vedru muziku koju je svirala Bečka Filharmonija u svečanoj sali Muzičkog društva u Beču, koja je zbog pandemije bila prazna. Na programu su, kao i uvek, bila dela Johana Štrausa starijeg i njegova tri sina – Johana mlađeg, koji je postao najslavniji, Edvarda i Jozefa.

Novogodišnji koncert u Beču je prvi put izveden 1. januara 1939. godine po nalogu Hitlerovog ministra za propagandu Jozefa Gebelsa. Održavao se i u toku rata, poslednji put u Trećem carstvu 1. januara 1945. Zatim je usledila pauza od sedam godina, da bi 1952. počela nova era bečkog Novogodišnjeg koncerta, koji od 1959. prenosi  Evrovizija.

Sećam se dobro kada sam jula 1964. prvi put čuo za taj koncert. Došao sam u Dubrovnik sa jednom beogradskom balerinom. Našli smo jeftinu sobu na Lapadu i nadali se da ćemo imati para za dve nedelje. Na Letnjim igrama pripremala se opera „Krunisanje Popeje“ Klaudija Monteverdija. Čuveni dirigent Lovro Matačić nije samo okupio najbolje pevače Jugoslavije, već je odlučio da delo režira u Kneževom dvoru i kao statiste angažuje vojnike JNA. Tek u pretposlednjem trenutku se setio da mu je potreban i balet.

Igrače su bukvalno sakupljali na Stradunu.Tako je među makedonskim balerinima, koje su posle skopskg zemljoresa ostale bez svoje matične pozornice, našla i balerina iz Beograda. Probe su se održavale u sali jedne gimnazije. Kada sam prve večeri došao po balerinu, naišao sam na veliki problem: koreografkinja iz Beča Dia Luka dobila je jednu Dubrovčanku da joj prevodi, ali ona nije poznavala baletski rečnik, pa šefica i ansambl nisu uspevali da se sporazumeju. Priskočio sam im u pomoć. Dia Luka me je zahvalno pozvala na večeru da upoznam Matačića. Ona je bila šefica baleta Folksopere u Beču i od 1961. do 1972. koreografisala baletske priloge Novogodišnjim koncertima. Tako sam saznao da tako nešto postoji.

Dirigent i violinista Vili Boškovski, koji je od 1955. do 1979. bio koncertmajstor Bečke filharmonije, se setio da su i otac i sin Johan Štraus svoje koncerte dirigovali svirajući istovremeno solo partije na violini, da su umesto dirigentske palice koristili i gudalo. Tako je u Beču nastala reč Stehgeiger, violinista koji stoji. Boškovski je rekao da će on to da radi, da mu nisu potrebni nikakvi dirigenti. Bečki filharmoničari su veoma složan i moćan kolektiv koji uspeva da sprovodi svoju volju, sa njima ni Herbert fon Karajan nije uspevao da izađe na kraj.

Boškovskom je to pošlo za rukom. Dirigovao je, svirao violinu, u dogovoru sa ansamblom određivao repertoar, s tim da je na prvi bis uvek sviran valcer „Na lepom plavom Dunavu“ Johana Štrausa mlađeg, a na drugi bis i kao veliko finale „Radecki marš“ Johana Štrausa starijeg, pa bi dirigent dirigovao u pravcu gledališta da bi publika mogla da pljeska u taktu sa orkestrom.

Boškovski je bio izvorni, tipičan Bečlija. Sa 23 godine je postao član Bečke filharmonije i tu ostao do penzije. Kada zbog poodmaklih godina više nije mogao da vodi orkestar, slavni dirigent Lorin Mazel je devet puta dirigovao Novogodišnji koncert,  takođe svirajući na violini neke solo deonice. Amerikanac rusko-jevrejskog porekla Mazel je bio jedan od vodećih dirigenata svog vremena.

Posle njega su filharmoničari svake godine birali dirigenta za novogodišnji koncert. Ređali su se svi najslavniji.

Prvog januara 2022. će se Novogodišnji koncert opet održati pred publikom, ali, zbog pandemije koja ne jenjava, samo za hiljadu odabranih gledalaca u sali sa 3000 mesta. Orkestar će ovog puta predvoditi sedamdesetdevetogodišnji argentinsko-izraelski pijanista i dirigent Daniel Barenboim, koji je doživotno izabran za generalnog direktora opere „Unter den Linden“ u Berlinu. On pored argentinskog i španskog poseduje ne samo izraelski, nego i palestinski pasoš.

Da kažem ukratko još da je premijera „Krunisanje Popeje“ 1964. u Dubrovniku bila uspešna, da smo zahvaljujući honoraru koji je balerina dobila mogli da ostanemo do kraja avgusta, da smo se po povratku u Beograd venčali i od tada preko pola veka svake godine zajedno gledali prenos Novodgišnjeg koncerta iz Beča, da je to bila naša mala svečanost sa kojom smo započinjali svaku godinu  sve dok nas smrt pre pet godina nije razdvojila. Od tada prenos gledam sam.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bečki filfarmoničari Dia Luka Johan Štraus Krunisanje Popeje Lorin Mazel Lovro Matačić Monteverdi Na lepom plavom Dunavu Novogodišnji koncert Vili Boškovski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Iz novog broja „Vremena“

10.decembar 2025. J. J.

Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Točenje goriva na benzinskoj pump

Cene goriva

10.decembar 2025. K. S.

Zatvaranje benzinskih pumpi: Meštani pograničnih područja ne haju

Dok se čeka kada će i da li NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure