Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Sajber hipi vremena izgleda su stvar prošlosti, a internet budućnosti (pa i današnji) sve više će ličiti na realni svet, pre svega u političkom smislu. Potvrda ove teze su i dalje nevolje internet stranica Al Džazire, katarske satelitske televizijske kuće koja je svetu prikazivala nešto drugačiju sliku rata u Iraku od one koju gledamo na vodećim američkim i britanskim medijima. Nakon velikih poteškoća zbog konstantnih hakerskih napada, o čemu smo pisali u prethodnom broju, Al Džazira je sada ostala i bez jednog od svojih provajdera, Akamai tehnolodžis (www.akamai.com). Radi se o kompaniji koja pruža različite usluge vezane za kvalitetnije pojavljivanje sadržaja na internetu, a Al Džazira ih je angažovala upravo radi zaštite od napada i postizanje boljeg protoka informacija sa sajta.
Akamai se tokom prošlog vikenda povukao iz priče, otkazujući Al Džaziri ugovor, bez jasnog objašnjenja zašto to čine. Predstavnici Al Džazire čvrsto veruju da su motivi političke prirode, odnosno da postoji pritisak na američke kompanije da ne posluju sa njima.
Na Akamai sajtu o tome nema nikakvih naznaka, Al Džazira se ne pominje na impresivnoj listi klijenata, niti se bilo kakva informacija o (prekinutoj) saradnji može naći pretraživanjem sajta. Doduše, podatak da je Džordž Buš prošlog septembra postavio predsednika kompanije za člana Nacionalnog komiteta za infrastrukturu mogao bi da bude neki putokaz.
Iako to niko javno ne govori, razloga da se bude poslušan u odnosu prema sopstvenoj vladi ima sasvim dovoljno. Propadanjem „dotkomova“, nije propalo poslovanje na internetu, tvrdi Economist Intelligence Unit, (vidi www.eiu.com, još bolje www.ebusinessforum.com). Međutim, glavni poslodavci postale su državne administracije koje razvijaju razne internet usluge. EIU redovno od 2000. objavljuje listu 60 zemalja rangiranih po spremnosti za elektronsko poslovanje i na toj listi sada vode Švedska i Danska, pretekavši SAD i Veliku Britaniju. Na začelju su Azerbejdžan i Pakistan, dok nijedna bivša jugoslovenska republika nije na listi (a tu su Rumunija, Bugarska i Mađarska).
Analiza rezultata veoma je zanimljiva i pokazuje da zemlje poput Indije i Kine, sa zavidnim programerskim potencijalom, loše stoje na listi zbog nedostatka „kritične mase“ za internet poslovanje dok bogatiji Japan zaostaje za Tajvanom, Singapurom i Južnom Korejom zbog njihove strateške opredeljenosti za elektronsko poslovanje (i adekvatnog razvoja infrastrukture).
Činjenica je da se internet posle početne razbarušene nezavisnosti sve više modelira u uobičajenim ekonomskim kalupima gde države igraju ključnu ulogu. To se svakako i sve više odražava i na određena prava i slobode korisnika, čak i kada se radi o poznatoj televizijskoj stanici.
Internet (svetski) poredak sebi stoga oduška traži na drugoj strani, suprotstavljajući se jedinoj priznatoj supersili, Majkrosoftu naravno. Vest da se britanska vlada opredelila da svoj sistem za nabavke bazira na Linuksu doživljen je, tako, od strane brojnih korisnika interneta, kao velika pobeda.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve