img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Nasilje prema ženama: Bolje je, ali i dalje ne valja

16. april 2022, 09:51 Jovana Gligorijević
Foto: Ana Batrićević
Copied

U medijima je sve više objava nasilja prema ženama, ali se i dalje olako otkrivaju identitet i žrtve i počinioca. Jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću

Grupa „Novinarke protiv nasilja prema ženama“ prošle nedelje predstavila je rezultate analize medijskog izveštavanja o rodno zasnovanom nasilju. Objavljeni rezultati odnose se na period od 2019. do 2021. godine i na 36.000 objava koje su analizirane.

Kao članica grupe i osoba koja je radila analizu, imam pokriće da pišem u prvom licu. Mi, Grupa „Novinarke protiv nasilja“, analiziramo medijske sadržaje u kontinuitetu, mesec za mesecom. Objavljivale smo godišnje analize i ranije, ali nas je pandemija zaustavila u nameri da rad predstavljamo javnosti. Otuda sada rezultati iz prethodne tri godine.

Dobra vest je da se mediji u Srbiji popravljaju. Sve je više objava na temu nasilja prema ženama, i to u svim medijima, bilo da su štampa, onlajn, radio ili TV. Sve je manje loših pojava, poput prebacivanja krivice za počinjeno naslje na žrtvu, manje je ismevanja nasilja, pravdanja nasilnika spoljnim okolnostima (bio je pijan, u dugovima, ostao bez posla…)

Ipak, i dalje nije dobro. I dalje se identitet i žrtve i počinioca olako otkriva, čak i kad nema punog imena i prezimena. Jer, jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću u kojoj se nasilje dogodilo, otkrili ste identitet. A mi smo, radeći analizu, zaista nailazile na to da se u tekst navede i ulica u kojoj preživela stanuje, uz prateću fotografiju kuće na kojoj se vidi i broj. Tada više nije reč samo o otkrivanju identiteta, već i tačne adrese. Pomislićete da niko nije toliko zaludan da traga za nečijim identitetom, ali iz iskustva znam da jeste. Kada sam pisala o seksualnom nasilju u IS Petnica, u tekstu sam ostavila detalj o jednoj od sagovornica, u vezi sa naučnim radovima koje je objavljivala. Sajt na kom se nalaze ti radovi zamalo je pao, jer su radoznalci navalili da nađu ko je žena koja je objavila određeni broj radova u jednoj godini. Samo, pogrešili su jer su pregledali publikacije iz godine kada joj se dogodilo nasilje. Nikada je neće naći, ali, važno je da čitaoci budu svesni da ljudi to rade – kopaju, pretražuju i žele da znaju ono što ne bi trebalo da ih se tiče.

Važna stvar koju smo uočile radeći analizu jeste da su tekstovi sve bolji, ali da su naslovi i dalje senzacionalistički, a fotografije traumatizujuće.  Dakle, novinarke i novinari imaju sve više razumevanja i znanja o prirodi izveštavanja o nasilju, ali to se ne može reći i za uredništva mnogih medija. To da fotografije treba da budu manje traumatizujuće, nismo izmislile same (kao, uostalom, nijedan od indikatora na osnovu kojih procenjujemo kvalitet medijskog izveštavanja). Oslanjamo se na istraživanje „Kako nas žene čitaju“ Autonomnog ženskog centra (AŽC). Ova organizacija razgovarala je sa ženama koje su preživele ili još preživljavaju nasilje i čula njihove komentare i reakcije na medijske sadržaje koji se bave ovom temom. Velika većina ocenila je fotografije kao traumatične – žena koja preživljava nasilje, ne oseća se dobro kada vidi ilustraciju na kojoj je žensko telo zgrčeno u ćošku, preplašenog lica, dok se nad njom nadvija muška pesnica („Ja u toj pesnici uvek vidim i nož“, rekla je žena kojoj je nož zaista bio blizu grla.)

„Novinarke protiv nasilja“ nisu još jedna grupa koja samo izdaje saopštenja, morališe i „najoštrije osuđuje“. Nastale smo sa željom da pomognemo. Bilo nas je tri, sada nas je više od osamdeset. Sve tri smo bile iz tzv. „finih i pristojnih“ nacionalnih medija. Sada su naše članice i novinarke sa lokala, novinarke tabloida, influenserke (i one su medijske radnice, šta god ko mislio), urednice, menadžerke u medijima…

Kao što rekoh, mi želimo da pomognemo.

Zato smo vreme pandemije i nemogućnost da organizujemo javne događaje, iskoristile da uradimo što više konkretnih stvari koje ćemo tek predstaviti javnosti. Ali, jedna od njih, možda najvažnija, jeste baza fotografija koje nisu traumatizujuće i deluju ohrabrujuće na žene. Reč je o pionirskom poduhvatu koji je za grupu razvila i razradila Marija Janković, urednica fotografije baš u nedeljniku „Vreme“. Baza je rezultat rada dvanaest fotografkinja i ilustratorki, a za medije je potpuno besplatna i svima dostupna.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nasilje nad ženama Novinarke Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure