img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Kafanska dehristijanizacija Evrope: Nesuvislost ratobornih desničarskih polemika

11. januar 2023, 10:06 Ivan Milenković
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Copied

Evo šta rade desničari ovdašnji: najpre ponude nesuvislu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potrude da je diskredituju. Na tom principu odbrane od nepostojeće pretnje nastaje jedno veliko i zbrkano, ali glasno, ništa

Svoje političko opravdanje levica i desnica pronalaze samo u slobodnom javnom prostoru (res publica) s čvrstim republikanskim institucijama i smenjivom vlašću: kao suprotstavljeni, čak i neprijateljski politički projekti, oni se uzajamno ograničavaju i kontrolišu. Dvadeseti je vek ubedljivo pokazao da dominacija samo jedne od ove dve perspektive vodi direktno u pakao. Utoliko je slobodan javni prostor nužan i za sučeljavanje ideja (ideologija) koje stoje u osnovi ovih projekata. U suprotnom, ideološka artikulacija postaje monološka (marksizam, na primer), zapetljava se u sopstvene protivrečnosti, tone u proizvoljnost i, u krajnjem, služi opravdanju političkog nasilja. Upravo je to slučaj na portalu Russia today za Balkan gde je okupljen cvet desničarske inteligencije.

Evo jednog paradnog primera kako to izgleda.

Prilog od 4. januara pod naslovom Evropa bez Božića Slobodan Vladušić otvara kafanskom dojavom da je hrišćanstvo u nevolji. Neko je, naime, negde nekome rekao kako su se stekli uslovi da se „oslobodimo hrišćanstva“, odnosno, kako to Vladušić razume, taj neko ko je nekome negde rekao nešto zapravo je sugerisao „institucionalnu dehristijanizaciju evropskog društva i njegovih temelja“. Suočen sa ovako opasnom zamisli naš se pisac prihvata pera i svom snagom kreće u odbranu hrišćanstva, Evrope i evropskog čoveka.

Kafansko trabunjanje, dakle, Vladušić postavlja kao problem na koji, sada, kreće baražnom paljbom u kojoj pronalazimo osvrt na religijsku terminologiju („podvig i ljubav“), potom filozofiju u nekoliko navrata, zatim ravnopravnost polova, a tu su i Džejms Kamerun, likvidacija novorođenčadi, Niče, eutanazija, babe, žabe, Fuko, Bil Gejts, robovlasničko društvo, Pekić i Lalić, krstaši, a kako zbrka raste tako naš pisac tlapnju o dehristijanizaciji Evrope i evropskog čoveka sve više uzima kao činjenicu te se još odlučnije stavlja u odbranu hrišćanskih vrednosti. Dakle, u tolikoj meri je samoga sebe doveo u borbeno raspoloženje da je, naposletku, kafansko lupetanje uzeo kao stanje stvari (a ne kao lupetanje).

Priča o dehristijanizaciji Evrope je, naprosto, nesuvisla iz mnogo razloga, a jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, jeste što je naš jezik (jezik nas Evropljana), dakle naša pojmovna struktura zahvaljujući kojoj mislimo, uslovljena upravo hrišćanskim vokabularom, hristijanizovanom pojmovnom mrežom (što, razume se, ne treba mešati s hrišćanskim vrednostima). Ukinuti hrišćanstvo značilo bi ukinuti jezik, a to, jednostavno, nije moguće. Način, međutim, na koji Vladušić reaguje na priču o dehristijanizaciji potpuno je proizvoljan. Uz to, osim što pravi potpunu zbrku, Vladušić često ne zna o čemu piše. Tvrdi, na primer, da „bez hrišćanstva evropski čovek ne može više sebe da projektuje u filozofski centar sveta: to je logika ove antihumanističke i antihrišćanske revolucije“.

O kakvoj to antihumanističkoj i antihrišćanskoj revoluciji govori Vladušić? Nije valjda da kafansko baljezganje naziva antihumanističkom i antihrišćanskom revolucijom? Pored toga, rečena tvrdnja ima nesuvisli i suvisli deo. „Filozofski centar sveta“ je, recimo, nesuvislost. Šta je to, kog đavola, „filozofski centar sveta“? Naš pisac je, zacelo, hteo reći da bez hrišćanstva čovek sebe ne može da postavi u centar sveta, ali ta tvrdnja, naprosto, nije tačna, a budući da je naš pisac univerzitetski profesor – greška je i nedopustiva. Stvar, naime, stoji potpuno obrnuto. Čovek (subjekt) dolazi u centar sveta nakon što uticaj hrišćanstva počinje da slabi (humanizam & renesansa, profesore), odnosno nakon što je transcendentni autoritet, dakle bog, svrgnut s prestola. Upravo je smrt boga oslobodila mesto za čoveka, što bi svaki student prve godine književnosti morao da zna. Student, ali ne i profesor, očigledno.

Najpre, dakle, ponuditi slabu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potruditi da se tvrdnja diskredituje. Već to je, kao postupak, dosta jadno.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

dehristijanizacija evropa desnica srbija desničari srbija evropa hrišćanstvo levica desnica podvig ljubavi Raša tudej russia today balkan slobodan vladušić ugroženo hrišćanstvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Srpska pravoslavna crkva

28.novembar 2025. Marija L. Janković

Crkveni sud traži najtežu kaznu za teologa Blagoja Pantelića

Tužilac Crkvenog suda Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke traži konačno isključenje iz crkvene zajednice za teologa Blagoja Pantelića, tvrdi on. Objašnjava da bi ova presuda značila da „kada premine, njegova porodica neće moći da ga sahrani po pravoslavnim običajima“

Jednovlašće

28.novembar 2025. Marija L. Janković

Jedan narod, jedan vođa: Potpuna kontrola svega

Aleksandar Vučić teži ka tome da sve što još uvek nije, stavi pod svoju kontrolu. Na red su došli Vojska Srbije i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Vlast zbija redove ne bi li suzbila pobunu u društvu

Obrušavanje u Kragujevcu

28.novembar 2025. I.M./N.M.

Obrušavanje u Kragujevcu: Ko je izvodio radove bez dozvole

Na gradilištu u Kragujevcu je došlo do obrušavanja zemljišta, potpornih zidova i dela puta. Gradilište pripada kompaniji „RP invest 1980“, a firma je radila bez građevinske dozvole, piše Glas Šumadije

Žitelji Ćacilenda prvo su pretukli odbornika Skupštine Beograda Aleksandra Jovanovića a zatim nasrnuli i na njegovog advokata. Policija je ponovo bila pasivna.

Ćacilend

28.novembar 2025. Bojan Bednar

Ko snima, dobije pesnicu: Batinaši „Ćacilenda” napali prvo odbornika, a onda i njegovog advokata

Žitelji Ćacilenda prvo su pretukli odbornika Skupštine Beograda Aleksandra Jovanovića a zatim nasrnuli i na njegovog advokata. Policija je ponovo bila pasivna

Građevinarstvo

28.novembar 2025. I.M.

Uznemirujući snimci obrušavanja zemljišta kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu

Fotografije objavljene na portalu Glas Šumadije prikazuju obrušavanje potpornih zidova i pristupne saobraćajnice kod kompleksa Centar izvrsnosti, gde je planirana izgradnja stambene zgrade, ali bez dostupnih informacija o investitoru i izvođaču

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Povezane vesti

Vesti

11.januar S.Ć.

Evropska komisija ne ukida Božić: Izgubljeni u političkoj korektnosti

Evropska komisija priprema nove smernice politički korektnog božićnog govora i uverava uzbunjenu evropsku javnost i Vatikan da nema nameru da ukine Božić

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure