img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Kafanska dehristijanizacija Evrope: Nesuvislost ratobornih desničarskih polemika

11. januar 2023, 10:06 Ivan Milenković
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Copied

Evo šta rade desničari ovdašnji: najpre ponude nesuvislu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potrude da je diskredituju. Na tom principu odbrane od nepostojeće pretnje nastaje jedno veliko i zbrkano, ali glasno, ništa

Svoje političko opravdanje levica i desnica pronalaze samo u slobodnom javnom prostoru (res publica) s čvrstim republikanskim institucijama i smenjivom vlašću: kao suprotstavljeni, čak i neprijateljski politički projekti, oni se uzajamno ograničavaju i kontrolišu. Dvadeseti je vek ubedljivo pokazao da dominacija samo jedne od ove dve perspektive vodi direktno u pakao. Utoliko je slobodan javni prostor nužan i za sučeljavanje ideja (ideologija) koje stoje u osnovi ovih projekata. U suprotnom, ideološka artikulacija postaje monološka (marksizam, na primer), zapetljava se u sopstvene protivrečnosti, tone u proizvoljnost i, u krajnjem, služi opravdanju političkog nasilja. Upravo je to slučaj na portalu Russia today za Balkan gde je okupljen cvet desničarske inteligencije.

Evo jednog paradnog primera kako to izgleda.

Prilog od 4. januara pod naslovom Evropa bez Božića Slobodan Vladušić otvara kafanskom dojavom da je hrišćanstvo u nevolji. Neko je, naime, negde nekome rekao kako su se stekli uslovi da se „oslobodimo hrišćanstva“, odnosno, kako to Vladušić razume, taj neko ko je nekome negde rekao nešto zapravo je sugerisao „institucionalnu dehristijanizaciju evropskog društva i njegovih temelja“. Suočen sa ovako opasnom zamisli naš se pisac prihvata pera i svom snagom kreće u odbranu hrišćanstva, Evrope i evropskog čoveka.

Kafansko trabunjanje, dakle, Vladušić postavlja kao problem na koji, sada, kreće baražnom paljbom u kojoj pronalazimo osvrt na religijsku terminologiju („podvig i ljubav“), potom filozofiju u nekoliko navrata, zatim ravnopravnost polova, a tu su i Džejms Kamerun, likvidacija novorođenčadi, Niče, eutanazija, babe, žabe, Fuko, Bil Gejts, robovlasničko društvo, Pekić i Lalić, krstaši, a kako zbrka raste tako naš pisac tlapnju o dehristijanizaciji Evrope i evropskog čoveka sve više uzima kao činjenicu te se još odlučnije stavlja u odbranu hrišćanskih vrednosti. Dakle, u tolikoj meri je samoga sebe doveo u borbeno raspoloženje da je, naposletku, kafansko lupetanje uzeo kao stanje stvari (a ne kao lupetanje).

Priča o dehristijanizaciji Evrope je, naprosto, nesuvisla iz mnogo razloga, a jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, jeste što je naš jezik (jezik nas Evropljana), dakle naša pojmovna struktura zahvaljujući kojoj mislimo, uslovljena upravo hrišćanskim vokabularom, hristijanizovanom pojmovnom mrežom (što, razume se, ne treba mešati s hrišćanskim vrednostima). Ukinuti hrišćanstvo značilo bi ukinuti jezik, a to, jednostavno, nije moguće. Način, međutim, na koji Vladušić reaguje na priču o dehristijanizaciji potpuno je proizvoljan. Uz to, osim što pravi potpunu zbrku, Vladušić često ne zna o čemu piše. Tvrdi, na primer, da „bez hrišćanstva evropski čovek ne može više sebe da projektuje u filozofski centar sveta: to je logika ove antihumanističke i antihrišćanske revolucije“.

O kakvoj to antihumanističkoj i antihrišćanskoj revoluciji govori Vladušić? Nije valjda da kafansko baljezganje naziva antihumanističkom i antihrišćanskom revolucijom? Pored toga, rečena tvrdnja ima nesuvisli i suvisli deo. „Filozofski centar sveta“ je, recimo, nesuvislost. Šta je to, kog đavola, „filozofski centar sveta“? Naš pisac je, zacelo, hteo reći da bez hrišćanstva čovek sebe ne može da postavi u centar sveta, ali ta tvrdnja, naprosto, nije tačna, a budući da je naš pisac univerzitetski profesor – greška je i nedopustiva. Stvar, naime, stoji potpuno obrnuto. Čovek (subjekt) dolazi u centar sveta nakon što uticaj hrišćanstva počinje da slabi (humanizam & renesansa, profesore), odnosno nakon što je transcendentni autoritet, dakle bog, svrgnut s prestola. Upravo je smrt boga oslobodila mesto za čoveka, što bi svaki student prve godine književnosti morao da zna. Student, ali ne i profesor, očigledno.

Najpre, dakle, ponuditi slabu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potruditi da se tvrdnja diskredituje. Već to je, kao postupak, dosta jadno.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

dehristijanizacija evropa desnica srbija desničari srbija evropa hrišćanstvo levica desnica podvig ljubavi Raša tudej russia today balkan slobodan vladušić ugroženo hrišćanstvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studenti

22.novembar 2025. S.Ć.

Medicinski fakultet: Smena profesorke Martić je neakademski čin

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu traže preispitivanje odluke po kojoj je bez obrazloženja smenjena profesorka Jelena Martić sa mesta načelnice u Institutu za majku i dete, i zamenjena koleginicom sa dva meseca iskustva

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Povezane vesti

Vesti

11.januar S.Ć.

Evropska komisija ne ukida Božić: Izgubljeni u političkoj korektnosti

Evropska komisija priprema nove smernice politički korektnog božićnog govora i uverava uzbunjenu evropsku javnost i Vatikan da nema nameru da ukine Božić

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure