
Komentar
Lustracija naša nasušna
Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje
Da li ćete mi poverovati ako vam kažem da u Srbiji ima mnogo para, a malo dobrih ideja? I da ljudi koji imaju pare vape za onima koji imaju ideje?
Dakle, pre nekog vremena doznao sam da je akcija pod nazivom Startup Show (Startap šou) otkazana jer se za nju nije prijavilo dovoljno veb projekata. Zaintrigiralo me je o čemu je reč i saznao sam sledeće.
Dva preduzimljiva čoveka, Marko Bijelić (www.biznisblog.com) i Dušan Đorđević, došli su prošle godine na ideju da spoje ljude koji imaju višak novca sa ljudima koji imaju dobre ideje za biznis na internetu. Skupili bi ih na jednom mestu, napravili nešto kao sajam, pa ko se „smuva“, smuvao se. Takvi startap sajmovi su, inače, uobičajena stvar u svetu.
Razglasili su ovaj projekat po srpskom vebu i izazvali poprilično interesovanje. Prema onome što mi je rekao Dušan Đorđević, nekih dvadesetak investitora pokazalo je veliko interesovanje. Među njima je bilo IT firmi, ali i nekoliko investicionih fondova. Ova zainteresovanost ne treba da vas čudi. Poslednjih godina cena osnivanja veb kompanija drastično je pala. Na svetskom nivou moguće je pokrenuti veb projekat sa stotinak hiljada dolara i napraviti profit, a ako ste pogodili u sam centar, vaša zarada se može meriti u milionima dolara. Naravno, na manjem tržištu kao što je srpsko ti maksimumi su niži, ali su profiti i dalje potencijalno višestruki. Startap šou predviđao je da se u dobru ideju uloži do pedeset hiljada evra, što je za Srbiju vrlo pristojna investicija kada je reč o internetu.
Ono što niko nije očekivao bilo je da će manjkati dobrih ideja. Organizatori kažu da su im se prijavila samo dva projekta, dovoljno dobro osmišljena da bi ih mogli izneti pred investitore, a da su oni očekivali da će ih biti barem dvadesetak. Nije im preostalo ništa drugo do da se svima lepo zahvale i celu stvar odlože za neko bolje vreme, nadajmo se skorije.
Dušan Đorđević razlog neuspeha vidi u nezrelosti domaćih „veb preduzetnika“, kojima ne nedostaju ideje, ali su „lenji“ da ih razviju. A u „sirovu“ ideju malo ko je spreman da uloži neki evro, o pedeset hiljada nema ni govora.
A kako izgleda dobar veb projekat? Čisto da steknete neku predstavu na šta se, otprilike, cilja. Hajde da kažemo da su danas veoma popularni takozvani socijalizujući sajtovi, a ja kao interesantan primer nudim www.robinhoodfund.com. Na ovom sajtu možete da izrazite neku svoju želju, a želje se dele na „sebične“ i „velikodušne“. Sebično je ako poželite porše ili put na Havaje, velikodušno ako vam treba novac da platite lečenje sestri ili otvorite sirotište u Mozambiku. I jedna i druga želja dobijaju po deset hiljada dolara pod uslovom da to izglasaju registrovani korisnici sajta. Novac se prikuplja od sponzora čije se reklame pojavljuju na sajtu. Višak novca od reklama ide na pokrivanje troškova sajta i na profit investitora i svima bude lepo.

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve