
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Čak i oni sa manje mašte lako mogu da zamisle budućnost u kojoj ćemo umesto pravog novca koristiti digitalni keš, na mobilnom telefonu. Ono o čemu manje razmišljamo je da u tom istom telefonu nećemo nositi samo novac već i kompletnu bančinu filijalu, sa svim njenim uslugama, od odobravanja kredita do bankomata.
To je moj zaključak posle konferencije Finovate Europe (finovejt, od finansijske inovacije) održane prošle nedelje u Londonu. Na tom mestu su finansijske institucije i tehnološke kompanije prezentovale najnovija rešenja za bankarstvo. Na primer, ukrajinska Delta banka predstavila je softver koji vam omogućuje da novac prebacujete na nečiji Fejsbuk nalog. Recimo, tako možete direktno da date napojnicu kelneru koji vas služi ili da dopunite detetu džeparac.
Brojni su bili primeri prebacivanja novca između mobilnih telefona ili pametnih satova. Tako se može plaćati na pijaci, trafici, možete da pozajmite pare prijatelju, a nije vam potrebna ni menjačnica ako ste u inostranstvu. Potrebne su vam samo pare na računu, a softver ispunjava svaku vašu zamisao, a da ne morate da odete na bilo kakav šalter. Uglavnom se radi o aplikacijama koje su negde već aktivne.
Finovejt ima selektora koji bira rešenja koja će se predstaviti. Nama je interesantno to što su ove godine odabrani Telenor banka i Aseko, koji su zajedno napravili rešenje za novi tip kredita. Na portalu Telenora birate proizvod koji vas zanima (za sada se nude samo mobilni telefoni, ali suštinski može da se prodaje bilo šta), potom sami određujete koliko će vam biti učešće, koji mobilni paket uzimate i na koliko rata. Kliknete i kredit za vas je kreiran, bez odlaska u banku i bilo kakvog kontakta sa živim bićem. Proizvod vam se isporučuje na adresu koju odredite. Nema popunjavanja formulara, overa, čekanja na odobrenje kreditnog biroa i slično. Ovaj bankarski proizvod bi trebalo da bude aktivan u drugoj polovini ove godine, čim (ako) mu se prilagode propisi.
Zanimljiv je i servis kompanije Najs (Nice systems). Oni su napravili digitalni analizator glasa koji ukida potrebu za šiframa i pitanjima koje vam trenutno postavljaju operatori kada želite neku uslugu da dobijete telefonski. Vaš glas se registruje kada otvarate račun ili nešto slično pa kada pozovete telefonom kompjuteru treba desetak sekundi da vas pozitivno prepozna. U suprotnom vas prebacuje na lokal eksperta za prevare ili vam traži uobičajene šifre za slučaj da ste promukli.
Dve škole mišljenja sada su sukobljene oko ovih finansijskih noviteta. Jedni tvrde da ljudi više nemaju vremena za „bankarenje“, već da svoj novac i kredite žele da imaju nadohvat ruke, uvek i svuda. Da mogu da menjaju visinu rate i brzinu otplate prema trenutnom stanju na računu (softver sve izračuna i, da, već postoji) ili da plaćaju bez da jure za najbližim funkcionalnim bankomatom. Drugi tvrde da je broj takvih modernih klijenata gotovo zanemarljivo mali i da većina voli da o svom novcu razgovara sa živim čovekom u banci. Takođe, mnogi strahuju da je digitalni novac nebezbedan (upravo je otkrivena krađa milijardu evra iz banaka od strane hakera!). S druge strane, strah od džeparoša i uličnih pljačkaša učinio je da digitalni keš postane izuzetno popularan u velikom broju afričkih zemalja.
Da su pametni telefoni malo poranili, zamišljam kako bi izgledale aplikacije za uličnu trgovinu devizama i šticung. Eto ideje za sledeći Finovejt.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve