Suđenje po tužbi za klevetu, koju je glumac Džoni Dep podneo protiv bivše supruge Amber Herd, ulazi u treću nedelju u američkoj saveznoj državi Virdžinija i, po svemu sudeći, trajaće nedeljama
Dep i Herd bili su u braku jedva godinu i po dana, u periodu od 2015. do 2017. U decembru 2018. Herd je napisala autorski tekst za „Vašington Post“ o tome kako je bila žrtva partnerskog nasilja. Iako nije imenovala Depa, iz članka je jasno da njega označava kao svog nasilnika.
Ovo suđenje je zapravo drugo po redu za Depa: u jesen 2020. izgubio je tužbu protiv britanskog tabloida “San” koji ga je označio kao nasilnika prema ženama. Britanski sud je smatrao da je “San” u “civilizovanim granicama” dokazao da je Dep nasilnik.
I suđenje i presuda ostali su u senci snimaka Depa i Herd koji ispred suda urlaju jedno na drugo, ali i u senci beskonačnih analiza svedočenja Amber Herd i internet analiza njenog govora tela tokom svedočenja u slučaju “Dep protiv ‘Sana’”.
Međutim, još u to vreme, internet je jednoglasno stao na Depovu stranu, iako je glumac pre toga otpušten iz serijala Pirati s Kariba produkcijske kuće “Dizni”. Prelomna tačka bili su audio snimci telefonskih razgovora koje je Dep objavio u javnosti, a na kojima se Amber Herd čuje kako priznaje da je započinjala tuče, eksplicitno kaže: “Nisam te udarila, šamarala sam te. (…) Ne mogu da obećam da neću ponovo”, ali i: “Nađi nekog drugog na kome ćeš gasiti cigarete”, što zvuči vrlo zastrašujuće, premda je iz kasnijeg dela razgovora jasno da Herd tvrdi kako je Dep gađao zapaljenom cigaretom.
Istog momenta kada su snimci izašli, javnost je presudila da je Dep žrtva porodičnog nasilja, pogotovo kada se ispostavilo da ga je Amber, tokom putovanja u Australiju, razbijenom bocom votke udarila po ruci, zbog čega je ostao bez dela srednjeg prsta. Nakon svega (iako kraj nije ni blizu), peticija da Amber Herd bude izbačena iz filma Akvamen ima preko 2 miliona potpisa, a film je u postprodukciji premontiran tako da glumica sada ima samo osam minuta pojavljivanja.
E sada, zašto treba biti oprezan prilikom zauzimanja strana u ovom slučaju? Iako sve što smo do sada čuli i videli govori u prilog tome da je Amber Herd bila nasilna prema Depu, još uvek nismo videli dovoljno dokaza da i on nije bio nasilan prema njoj.
Na suđenju u Virdžiniji u prvih 14 dana još uvek teče saslušavanje svedoka koje su predložili Depovi advokati. Svedočili su njegov agent, njegov kućepazitelj, njegova sestra (koja mu je i menadžerka), njegov najbolji prijatelj, njegov portir, njegova psihološkinja koja je veštačila Herd… Jedino dvoje svedoka koji nisu u porodičnim i/ili finansijskim vezama sa Depom jesu dvoje policajaca koji su jedne večeri odgovorili na prijavu galame u jednom od Depovih stanova, zatekli uplakanu Herd (ne i Depa) koja, po njihovim rečima, nije bila kooperativna i samo je ćutala.
Drugi razlog zbog kog je pametnije ne žuriti sa presudom pre presude jeste taj što je Amber Herd, po onome što znamo o njoj, idealna da u javnosti bude predstavljena kao sve, osim idealne žrtve.
Foto: AP.Optužena: Amber Hard na suđenju
Deklarisana biseksualka, sa dva dijagnostifikovana mentalna poremećaja, žena koja je “razvela” Depa od Vanese Paradi, uz to, 24 godine mlađa od njega, pa je ekspresno proglašena za “sponzorušu”… Herd zadovoljava sve kriterijume da bude apsolutna negativka. Ali, problem je što i takva žena može da bude žrtva partnerskog nasilja.
Iz ugla “običnog malog čoveka”, suđenje između Depa i Herd još jedan je cirkus bogatih i privilegovanih. Međutim, ceo slučaj može da baci ozbiljnu senku na postignuća “Me Too” talasa koji je krenuo kada je više desetina holivudskih glumica progovorilo o predatorskom ponašanju slavnog producenta Harvija Vajnstina.
Jer, ako se ispostavi da je Herd zaista žena koja bez razloga viče “vuk, vuk”, vratićemo se deset koraka unazad: ponovo će žene koje progovore o svojim iskustvima morati da se bore kako bi im iko poverovao.
S druge strane, ovo može da bude test civilizacijskog napretka: ako se ispostavi da Herd ne govori istinu, ovo može da bude pokazna vežba za sve one koji vazda kmeče “a šta sa lažnim prijavama”. Pa ništa, evo, ova žena je možda podnela lažnu prijavu i jako brzo se pokazalo da je ta prijava lažna.
I da, to Depa jeste koštalo uloge u Piratima s Kariba, ali ima nečeg upozoravajućeg u rečima advokata Amber Herd: “Još nijednoj ženi u Holivudu nije uspelo da profitira od optužbi za nasilje.” To je i dalje, čak i posle „Me Too“ talasa, zastrašujuća istina, nezavisno od toga da li je Amber Herd zaista žrtva ili nije.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Slobodan Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!