img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Navigator

GPT3 – može li robot da piše bolje od čoveka

21. decembar 2022, 20:36 Zoran Stanojević
Copied

GPT-3 ili Generativni unapred obučeni transformator 3 je revolucionarni model jezika veštačke inteligencije koji je razvio OpenAI. Sa kapacitetom od 175 milijardi parametara, to je trenutno najveći i najnapredniji jezički model koji postoji, sposoban da generiše tekst nalik čoveku, izvršava zadatke kao što su prevođenje i rezimiranje, pa čak i odgovara na pitanja. Od svog objavljivanja u junu 2020, GPT-3 je privukao široku pažnju istraživača, programera i medijskih kuća i ima potencijal da utiče na širok spektar oblasti, od obrade prirodnog jezika do obrazovanja i šire.

GPT-3 ima potencijal da bude koristan alat za novinare na različite načine. Neke moguće primene GPT-3 za novinarstvo uključuju:

Automatsko generisanje vesti: GPT-3 se može koristiti za generisanje novinskih članaka na osnovu datog upita ili skupa ulaznih podataka. Ovo bi moglo biti korisno za izradu sažetaka događaja ili za pisanje članaka o temama gde postoji velika količina podataka za obradu.

Novinarstvo vođeno podacima: GPT-3 se može koristiti za analizu i tumačenje velikih skupova podataka, pomažući novinarima da otkriju trendove i obrasce koji možda nisu odmah očigledni.

Provera činjenica: GPT-3 bi se mogao koristiti za proveru tačnosti informacija u novinskim člancima, pomažući da se smanji širenje dezinformacija.

Kreiranje sadržaja: GPT-3 bi se mogao koristiti za generisanje ideja za članke, pomažući novinarima da generišu nove ideje ili uglove na priču.

Važno je napomenuti da iako GPT-3 ima potencijal da bude koristan alat za novinare, on nije zamena za ljudsko rasuđivanje i kritičko mišljenje. Novinari uvek treba da imaju na umu ograničenja veštačke inteligencije i da budu oprezni kada se oslanjaju na automatizovane sisteme za proizvodnju vesti.

Kao i svaka tehnologija, GPT-3 ima potencijal da ima i pozitivan i negativan uticaj na novinarstvo. Neki od negativnih uticaja GPT-3 na novinarstvo koji su identifikovani uključuju:

Zamena ljudskih poslova: Postoji zabrinutost da bi upotreba GPT-3 mogla dovesti do automatizacije određenih novinarskih zadataka, što bi potencijalno rezultiralo gubitkom posla za ljudske novinare.

Širenje dezinformacija: Ako se GPT-3 koristi za generisanje novinskih članaka ili informacija za proveru činjenica, postoji rizik da bi mogao nenamerno širiti dezinformacije ako se ne koristi pažljivo.

Gubitak ljudske perspektive: Neki ljudi su izrazili zabrinutost da bi upotreba GPT-3 mogla dovesti do gubitka ljudske perspektive u novinarstvu, jer ono nema mogućnost da razmatra etička ili moralna pitanja na isti način kao ljudi.

Zavisnost od tehnologije: Postoji i mogućnost da se novinari previše oslanjaju na GPT-3, što može dovesti do gubitka kritičkog mišljenja i kreativnosti na terenu.

Važno je napomenuti da su ovo potencijalni negativni uticaji GPT-3, a na novinarima i medijskim organizacijama je da koriste tehnologiju odgovorno i etički.

Ovaj tekst napisao je GPT3 bot odgovarajući na tri pitanja: Šta je GPT3, kako će uticati na novinarstvo, da li će imati i negativnih posledica. Pitanja su postavljena na engleskom jeziku i propuštena kroz Gugl prevodilac bez ijedne intervencije od strane živog čoveka. O humanom iskustvu, u sledećem Navigatoru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

“Pametna Srbija”

21.decembar Aleksa Tešić

Veštačka inteligencija ulazi u sve pore društva

Centralizacija podataka u Data centru u Kragujevcu donosi niz prednosti, poput lakšeg upravljanja i tehničke bezbednosti, ali i nosi rizik od zloupotrebe na većem obimu podataka, kažu stručnjaci sa kojima je BIRN razgovarao

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure