img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Dvanaest godina slobode: Uspon i propast Petooktobarske republike

05. oktobar 2023, 08:34 Ivan Milenković
Foto: Draško Gagović
Peti Oktobar 2000: Gotov je!
Copied

Ako s tumačenja 5. oktobra skinemo emotivne nanose, izneverene nade i razočaranja, te odolimo spekulacijama, nagađanjima i pogodbenom načinu (šta bi bilo da je bilo) ostaje nesporna okolnost: period od pada Slobodana Miloševića (dakle 5. oktobar 2000. godine) do dolaska Aleksandra Vučića na vlast, bio je najslobodniji period u istoriji Srbije

Francuzi imaju pet republika i ide im sasvim dobro, a Petooktobarska republika – nazovimo je tako – bila je prva republika u istoriji Srbije.

U devetnaestom veku najpre kneževina, potom kraljevina, u dvadesetom veku komunistička diktatura, potom nacionalisitčka diktatura, najzad populistička diktatura, Srbija je samo u tih dvanaest godina posle 5. oktobra 2000. godine bila slobodna zemlja u kojoj su živeli slobodni građani. Smenjivost vlasti nijedan politički činilac nije doveo u pitanje, podela vlasti je funkcionisala, krhke republikanske ustanove lagano su se učvršćivale, sloboda medija bila je na vrlo visokoj ravni (na previsokoj, ako se sme primetiti, s obzirom na krhkost republikanskih ustanova), stepen nasilja u društvu dramatično je smanjen, država je, u ne malom broju slučajeva, postajala partner građanima, a Srbija je, kao demokratska republika, dobila priliku da slobodno odlučuje o samoj sebi.

Pročitajte još Povratak gubitnika revolucije

Jedva da je potrebno reći kako je ta i takva republika bila krhka, daleko od starih i oprobanih modela – na primer francuskog – koji su se gradili i učvršćivali decenijama, ali to nije bilo neočekivano. Ako jedna državna zajednica nikada u svojoj istoriji nije bila u prilici da okuša život republike, život u republici (dakle život u slobodi), ako je decenijama životarila pod diktatorskim čizmama, uzimajući u obzir čak i to da je komunistička diktatura imala izvestan modernistički potencijal, ako je, najzad, neposredno pre uspostavljanja prve srpske republike prošla najmračniji period u svojoj istoriji ispunjen razaranjem susednih zemalja, neopisivim zločinima nad drugim etničkim zajednicama, zloupotrebom ljudi istog etničkog korena, državnim terorom unutar granica, ako se, dakle, sve to uzme u obzir – a ne može se ne uzeti – onda je zaista bilo nezrelo očekivati da se srpska republika, iznikla ni iz čega i bez i jednog jedinog dana iskustva kao slobodna zemlja, pridruži zemljama u kojima se ljudi rađaju slobodni i slobodni umiru. Republika, naime, ima svoje običaje i svoje rutine koji u Srbiji nisu stigli da se učvrste.

Hajzenbeg je lepo primetio da je kvantna mehanika dečja igra u odnosu na uspostavljanje organizovane ljudske zajednice, a među svim političkim formama republika je, kao poredak slobodnih ljudi, nesumnjivo najkomplikovanija. Na prvi pogled ona je, u svom demokratskom obliku, i najkrhkija. Ali ako uspe da preživi dovoljno dugo, demokratska se republika može odbraniti od raznih napasti (Amerika se, eto, odbranila od Trampa, a Vajmarska republika, ranjiva i krhka, nije od Hitlera). Kao što firentinska republika Pjera Soderinija, koja je trajala tačno koliko i petooktobarska, nije odolela Medičijima, tako ni petooktobarska republika nije odolela povratku starog režima. Republikanske ustanove su srušene ili uzurpirane, zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama su jednog čoveka, javna scena je razorena, nasilje raste svakim danom, država, ako je uopšte ima, jedva funkcioniše, a većina građana zombifikovana je i pretvorena u podanike.

Prvi put su u petooktobarskoj republici Srbi bili u prilici da sami odlučuju, slobodno, o svojoj sudbini, o svojoj prošlosti, o svojoj sadašnjosti i budućnosti. Ali sloboda nije umela da peva onako kako sužnji su pevali o njoj, jer sloboda – ovo se ne može reći nežnije – ne peva, nego zahteva građane koji su spremni da preuzmu odgovornost za svoje živote, umesto da kao podanici, zabalavljenih usta i ukočenih pogleda, čekaju šta će vođa odlučiti umesto njih.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

5. oktobar diktatura Peti oktobar Republika Srbija tekovine 5. oktobra tekovine petog oktobra
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pismo predsednika države

01.septembar 2025. M. L. J.

Gardijan objavio Vučića – među pismima čitalaca i ispod izveštaja sa pijace

Pismo predsednika Aleksandara Vučića listu Gardijan objavljeno je - ali u rubrici „pisma čitalaca“ i ispod fotografije sa šargarepama i ljutim papričicama

Mini kontramitinzi

01.septembar 2025. M. L. J.

Vučić uz bojice, bebe i šajkače opet zove na dijalog

Vučićev komentar na mini kontramitinge po Srbiji je opet bio poziv studentima. Ovaj put uz slike crtanja i balone, dok su se njegove pristalice na tukle u Novom Sadu

Komentar

01.septembar 2025. Ivan Milenković

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Antiblokaderi

31.avgust 2025. S.Ć.

Protivnici blokada: Tuča pristalica SNS-a

Treći put se pristalice SNS-a šetale po mestima Srbije, ovog puta u njih sto, a u Futogu je između njih izbila i tuča

Mediji

31.avgust 2025. M.R.

Upoznajmo Stena Milera: Gde je sve radio pre imenovanja za direktora United Group

Profesionalni put Stena Milera vezan je za telekomunikacione operatere, od Holandije i Rusije do Afrike i Bliskog istoka, ali nikada nije imao kontakta u radu s medijima

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Povezane vesti

Pad Slobodana Miloševića

05.april Uroš Đurić

Godina Zmaja

Vraćajući se avionom iz Soluna 8. oktobra 2000, dok smo uspinjući se preletali Pelagoniju, uhvatio me snažan panični napad i držao sve do sletanja na Surčin. Raspao sam se. Iako je naoko sve bilo gotovo, ono što ostaje je mentalitet sredine koji se najteže menja i u kojoj se treba izboriti za podizanje svesti kako ličnim primerom tako i udruživanjem i zajedničkim aktivnostima na poboljšanju uslova života i rada. Što je baza opstanka. Život dostojan čoveka. Ali da se razumemo, laknulo mi je. Jedno sranje manje. Otišao sam kući i odveo ćerku u parkić

Na današnji dan

05.oktobar Nenad Lj. Stefanović

Milan Milutinović: Peti oktobar se morao desiti

Godinu dana posle „5. oktobra“ tadašnji predsednik Srbije je u „Vremenu“ broj 561 iz ugla vlasti Slobodana Miloševića pričao o događajima za koje se tada misilo da su zauvek promenili Srbiju. Taj narativ je, uz marljivo zatrpavanje istorijskog sećanja, dve decenije kasnije postao dominantan

Revizija Petog oktobra

05.oktobar Jovana Gligorijević

Nemamo za šta da se izvinjavamo

Od 2013. naovamo, o Petom oktobru elite na vlasti pokušavaju da naprave nešto što nije bio, u rasponu od beznačajnog incidenta preko državnog udara do velike pljačke umetničkih dela. Ipak, bez obzira na sve što se kasnije desilo, taj dan je bio pobeda i tu činjenicu ne može da opovrgne nijedan revizionistički pokušaj

Zakon, ljudi i ćudi

05.april Nenad Lj. Stefanović

Da li je propao 5. oktobar

Od Predraga Markovića, vršioca dužnosti predsednika Srbije, mnogi očekuju da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja, ne potpiše ovaj sporni zakon i vrati ga poslanicima na ponovno razmatranje i glasanje. Bagerista Džo, jedna od petooktobarskih ikona, nudi se da zameni Slobodana Miloševića u zatvoru u Ševeningenu jer ovde je 5. oktobra sve bilo uzalud, a i tamo u haškom zatvoru se izgleda bolje živi nego napolju

Ova situacija

05.septembar Filip Švarm

Sjaj potamnjelog oktobra

Ko je činio prevagu zbog koje je Milošević izgubio izbore 2000? Šta bi se desilo sa Vučićem da je opstao tadašnji režim? Da li bi umesto kod Trampa u Bijeloj kući, sada sa Šešeljem sedio u palati Bašara el Asada? I čega je na kraju dana predsednik Srbije svjesniji od bilo koga drugog

Mladi i Peti oktobar

05.septembar Nedim Sejdinović

Gradivo iz lične istorije

O vizuri mlade generacije nedavne prošlosti, za "Vreme" govore današnji politički aktivisti i novinari koji su bili deca 5. oktobra 2000.

Kultura sećanja – Peti oktobar, 14 godina kasnije

05.oktobar Zora Drčelić

Povratak gubitnika revolucije

Peti oktobar je posle neprimerenih glorifikacija ostao u raljama nipodaštavanja, obezvređivanja i ismevanja svih onih koji su do tog datuma negirali ono za šta se sada zalažu, ali i onih koji su dugo verovali da je Srbija počela da živi od tog datuma

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure