
Studentska pobuna
Savindanski protesti: Od Kolarčeve preko Autokomande do Rektorata
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
Foto: FoNet
„Da Jovica Stanišić stvarno ne postoji, trebalo bi ga izmisliti kao junaka nekog političkog trilera. Igrao je ključnu ulogu kako u raspirivanju ratova u bivšoj Jugoslaviji tako i u njihovom okončanju. Bio je mozak brutalnog režima Slobodana Miloševića, ali je sve vreme negovao kontakte sa opozicijom; neke 'opozicione' stranke i medije je sam osnovao. Zoranu Đinđiću se nudio kao prijatelj i savetnik, da bi posle bio sumnjičen kao učesnik u atentatu...“ Dejan Anastasijević
Haški tribunal je 5. maja 2003. godine, pre 19 godina, podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića Frenkija, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od 1991. do 1995. godine.
Postupak protiv Stanišića i Simatovića, ako se uzmu u obzir prvo suđenje (na kome su 2013. godine oslobođeni krivice), pa ponovljeni proces, traje već 19 godina i najduži je u istoriji suda.
Stanišić i Simatović su 30. juna 2021. osuđeni na po 12 godina zatvora, ali na tu presudu imaju pravo na žalbu. Veći deo od prethodnih 19 godina Stanišić i Stamatović proveli su na „privremenoj“ slobodi.
„Da Jovica Stanišić stvarno ne postoji, trebalo bi ga izmisliti kao junaka nekog političkog trilera. Iz centra paukove mreže zvane Resor državne bezbednosti Srbije dirigovao je kontrolisanim haosom tokom najvećeg dela olovnih devedesetih. Igrao je ključnu ulogu kako u raspirivanju ratova u bivšoj Jugoslaviji tako i u njihovom okončanju. Bio je mozak brutalnog režima Slobodana Miloševića, ali je sve vreme negovao kontakte sa opozicijom; neke ‘opozicione’ stranke i medije je sam osnovao. Slao je kriminalce u krvave pohode u Bosnu i Hrvatsku, a istovremeno trgovao sa neprijateljskim ratnim vođama. Zoranu Đinđiću se nudio kao prijatelj i savetnik, da bi posle bio sumnjičen kao učesnik u atentatu. A sada se, ako je verovati losanđeloskom ‘Tajmsu’, ispostavlja da je sve vreme bio saradnik američke Centralne obaveštajne agencije, poznatije pod akronimom CIA. Davno pre toga, međutim, Stanišić se uselio u mitove i teorije zavere kojima beogradska čaršija obiluje“, pisao je Dejan Anastasijević u tekstu „Naš čovek u Beogradu“ u „Vremenu“ br. 948, 5. marta 2009. godine.
Ceo tekst Dejana Anastasijevića možete pročitati na adresi https://www.vreme.com/vreme/nas-covek-u-beogradu/
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti

„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Sloboda Pajić
Nastavlja se bojkot nastave visokoškolskih ustanova u Novom Sadu, a ispred Filozofskog fakulteta biće organizovan protest „Empatija kao otpor“

Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom

Pobedom tima Mađarske vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Evropskom prvenstvu koje se igralo u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve