
Tortura u Srbiji
UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
„Beograd je veliki grad, sa nizom problema, nasleđenih i novih i sigurno da se gradska vlast suočava sa nizom izazova, ali to je njen posao i treba odgovorno i u saradnji stručnjacima i građanima da traži rešenja“
Počela je Beogradska internacionalna nedelja arhitekture – BINA. Sedam izložbi, četiri šetnje, dva izleta, niz seminara, tribina i edukativni programi za širu i stručnu javnost, do 17. juna baviće se akutnim pitanjem koje je definisano ovogodišnjim sloganom “Kontinuitet/Continuity”.
U kontekstu pomenute teme ovogodišnje BINE, kako povezati ono što postoji, sa onim što nastaje i usmeriti ga prema potrebama grada?
„Verujemo u neophodnost veze, nastavljanja i naslanjanja novog na prethodno, na usvajanje novih znanja, ali i neporicanje ranije naučenog. Verujemo u istrajnost, u poštovanje vrednosti i neprekidno učenje“, kaže Danica Jovović Prodanović, jedna od osnivača ove manifestacije i njena programska direktorka, i objašnjava da „kroz programe -e koji traju šest nedelja na različite načine i kroz različite formate govorimo o dobrim i lošim praksama, o kontinuitetu, ali na žalost i o kod nas često prisutnom diskontinuitetu, stalnom počinjanju iz početka, o brzom umaranju i napuštanju dobrih ideja.“
Naglašava da su „programi BINE usmereni prema opštoj publici i u tom smislu oni su edukativnog karaktera, sa namerom da pre svega građanima skrenu pažnju na dobre primere, na mogućnosti participacije, preuzimanja odgovornosti i učešća u donošenju odluka koje se tiču građenja ili uređenja grada, a u skladu sa potrebama njegovih stanovnika“.
Godinama unazad u Srbiji je aktuelna investitorska arhitektura, koja često ne poštuje postojeće vredne zgrade. Danica Jovović Prodanović podseća da je „naše društvo do kraja osamdesetih godina imalo sistem koji je u oblasti urbanizma, a pogotovo planiranja i izgradnje novih delova grada kao što su Novi Beograd i druga naselja, funkcionisao top-down, i bazirao se s jedne strane na znanju i vrednostima koje garantuju dobre osnovne uslove života i infrastrukturu, a sa druge strane na kreditima koji su omogućavali tu izgradnju.
„Ali, kada se taj period Zlatnog doba socijalizma završio, kada su slavine presušile a država se raspala, kada je na vrata zakucala naplata kredita, a stručnjaci prestali da budu cenjeni i neprikosnoveni, kada su po brzom postupku zavladali zakoni tržišta, na scenu je stupilo drugačije planiranje, sada poznato kao investitorsko.“
Dodaje da to nije ništa novo, da tu „to su trenuci diskontinuiteta koji dovode do lomova, kriza i potrebe da se uspostavi pravedniji poredak, da se osnaže botom-up inicijative, da se čuje glas i bori za potrebe i prava građanina, ali i da se uspostavi funkcionalan odnos sa strukom i donosiocima odluka. O tim temama, o dobrim i lošim iskustvima, o primerima iz naše zemlje, ali i iz drugih sredina govorimo na BINI, sa namerom da se pokrenemo i ako ne možemo da izmenimo učinjeno, bar sprečimo buduće štetno činjenje.“
BINA se bavi i kvalitetom života u gradu. Danica Prodanović kaže da dobar život u gradu pretpostavlja „vodovod i kanalizaciju, dobar saobraćaj, dostupnost stana, čist vazduh, bezbednost, zelene površine, dobro održavanje, funkcionisanje javnih službi. Beograd je veliki grad, sa nizom problema, nasleđenih i novih i sigurno da se gradska vlast suočava sa nizom izazova, ali to je njen posao i treba odgovorno i u saradnji stručnjacima i građanima da traži rešenja.“
Upućuje da je „na zidovima gradske većnice (Palazzo Publico) u Sieni još u 14. veku Ambrođio Lorenceti naslikao je Alegoriju učinaka dobre i loše vladavine. Ako malo bolje pogledamo tu sliku videćemo da su nam problemi i danas slični. Malo je drugačija samo tehnika prikazivanja.“
Zašto se ne rešavaju? „Izgleda da ne umemo da izaberemo ljude koji umeju da ih reše. Treba misliti o tome kada sledeći put budemo zaokruživali biračke listiće.“
Naselje Cerak u Beogradu jedna je od tema BINA-e, iako je bio i prethodnih godina, „zato što je u izvesnom smislu paradigma. To je naselje u kome je postignut izuzetan kvalitet urbanističko-arhitektonskog rešenja, prepoznato je u domaćoj i stranoj stručnoj javnosti, ovenčano nagradama i omiljeno mesto za život, ali… iako proglašeno, što je ipak presedan, kulturnim dobrom, ovo naselje vapi za sanacijom i održavanjem pod uslovima i na način propisan zakonom i u skladu sa savremenim tehnološkim rešenjima. Da li se to u praksi sprovodi? Ne. Zato ćemo ponovo u okviru panela posvećenog rekonstrukciji modernističkih naselja govoriti i o Ceraku, kao amblematičnom primeru.“
BINA je već po drugi put, u kontinuitetu (opet ta reč) članica međunarodne arhitektonske platforme, prvo Future Architecture, a sada LINA (Learning, Interacting and networking in Architecture) koja povezuje preko 30 institucija sa praktičarima i teoretičarima koji su na početku svojih karijera, a čije se polje delanja nalazi na preseku između arhitekture i drugih disciplina koje se bave kulturom prostora.
„U Beograd smo pozvali troje učesnika LINA konkursa iz različitih evropskih zemalja koji su tokom svog boravka proučavali Beograd, upoznali se sa njegovom istorijom i razvojnim fazama i nezavisno jedni od drugih locirali stambeni problem i načine njegovog rešavanja kao neuralgičnu tačku za dalji razvoj grada. Čini se da su za kratko vreme postavili dosta dobru dijagnozu.“
Ovo je 18. BINA. Da li neko, nadležan, čuje mišljenja i predloge stručnjaka koji su njeni učesnici? „Naša misija je da širimo informacije o savremenim dostignućima, dobrim primerima iz prakse, ali i da stavljamo u fokus i one ne tako dobre primere i pokušavamo da povežemo građane, stručnjake i donosioce odluka. Nije lako, nije uvek ni uspešno, ali u skladu sa opredeljenjem za kontinuitet nastavljamo da se time bavimo i verujemo da ima pozitivnog odjeka.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju
U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije
Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani
Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve