
REM
Olivera Zekić: Studenti imaju dva zahtevčića za koje nisu nadležni
„Nadam se da Skupština neće podleći pod ludačkim pritiscima studenata“, rekla je Zekić
„Beograd je veliki grad, sa nizom problema, nasleđenih i novih i sigurno da se gradska vlast suočava sa nizom izazova, ali to je njen posao i treba odgovorno i u saradnji stručnjacima i građanima da traži rešenja“
Počela je Beogradska internacionalna nedelja arhitekture – BINA. Sedam izložbi, četiri šetnje, dva izleta, niz seminara, tribina i edukativni programi za širu i stručnu javnost, do 17. juna baviće se akutnim pitanjem koje je definisano ovogodišnjim sloganom “Kontinuitet/Continuity”.
U kontekstu pomenute teme ovogodišnje BINE, kako povezati ono što postoji, sa onim što nastaje i usmeriti ga prema potrebama grada?
„Verujemo u neophodnost veze, nastavljanja i naslanjanja novog na prethodno, na usvajanje novih znanja, ali i neporicanje ranije naučenog. Verujemo u istrajnost, u poštovanje vrednosti i neprekidno učenje“, kaže Danica Jovović Prodanović, jedna od osnivača ove manifestacije i njena programska direktorka, i objašnjava da „kroz programe -e koji traju šest nedelja na različite načine i kroz različite formate govorimo o dobrim i lošim praksama, o kontinuitetu, ali na žalost i o kod nas često prisutnom diskontinuitetu, stalnom počinjanju iz početka, o brzom umaranju i napuštanju dobrih ideja.“
Naglašava da su „programi BINE usmereni prema opštoj publici i u tom smislu oni su edukativnog karaktera, sa namerom da pre svega građanima skrenu pažnju na dobre primere, na mogućnosti participacije, preuzimanja odgovornosti i učešća u donošenju odluka koje se tiču građenja ili uređenja grada, a u skladu sa potrebama njegovih stanovnika“.
Godinama unazad u Srbiji je aktuelna investitorska arhitektura, koja često ne poštuje postojeće vredne zgrade. Danica Jovović Prodanović podseća da je „naše društvo do kraja osamdesetih godina imalo sistem koji je u oblasti urbanizma, a pogotovo planiranja i izgradnje novih delova grada kao što su Novi Beograd i druga naselja, funkcionisao top-down, i bazirao se s jedne strane na znanju i vrednostima koje garantuju dobre osnovne uslove života i infrastrukturu, a sa druge strane na kreditima koji su omogućavali tu izgradnju.
„Ali, kada se taj period Zlatnog doba socijalizma završio, kada su slavine presušile a država se raspala, kada je na vrata zakucala naplata kredita, a stručnjaci prestali da budu cenjeni i neprikosnoveni, kada su po brzom postupku zavladali zakoni tržišta, na scenu je stupilo drugačije planiranje, sada poznato kao investitorsko.“
Dodaje da to nije ništa novo, da tu „to su trenuci diskontinuiteta koji dovode do lomova, kriza i potrebe da se uspostavi pravedniji poredak, da se osnaže botom-up inicijative, da se čuje glas i bori za potrebe i prava građanina, ali i da se uspostavi funkcionalan odnos sa strukom i donosiocima odluka. O tim temama, o dobrim i lošim iskustvima, o primerima iz naše zemlje, ali i iz drugih sredina govorimo na BINI, sa namerom da se pokrenemo i ako ne možemo da izmenimo učinjeno, bar sprečimo buduće štetno činjenje.“
BINA se bavi i kvalitetom života u gradu. Danica Prodanović kaže da dobar život u gradu pretpostavlja „vodovod i kanalizaciju, dobar saobraćaj, dostupnost stana, čist vazduh, bezbednost, zelene površine, dobro održavanje, funkcionisanje javnih službi. Beograd je veliki grad, sa nizom problema, nasleđenih i novih i sigurno da se gradska vlast suočava sa nizom izazova, ali to je njen posao i treba odgovorno i u saradnji stručnjacima i građanima da traži rešenja.“
Upućuje da je „na zidovima gradske većnice (Palazzo Publico) u Sieni još u 14. veku Ambrođio Lorenceti naslikao je Alegoriju učinaka dobre i loše vladavine. Ako malo bolje pogledamo tu sliku videćemo da su nam problemi i danas slični. Malo je drugačija samo tehnika prikazivanja.“
Zašto se ne rešavaju? „Izgleda da ne umemo da izaberemo ljude koji umeju da ih reše. Treba misliti o tome kada sledeći put budemo zaokruživali biračke listiće.“
Naselje Cerak u Beogradu jedna je od tema BINA-e, iako je bio i prethodnih godina, „zato što je u izvesnom smislu paradigma. To je naselje u kome je postignut izuzetan kvalitet urbanističko-arhitektonskog rešenja, prepoznato je u domaćoj i stranoj stručnoj javnosti, ovenčano nagradama i omiljeno mesto za život, ali… iako proglašeno, što je ipak presedan, kulturnim dobrom, ovo naselje vapi za sanacijom i održavanjem pod uslovima i na način propisan zakonom i u skladu sa savremenim tehnološkim rešenjima. Da li se to u praksi sprovodi? Ne. Zato ćemo ponovo u okviru panela posvećenog rekonstrukciji modernističkih naselja govoriti i o Ceraku, kao amblematičnom primeru.“
BINA je već po drugi put, u kontinuitetu (opet ta reč) članica međunarodne arhitektonske platforme, prvo Future Architecture, a sada LINA (Learning, Interacting and networking in Architecture) koja povezuje preko 30 institucija sa praktičarima i teoretičarima koji su na početku svojih karijera, a čije se polje delanja nalazi na preseku između arhitekture i drugih disciplina koje se bave kulturom prostora.
„U Beograd smo pozvali troje učesnika LINA konkursa iz različitih evropskih zemalja koji su tokom svog boravka proučavali Beograd, upoznali se sa njegovom istorijom i razvojnim fazama i nezavisno jedni od drugih locirali stambeni problem i načine njegovog rešavanja kao neuralgičnu tačku za dalji razvoj grada. Čini se da su za kratko vreme postavili dosta dobru dijagnozu.“
Ovo je 18. BINA. Da li neko, nadležan, čuje mišljenja i predloge stručnjaka koji su njeni učesnici? „Naša misija je da širimo informacije o savremenim dostignućima, dobrim primerima iz prakse, ali i da stavljamo u fokus i one ne tako dobre primere i pokušavamo da povežemo građane, stručnjake i donosioce odluka. Nije lako, nije uvek ni uspešno, ali u skladu sa opredeljenjem za kontinuitet nastavljamo da se time bavimo i verujemo da ima pozitivnog odjeka.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Nadam se da Skupština neće podleći pod ludačkim pritiscima studenata“, rekla je Zekić
Predsednica Narodne skupštine optužila je učesnike blokade RTS-a da organizovano maltretiraju žene zaposlene na javnom servisu, ističući primere novinarki koje su bile izložene pritiscima. Najavila je da očekuje reakciju institucija zbog kršenja zakona
Podrška studentima ispred RTS-a dobija novu dimenziju – građani donose hranu, instrumente i dobru volju. Ulice su zatvorene za saobraćaj, ali otvorene za solidarnost i zajedništvo koje traje već šesti dan
Oštra reakcija poslanika SNS-a Vladimira Đukanovića usledila je nakon što su se u medijima pojavile tvrdnje da studenti Pravnog fakulteta u blokadi traže održavanje vanrednih izbora u junu. Đukanović je ocenio da je, ukoliko je taj zahtev zaista autentičan, "Pravni fakultet izgubio svrhu postojanja"
Od ukupno 3.000 studenata medicine u Nišu, svega njih 153 prijavilo je prisustvo onlajn nastavi tokom blokade, tvrde studenti u protestu. Navode da su podaci obeshrabrujući za upravu fakulteta i da su odlučni da istraju u borbi za smenu rukovodstva
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve