img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Centralni arhikomitet

07. maj 2008, 14:51 Teofil Pančić
Copied

Iz "kosovskog" dela Uskršnje poslanice SPC bije neki neuklonjivi socrealizam: lepo možeš da zamisliš kako ga poneseno deklamuje spiker "Filmskih novosti" iz 1947.

„Drug Tito je danas svim radnim ljudima i građanima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije čestitao Prvi maj, Praznik rada“… Uh, izvinjavam se, ovo je pogrešan fajl, ta priča više nije u modi. Pravi te(k)st za današnje doba je „Vaskršnja poslanica“ kojom je vrh Srpske pravoslavne crkve čestitao vernicima „najradosniji hrišćanski praznik“. Jeste da je Uskrs prošao još onomad, ali ovom se poslanicom ipak vredi pozabaviti; uostalom, nije li poslanje mudrijeh ljudi Crkve da njihove reči imaju trajnu duhovnu vrednost, a ne da se ubajate koliko preko zgodno spojenih versko-svetovnih praznika?

Ovaj je podugački tekst pravi izazov za interpretatora otvorenog duha, naročito način na koji njegovi autori implicitno predstavljaju i definišu svoju Crkvu: s početka teksta, rekao bi čovek – lažnom nadom zavaran – da se možda ipak radi o zajednici svih hrišćanskih vernika, a to su oni (pažnja: svi oni, koji god i gde god bili!) koji veruju da je One Nedelje Isus vaskrsao nakon dvodnevnog grobovanja, a ne da je ostao mrtav, kao što bi – barem u svetu bez Boga – učinio svaki ordinarni smrtnik. Posle se, međutim, pokaže da se radi o Poslanici jedne plemenske organizacije, koja sa univerzalnošću hrišćanskog nauka ima tek veoma ovlašne i dubiozne veze, koje povremeno čak sasvim suspenduje, kada se odveć direktno sukobe sa njenim tribalističkim bajanjima. Neću, međutim, ovde (mal)tretirati Poslanicu u celini & celosti; ima ih koji se tom tematikom dugo i podrobno bave, pa im je radosno prepuštam. Zanima me na ovom mestu tek jedan kliktavi pesnički detalj, istinski dragulj u kruni mudrih misli našega Sinoda – držim da, pošto već nekih 42 godine pripadam Zajednici Krštenih, kanda mogu slobodno reći „našeg“, jelte – a u kojem se Vaskoliko Srpstvo (kao prava publika ove Poslanice) ovako mobiliše: „Neka naučnici svojim naučnim radovima brane Kosovo i Metohiju! Neka umetnici svojim stvaralaštvom izraze lepotu i suštinu našega Kosova i Metohije! Neka sportisti svoje sportske uspehe zavetuju Kosovu i Metohiji! Neka svakom roditelju Kosovo i Metohija bude jedna od prvih reči koje će šapnuti svom novorođenom detetu! Neka svaki ratar prvu brazdu zaore i posveti Kosovu i Metohiji! Neka svaki radnik prvi sat svog radnog vremena posveti Kosovu i Metohiji! Neka svaki političar svoju prvu političku misao i napor na međunarodnom planu posveti odbrani Kosova i Metohije! Neka svaki duhovni pastir svoju prvu molitvu Bogu uznese za Kosovo i Metohiju!“

Ovde se nabrajanje prekida; šteta, sad je tek moglo biti najuzbudljivije: recimo, neka svaki saobraćajac svoju prvu prijavu napiše misleći na K&M, neka svaka tetkica prvi zamah metlom zavešta K&M, neka svaki GSP ridžovan prvu kaznu naplati zamišljajući Martija Ahtisarija u ulozi kažnjenog, neka svaki buregdžija – ups, tu smo na osetljivom terenu – prvu tepsiju bureka oblikuje nostalgično misleći na K&M, neka svaki kolumnista „Vremena“ prvi pasus svakog teksta posveti odbrani i obrazlaganju neotuđivosti K&M… Mogućnosti je bezbroj. Šalu na stranu, jeste li primetili nešto malko neobično u ovom da prostite diskursu, u ovom stilu i autorskom senzibilitetu? Iz njega bije neki neuklonjivi socrealizam, lepo možeš da zamisliš kako te vozvišene retke deklamuje poneseni spiker „Filmskih novosti“ iz 1947, usklikujući s ljubavlju nezadrživoj obnovi i izgradnji ratom porušene otadžbine, a gledaoci u bioskopu nestrpljivo čekaju da najzad počne Pastir Kostja, pa da se po’vataju kao ljudi.

Dakako, kakva je „forma“ takav je i „sadržaj“: anonimni patrijaršijski parapesnik koji je sročio ovo sočinjenije odnekud zamišlja jedno savremeno društvo, jednu (post)modernu ljudsku zajednicu, kao čvrsti Monolit, i ta slika mu se veoma dopada: tu svi isto misle, isto osećaju i istome teže, drugačije ne može i ne sme da bude, a sada se samo radi o tome kako da se ta Sveopšta Istost korisno ospolji, kako da njen neupitni kvantitet preraste u zaseban kvalitet. To je još jedna sličnost sa „mesijanstvom“ boljševičke ideologije i prakse: u imaginarijumu boljševika, svi su pripadnici/zatočenici Naprednog Društva posvećeni istom (uzvišenom, samorazumljivom, moralno i delatno superiornom) cilju nekakve sekularne emanacije Rajskog Vrta, svi osim šačice izdajnika i izroda, koji će egzemplarno biti ekskomunicirani, izlučeni iz društva, te će ono opet biti idilična Jednost.

Već čujem prigovor dežurnog morona: ne bi sve to tebi ič smetalo kada bi mislio kao oni! Koješta. Držim, recimo, da bi bilo od ogromne dobrobiti za Srbiju da uđe (čim prije i bez femkanja) u Evropsku uniju, otuda volim da bude što više onih koji isto tako misle, ali neki – srećom, neostvariv – svet u kojem bi „svaki naučnik“, „svaki ratar“, „svaka tetkica“, „svaki kolumnista“ etc. bar po jedan sat dnevno obavezno mantrali i bajali da uđemo u EU bio bi pravi košmar; kad bi svi bili za to, ja bih bio protiv, ne iz egzibicionističkih no iz higijenskih razloga! Zato mi je na neki način drago što je dobri Bog, u svojoj nama nedokučivoj premudrosti, udesio da ovim svetom hode i ljudi kao, šta ja znam, Brana Crnčević, Uroš Šuvaković ili Slobodan Antonić. Mislim, zašto bi svi bili kao ja? I zašto bismo svi težili istom i verovali u isto? Jedino bih, priznajem, voleo da takvi ipak budu u manjini, jer su takvi u manjini u svim iole prosperitetnim zemljama, što kanda nije bez nekog vraga. Naročito u svetlu činjenice da su takvi u većini u svim iole neprosperitetnim zemljama…

Siroti Sveti Sinod, sve sa svojim dvorskim piscem Poslanica! Pošto ga već dugo tretiraju kao novi CK, počeo je i da govori (tj. da misli, smatra & ukazuje) kao CK. Hoće to kada neka institucija uđe u dekadentnu fazu, kada uhvati nizbrdični zalet, sve misleći da fijuče ka nebu. Uzgred, možda bi neko trebalo obazrivo da im saopšti da niko odavno ne gleda „Filmske novosti“? A i gde, bre, da gleda?! Bioskopi propadaju i nestaju, samo crkve neumorno niču!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure