
Izbori
Vučić najavljuje parlamentarne izbore za okotobar, novembar ili decembar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“
Foto: Wikipedia.org
Grupno silovanje u Gerlickom parku u Krojcbergu opet je u Nemačkoj raspalilo debatu o navodno mekanom odnosu države prema „kriminalnim migrantima“. Slučaj se pretvorio u politički dinamt, a fitilj je zapalila desničarska Alternativa za Nemačku koja nezaustavljivo jača
Dvojica 22-godišnjaka uhapšeni su ovih dana u Berlinu zbog sumnje da su krajem juna u gradskom parku u četvrti Krojcberg učestvovali u grupnom silovanju jedne 27-godišnjakinje. Za ostalim osumnjičenima se traga.
Javnost je usplahirena ne samo jer je zločin po sebi brutalan, već jer se odigrao u omiljenom i zloglasnom Gerlickom parku koji je godinama oaza trgovine narkoticima, pljačke prolaznika i nasilja.
U tom parku bezakonja u srcu Berlina je samo ove godine prijavljen 21 slučaj seksualnog zlostavljanja ili maltretmana.
Tako posmatrano, ovo je bio zločin sa dugom predistorijom. Ako se pita konzervativni deo političara i medija, i sumnjivci su uobičajeni – dvojica uhapšenih dolaze iz Somalije i Gvineje-Bisao.
Oni se sumnjiče da su sa drugim dilerima 21. juna silovali devojku i pretukli 27-godišnjeg mladića koji je bio sa njom. Obe žrtve su i opljačkane.
Javnost je za slučaj saznala tek prošle srede iz medija, što je policiji donelo optužbe da stvar zataškava.
Pokušaj uvođenja čvrste ruke
Gradski park koji mnogi Berlinci od milošte zovu Gerli jedno je od omiljenih izletišta. No ovaj park, površine uporedive sa dvadeset fudbalskih igrališta, noću postaje opasno mesto kojim caruju narko-dileri, mahom mladi migranti iz Afrike.
Nije da policija ne ide tamo – redovno se onde pleni droga i vrše hapšenja. Ali čim policijska svetla zamaknu za ćošak, sve se vraća na staro i namernik će lako i usred bela dana moći da kupi supstance kojih nema na trafici.
Tu činjenicu su godinama konzervativni Demohrišćani koristili da ilustruju nesposobnost levih koalicija koje su vodile Berlin. I posebno stranke Zelenih, koja upravlja hipsterskom četvrti Krojcberg.
Recimo, 2019. godine je Džengiz Demirči, upravnik parka kojeg su postavili Zeleni, pokušao da „reši“ problem iscrtavanjem krugova po stazama u parku i molbom dilerima da samo u tim krugovima prodaju drogu.
„Nije ovo legalizacija prodaje“, naveo je tada Demirči. „Samo nećemo da dileri stoje u špaliru i neprestano zapitkuju ljude koji ulaze u park.“
No, sada Berlinom posle mnogo godina upravlja demohrišćanski gradonačelnik Kaj Vegner. „Stanje u Gerlickom parku je neprihvatljivo“, rekao je u nedelju. „Neće moći da ostane ovako kako je.“
Park će biti tema sigurnosnog samita početkom septembra. U međuvremenu je šefica berlinske policije zatražila da se park ogradi i u njega noću zabrani ulaz. Pojedini demohrišćanski političari traže obuhvatan video-nadzor.
Upotrebe i zloupotrebe
Tema u sebi krije politički dinamit. Desničarska Alternativa za Nemačku (AfD), koja u anketama beleži neslućeni uspon i stoji bolje od svih vladajućih partija, oduvek je kritikovala i izbegličku politiku i navodno previše mekan odnos prema kriminalu.
Desničarski nedeljnik Junge frajhajt sada sa guštom podseća na izjavu šefice stranke Zelenih Rikarde Lang, koja je nedavno upitana da li bi se usudila da noću sama prođe parkom Gerli. „Ne, trenutno ne bih“, rekla je ona.
Tu izjavu su u AfD-u označili kao izbegavanje Zelenih da se suoče sa posledicama svoje politike.
Prestonički list Tagesšpigel piše da se problem Gerlickog parka godinama gura pod tepih baš iz straha da ga desničarski populisti ne „zloupotrebe“. Paradoksalno, tako problem postaje još veći.
„Kad u jednom parku ljudi koji (u velikoj meri) i nemaju pravo da borave u Nemačkoj rade stvari koje su zabranjene i time nanose štetu ljudima koji tamo žive – onda problem realno postoji“, piše list u jednom komentaru.
„Prećutkivanje problema ga neće rešiti, naprotiv, on će u mraku cvetati. Protivpožarni zid prema Alternativi za Nemačku, koji se često zagovara, ne sme da znači i zid ćutanja na određene teme“, dodaje Tagesšpigel.
Tako se sada po štampi vrti već viđeni krug – kad migranti nešto skrive, živo se debatuje da li zločin ima veze sa „miljeom“ iz kojeg dolaze, kako se sa time obračunati, a kako izbeći rasistički odnos prema temi, ko zločine politički zloupotrebljava i tako dalje.
Koliko je ta večita debata jalova, vidi se po jačanju radikalne desnice kojem se ne nazire kraj.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve