img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zona sumraka

Bauk pravde

22. novembar 2002, 16:33 Ljuba Živkov
Copied

Vest o presudi Andreotiju je virus koji bi mogao da se navrze na nekoga od naših za sada veoma otpornih i zdravih sudija. Neće valjda!

Italijo, Italijo, ako ti, sa svojim smislom za lepotu i tradiciju, osuđuješ na 24 godine robije jednog od svojih najpoznatijih političara, šta treba da očekuju političari u drugim zemljama, u zemljama gde su na vlasti garniture željne revanšizma? Čemu da se nadaju funkcioneri koji nisu ni izdaleka slavni kao Andreoti a pripisuju im se ako ne teža ono brojnija nepočinstva od onoga zbog kojeg je osuđen Andreoti?!

Bivši italijanski premijer i vođa hrišćanskih demokrata Đulio Andreoti osuđen je na 24 godine zatvora zbog tobožnjeg (pa neka je i stvarnog! kazna je jednako skandalozna) saučesništva u ubistvu nekog novinara, kažem „nekog“ jer ubijeni kolega Mino Pekoreli nije bio čuven kao Andreoti; možda bi postao slavniji da 1979. godine nije bio ubijen, ali, ovako kako je ispalo nije dobro ispalo: Andreoti je sedmostruki heroj premijerstva, drugo, ima položaj doživotnog senatora u parlamentu, što znači da ima barem dvostruki imunitet!

Berluskoni smatra da su talijanske sudije ogrezle u politicu i da sa radosnom osvetoljubivošću osuđuju konzervativne političare kad god im se za to ukaže prilika, ni francuska novinska agencija AFP nije vrisnula „dokle će političari da tamane trudbenike medija“, naprotiv, za Francuze je Andreoti „žrtva nerazborite pravde“! Čemu se i sam od sveg srca pridružujem. Prvo, javlja mi se da Andreoti nema ništa sa ubistvom Pekorelija ili je možda nešto malo veze i imao, ali se više ne seća detalja, ta zar nije prošlo više od dvadeset godina! Drugo, ako je tužilac bio u pravu, tj. ako je Andreoti malkice okrvavio ruke, zbog čega se to baš sada poteže? Je li sud u Peruđi svestan da se ovom naizgled smelom presudom krnji ugled posleratne Italije? Da je ohrabren onaj deo javnosti, ne samo italijanske, koja žudi da neko od političara bude osuđen! Šta je sve Andreoti otrpeo od sedme sile! Možda je u interesu države, teška srca, zaista naložio da se dosadni i penetrantni novinar ućutka, čisto kao upozorenje ostrvljenim piskaralima…

Uzmimo za trenutak da je Andreoti baš kriv (što najbolje znaju on i Svevišnji), ali čak i ako je tako, zar tolike dobre stvari koje je učinio za Italiju ne bi trebalo da odnesu prevagu nad jednim naručenim ubistvom! Italija bi morala da se ugleda na Jugoslaviju gde je imunitet poslanika jedna od najvećih svetinja. U Skupštini Jugoslavije poslanici ne daju jedni na druge ni sami na sebe, kad primete da bi neki poslanik mogao glasati za ukidanje imuniteta, ukore ga što se ne ugleda na Hrvatsku, gde je generalsko pravo na mirnu penziju (mirovina! sama reč sve govori!) iznad međunarodnog prava! Međunarodni sud bi za svaki ratni zločinčić da uznemirava ugledne pojedince, e, ne može!

Kad bi se u Jugoslaviji sudije „držale zakona kao pijan plota“ i kad imunitet ne bi bio svetinja, među bivšim i sadašnjim funkcionerima zavladao bi pravi pomor: jednima se na teret stavlja spektakularna pljačka narodne imovine, drugima atentati, trećima ratni zločin, četvrtima špijunaža, ali sud ne može nikome ništa. Iako se čini da kod nas imunitet uživa svako na koga tužilaštvo bojažljivo uperi prstić, imamo i wanted persons koje su si dopustile luksuz da ne budu ni u saveznoj ni u republičkoj skupštini, pa i ta šaka jada bez poslaničkog imuniteta pruža herojski otpor pravosuđu i policiji. Kako? Pozivanjem na bolesnički ili iseljenički imunitet: optuženi podnese uverenje da ga žigaju krsta i slobodan je, volj’ mu da se leči u banji volj’ mu da po preporuci lekara šeta gradom. Ako ste imali banku (ili narodnu kockarnicu) u kojoj su nestali milioni maraka, ne morate brinuti. Uredno prijavite svoju adresu u Nemačkoj, pisarnica će to uredno da zavede i tamo će vam slati sudske pozive. Ako ne budete kod kuće da tamošnjem pismonoši vlastoručno potpišete primitak, on će nesuđeni sudski poziv da odnese u neku nemačku Slobodana Penezića ulicu, u sabirnu poštu, gde će vas pošiljka čekati narednih pet dana. Ne podignete li je u zakonom propisanom roku, ona će brodom iz Hamburga biti dopremljena u luku Bar, a odatle teretnim vozom u Beograd, natrag u Palatu pravde. Bolesnički i emigrantski imunitet ne isključuju se međusobno, dapače, ali i svaki ponaosob garantuju da optuženi neće biti uznemiravan sve dok sam ne javi sudu da mu je bolje i da je raspoložen za isterivanje pravde.

Tako se štite i ljudska prava i ugled države! Naš parlament zahteva da se bivši predsednik smesta dovede na Dedinje u svrhu kućne i supružanske nege, država će pružiti pravnu i svaku drugu podršku poslaniku koji je bio malko nestrpljiv pa je, ne sačekav da se savezna skupština službeno uvredi, o vlastitom trošku tužio Švajcarsku jer mu je bespravno blokirala ušteđevinu. Nesrećnog štedišu mnogi bi da gone te za ovo te za ono, ali poslanik je poslanik, ogledalce narodne volje! Za nas je Bojić simbol države, isto kao zastava, himna ili Večna vatra. Italija ne daje pet para na našu sudsku i političku praksu, tera po svome i osuđuje Andreotija na smrt u zatvoru: ima 83 godine i boravak u kaznenopopravnoj ustanovi teško da će ga preporoditi u regularnog člana društva (koji bi mogao još koji put da stane na čelo vlade); u ćeliji bi pre mogao da manjka a da dug državi i pravdi ne otplati u celosti… Italija očito neće da se ugleda na naprednije države koje poput naše drže do sebe i do ljudskih prava, dobro, neka postupi kako joj drago. Ali, ne ugledajmo se ni mi na nju! Vest o presudi Andreotiju je virus koji bi mogao da se navrze na nekoga od naših za sada veoma otpornih i zdravih sudija. Neće valjda!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure