

Evropski parlament
Tonino Picula: Kupovinom oružja od Kine Srbija ne doprinosi miru
„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula




Ispade da Srbija čeka nikada neizvesniju zimu bez dovoljno struje zbog onoga što je rađeno pre dve decenije, a ne zbog idiotskih poteza sadašnje vlasti u prethodnih deset godina
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, iako neprekidno kuka kako ga na forumu u Davosu opsedaju regionalnim i svetskim problemima, očigledno ima višak slobodnog vremena u Švajcarskoj jer stiže o svemu da daje mišljenje. Tako je prokomentarisao i najavu EPS-a da će struja poskupeti: „Znamo koliko je niska cena i koliko je to loše za EPS, ali kada javno budete počeli da govorite o problemima koje ste sami napravili onda imate pravo i o ovome da govorite“.
Ovo „sami napravili“ je baš cinično. Pa nismo „sami“ postavili obrenovačkog pečenjara Milorada Grčića, aktivistu i lokalnog funkcionera SNS-a koji je uspeo da negde pazari diplomu ekonomiste na mesto generalnog direktora kolubarskih rudnika 2012, a potom na mesto V.D.-a generalnog direktora Elektroprivrede Srbije 2016. godine – sam Vučić ga je postavio. I ostavio na tom mestu sve do početka ove godine, pošto je Grčić iza sebe ostavio pustoš u EPS-u, a samim tim u celoj Srbiji. Ne sam, doduše, zdušno su mu pomagali kadrovi koje je u EPS doveo, istog znanja i obrazovanja kao i on, kao i Vučić i oni koji su ga takvog kakav jeste godinama na toj poziciji držali i podržavali.
I reče još Vučić zaposlenima u EPS-u da se „bave remontima i nabavkom mašina, neka se potrude da kopaju više uglja, a politiku neka ostave nekim drugim ljudima“. To dobro zvuči, samo kada bi se Vučić i gomila polupismenih poltrona oko njega bavili samo politikom (mada im je i tu znanje upitno), a pustili one koji nešto znaju u EPS-u da rade to što znaju, umesto da im komanduju.
Ovako, njegova predsednica vlade Ana Brnabić, odgovarajući na pitanje o EPS-u, pokazuje svoju blistavu pamet: „Dolaze na naplatu naše greške. Ali da se drugačije radilo 2002, 2003, 2004. godine imali bismo drugačiju situaciju sada. Lako je biti general posle bitke.“
Tako ispade da Srbija čeka nikada neizvesniju zimu bez dovoljno struje zbog onoga što je rađeno pre dve decenije, a ne zbog idiotskih poteza sadašnje vlasti u prethodnih deset godina.
Naslov ovog komentara je, inače, naslov teksta novinara „Vremena“ Zorana Majdina objavljenog 14. septembra 2017. godine u kome, između ostalog, piše: „Na deponijama termoelektrana ‘Nikola Tesla’ A i B nema ni upola uglja koliko je potrebno za stabilan rad tokom zime, ugalj je pride i manje energetske vrednosti od one na koju se računa, redovan remont rudarskih mašina je preskočen gde god se moglo, preskočeni su i redovni remonti na blokovima termoelektrana kojima je za to došlo vreme… Ako je za utehu, kažu da će ova zima da bude blaga, pa možda i ne bude bolelo koliko bi moglo…“
Zima 2017. je bila blaga, a kakva će biti ova, samo Bog zna. Jedino što se sigurno zna je da politika ne proizvodi struju, ali da politička i lična glupost proizvodnju struje i te kako mogu da upropaste .
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula


„Vučić je još prošle godine zapretio ukidanjem advokatskih komora koje postoje i stvaranjem sebi lojalnih komora“, ocenio je advokat Nikola Lakić


„Srbija pripada Evropi, Vučićev režim ne“, navela je Evropska demokratska partija


Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije


Zbog čega je zavirivanje u aplikaciju Skaj u Beogradu selektivno? I kako su u Podgorici transkripti kriminalnih prepiski postali moćan alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata? O tome „Vreme“ piše u novom broju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve