
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Zoran Zestić/Tanjug
Jednostrano pitanje na suvo "da li ste za uvođenje sankcija Ruskoj federaciji" koje je u istraživanju javnog mnjenja postavila Nova srpska politička misao i dobila odgovor da je preko 80 odsto građana Srbije protiv, relevantno je kao i da ste pitali "da li ćete sutra u rat da branite Rusku federaciju". Istraživanje koje potvrđuje proruske stavove meri emocije u stanovništvu, a ne bavi se, razume se, odakle građanima takvi stavovi i ne postavlja pitanje posledica neuvođenja sankcija Rusiji
Danas smo saznali iz istraživanja koje je predstavila Nova srpska politička misao da je apsolutna većina građana Srbije protiv uvođenja sankcija Ruskoj federaciji. I zaista, ko god se malo bavi javnim mnjenjem u Srbiji nije iznenađen ovakvim rezultatima. Ako pitate slučajne prolaznike, ako pitate svoje prijateje i poznanike, ako se zadesite na nekoj proslavi ili sahrani gde se „povede reč“ o tome, manje više svi će vam reći isto: Rusija je napadnuta, morala je da se brani, Srbija nikako ne sme da uvodi sankcije jer smo mi „preživeli sankcije i znamo kako je to“.
Istraživanje koje potvrđuje ove opšte poznate stavove ne bavi se, razume se, odakle građanima takvi stavovi, ali se može pretpostaviti da je takav ukus izgrađen dugogodišnjim radom medija i političara u Srbiji za koje je Ruska federacija uvek mesto odakle dolaze dobre stvari po Srbiju. Decenijama unazad ne postoje nikakve posebne objave o tome šta jeste Ruska federacija, kakava je priroda vlasti Vladimira Putina i kakav uticaj ta država ima u Srbiji u kojoj u potpunosti kontroliše naftno-gasni sektor i ima ogromnu podršku u crkvi, vojsci i bezbednosnim institucijama.
Pozitivan stav o RF formiran je uz pomoć medija i državnih institucija. Pored toga, kult „majčice Rusije“ postoji dugo, još od baroka i uprkos činjenici da građani Srbije retko ili nikad ne stignu da odu u Rusiju, ona slovi za velikog zaštitnika Srbije kroz vekove, baš kao što Zapad slovi za mesto zla, pritiska i ponižavanja. I mnogi će reći, sa punim pravom se stvorio takav utisak i o Rusiji i o Zapadu.
Međutim, sadašnje stanje i situacija u ovom delu sveta, ne ostavlja puno prostora za emocije i debatu: Srbija ima jasnu situaciju i svrstavanje uz agresiju Ruske federacije teško da može na duži rok da joj donese išta dobro. Jednostavno, rat je, i u ratu nema prostora za diplomatke finese. Svi žele da se jasno opredelite i nema strpljenja niti prostora za dvosmislene poruke i politike.
Srbija je glasala za rezolucije u UN kojom se osuđuje agresija Ruske federacije, ali se od nje sada traži još. Možda i zbog toga što je i do takvog glasanja u UN došlo posle „pritisaka“ sa strane, a ne dobrovoljno. Odlaganjem da se prikloni slobodnom svetu, odnosno državama koje su zasnovane na vladavini zakona a ne na vladavini jednog čoveka i njegove volje, Srbija je već od sebe napravila problematičnu državu u međunarodnim odnosima i svaki dan odlaganja donošenja odluke samo će povećavati hijat između tog sveta i Srbije, a od Ruske federacije i tako ništa dobro ne može da „stigne“.
Priča o principijelnoj odbrani međunrodnog prava vredi onda kada ste neko ko to pravo određuje a ne neko, kao Srbija, na koga se to pravo primenjuje. Da li je to pravedno ili ne, nebitna je stvar u međunarodnim odnosima. Sada je čas da se kaže gde smo, šta smo i kuda idemo. Pa ako je to put koji je utabao Vladimir Putin, onda tako da se predstavi građanima i da ih se suoči sa posledicama.
Onda, kada bi se građanima neuvijeno objasnilo koje su posledice svrstavanja uz Putina za njih, bismo videli koliko vrede ove emocije koje je NSPM merio, pa „kud koji mili moji“. Ovako pitanje na suvo „da li ste za uvođenje sanakcija Ruskoj federaciji“ relevantno je kao i da ste pitali „da li ćete sutra u rat da branite Rusku federaciju“. Pa hajde da TO ukrstimo i da odmerimo prava osećanja i utiske. Čini se da nije vreme za TO, nego za hladne i racionalne odluke onih koji su se kandidovali da vode Srbiju.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuena www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve