

Evropska unija
Košta u Beogradu: Bez reformi i usklađivanja sa EU nema napretka Srbije ka članstvu
Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače




Jednostrano pitanje na suvo "da li ste za uvođenje sankcija Ruskoj federaciji" koje je u istraživanju javnog mnjenja postavila Nova srpska politička misao i dobila odgovor da je preko 80 odsto građana Srbije protiv, relevantno je kao i da ste pitali "da li ćete sutra u rat da branite Rusku federaciju". Istraživanje koje potvrđuje proruske stavove meri emocije u stanovništvu, a ne bavi se, razume se, odakle građanima takvi stavovi i ne postavlja pitanje posledica neuvođenja sankcija Rusiji
Danas smo saznali iz istraživanja koje je predstavila Nova srpska politička misao da je apsolutna većina građana Srbije protiv uvođenja sankcija Ruskoj federaciji. I zaista, ko god se malo bavi javnim mnjenjem u Srbiji nije iznenađen ovakvim rezultatima. Ako pitate slučajne prolaznike, ako pitate svoje prijateje i poznanike, ako se zadesite na nekoj proslavi ili sahrani gde se „povede reč“ o tome, manje više svi će vam reći isto: Rusija je napadnuta, morala je da se brani, Srbija nikako ne sme da uvodi sankcije jer smo mi „preživeli sankcije i znamo kako je to“.
Istraživanje koje potvrđuje ove opšte poznate stavove ne bavi se, razume se, odakle građanima takvi stavovi, ali se može pretpostaviti da je takav ukus izgrađen dugogodišnjim radom medija i političara u Srbiji za koje je Ruska federacija uvek mesto odakle dolaze dobre stvari po Srbiju. Decenijama unazad ne postoje nikakve posebne objave o tome šta jeste Ruska federacija, kakava je priroda vlasti Vladimira Putina i kakav uticaj ta država ima u Srbiji u kojoj u potpunosti kontroliše naftno-gasni sektor i ima ogromnu podršku u crkvi, vojsci i bezbednosnim institucijama.
Pozitivan stav o RF formiran je uz pomoć medija i državnih institucija. Pored toga, kult „majčice Rusije“ postoji dugo, još od baroka i uprkos činjenici da građani Srbije retko ili nikad ne stignu da odu u Rusiju, ona slovi za velikog zaštitnika Srbije kroz vekove, baš kao što Zapad slovi za mesto zla, pritiska i ponižavanja. I mnogi će reći, sa punim pravom se stvorio takav utisak i o Rusiji i o Zapadu.
Međutim, sadašnje stanje i situacija u ovom delu sveta, ne ostavlja puno prostora za emocije i debatu: Srbija ima jasnu situaciju i svrstavanje uz agresiju Ruske federacije teško da može na duži rok da joj donese išta dobro. Jednostavno, rat je, i u ratu nema prostora za diplomatke finese. Svi žele da se jasno opredelite i nema strpljenja niti prostora za dvosmislene poruke i politike.
Srbija je glasala za rezolucije u UN kojom se osuđuje agresija Ruske federacije, ali se od nje sada traži još. Možda i zbog toga što je i do takvog glasanja u UN došlo posle „pritisaka“ sa strane, a ne dobrovoljno. Odlaganjem da se prikloni slobodnom svetu, odnosno državama koje su zasnovane na vladavini zakona a ne na vladavini jednog čoveka i njegove volje, Srbija je već od sebe napravila problematičnu državu u međunarodnim odnosima i svaki dan odlaganja donošenja odluke samo će povećavati hijat između tog sveta i Srbije, a od Ruske federacije i tako ništa dobro ne može da „stigne“.
Priča o principijelnoj odbrani međunrodnog prava vredi onda kada ste neko ko to pravo određuje a ne neko, kao Srbija, na koga se to pravo primenjuje. Da li je to pravedno ili ne, nebitna je stvar u međunarodnim odnosima. Sada je čas da se kaže gde smo, šta smo i kuda idemo. Pa ako je to put koji je utabao Vladimir Putin, onda tako da se predstavi građanima i da ih se suoči sa posledicama.
Onda, kada bi se građanima neuvijeno objasnilo koje su posledice svrstavanja uz Putina za njih, bismo videli koliko vrede ove emocije koje je NSPM merio, pa „kud koji mili moji“. Ovako pitanje na suvo „da li ste za uvođenje sanakcija Ruskoj federaciji“ relevantno je kao i da ste pitali „da li ćete sutra u rat da branite Rusku federaciju“. Pa hajde da TO ukrstimo i da odmerimo prava osećanja i utiske. Čini se da nije vreme za TO, nego za hladne i racionalne odluke onih koji su se kandidovali da vode Srbiju.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuena www.vreme.com


Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače


Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne


Dok Aleksandar Vučić pred evropskim zvaničnicima nastupa kao faktor "mira i stabilnosti" njegov odlazak na samit u Tivat prati propagandni rad "Informera", čarter-let sa 87 lojalista, upozorenje BIA i pojačane kontrole crnogorskih državljana na granicama sa Srbijom. Da li pokušaj da se "Ćacilend" preseli preko granice pokazuje kako izgleda evropski put Srbije?


Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljnih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je poručila plesna tačka na obeležavanju Dana policije? O tome pišemo u uvodniku novog broja „Vremena“


Aktivista iz Gornjeg Milanovca Branimir Stojčić tako je silno uvredio lokalne naprednjake da su oni potegli krivičnu prijavi i parnične postupke. Preti mu globa od 3,5 miliona dinara, a ljudi sada skupljaju novac da mu pomognu
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve