img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Sveti Nikola: Kako me je darovao „gospodin Majnl“

19. decembar 2021, 10:41 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia
Darodavac siromašnih i dece: Sveti Nikola
Copied

Dobro se sećam mog prvog susreta sa Svetim Nikolom: došao je da daruje decu.To je zapravo katolički običaj, ali da bi obradovali decu njegov dolazak u kuće su organizovali i pripadnici drugih vera. U dečju sobu je ušao u crveno ruho odeven muškarac sa velikom belom bradom i vrećom sa poklonima. Pitao me je da li sam bio dobar

Sredinom tridesetih godina prošlog veka meni se kao detetu činilo da u Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu, živim u idili. Mi smo bili Jevreji, ali tu su bili Srbi pravoslavaci, Mađari katolici ili kalvinisti, Nemaci katolici ili luteranaci. Moj otac se družio sa jednim metodističkim sveštenikom. I svi su slavili svačije praznike – dva Božića i dva Uskrsa, katoličke i pravoslavne, krsne slave i sederske večeri.

Danas, naravno, znam da se meni sve tako idlično činilo jer smo se kretali u društvu istomišljenika. Bio je to relativno mali deo stanovništva, ali tada moj jedini vidokrug.

Nacionalizam, pre svega naših nemačkih pritalja, ali i Mađara, širio se i dizao glavu, što je razume se izazivalo i nacionalizam većinskog srpskog naroda. Deca to nisu primećivala.

Dobro se sećam mog prvog susreta sa Svetim Nikolom: došao je da daruje decu.To je zapravo katolički običaj, ali da bi obradovali decu njegov dolazak u kuće su organizovali i pripadnici drugih vera.

Imao sam pet, najviše šest godina, znam da sam već iz dečjeg kreveca bio premešten na beli kauč. Sećam se jutara kad bih još u polusnu čuo kako neko ulazi i pali drva u „kraljevoj“ peći. Tako su je zvali, valjda zato što je kraljevski grejala. Pucketanje vatre i toplota počeli bi malo zatim da se šire stanom.

Jednog takvog zimskog danan zazvonilo je na vratima. U dečju sobu je ušao u crveno ruho odeven muškarac sa velikom belom bradom i vrećom sa poklonima. Pitao me je da li sam bio dobar. Problem je, međutim, bio što sam odmah prepoznao poslovođu radnje Majnl. „Dobro veče, gospodine Majnl, jeste, bio sam dobar.“ On je prasnuo u smeh: „Uh, kako bi bilo lepo da si u pravu da sam ja Majnl!“ Dao mi je poklon.

Trgovačke radnje u koje sam ulazio uglavnom su imena dobijale po svojim vlasnicima. Radnju sa igračkama „Homan“ vodio je gospodin Homan; knjižaru „Rajs“ vodio je gospodin Rajs, pa sam tako mislio da je šef radnje Majnl gospodin Majnl. Ali je on bio samo skroman službenik, a multimilijarder Julius Majnl stolovao je u Beču. Od „gospodina Majnla“ sam dobio drvenog lutana Crnca moje veličine.

Logo fime Majnl od sredine XIX veka bio je lik crnačkog deteta sa crvenim fesom na glavi. Firma Majnl postoji i danas, ali su pre nešto više od deset godina uklonili taj znak kao nešto što podseća na kolonijalizam. Kao podsetnik na stara vremena zadržali su samo crveni fes. Majnl ima predstavništvo i u Beogradu, na svom sajtu tvrde da sarađuje sa oko 900 kafića i hotela u Srbiji, nude i trening za osoblje koje priprema espreso.

Moji roditelji su ubrzo odustali da nam Svetog Nikolu predstavljaju kao Božić Batu. Prestali su i da nam pričaju priče o uskršnjim jajima koja donosi zec. Otac je počeo da me vodi na slave, pa tako i na Svetog Nikolu. Tata je kao lekar posećivao poznanike i pacijente da im čestita Krsnu Slavu, mene je posle velikih slava uvek boleo stomak, jer se istog dana išlo kod nekoliko porodica, a mene su svuda nutkali sa svim i svačim. Kod kuće se vodilo računa da jedemo zdravo, mama je strogo odbrojavala koliko čokolade ćemo sestra i ja dobiti dnevno.

Lik u kome me je posetio radnik Majnla, dobio je ime Svetog Nikole jer je kao istorijska ličnost bio darodavac siromašnih. Zanimljivo je da je on, za razliku od mnogih svetitelja koji se vezuju za legende, istorijska ličnost. Zabeleženo je njegovo prisustvo na Prvom vaseljenskom saboru kojim je predsedavao car Konstantin Veliki, na kome je veoma energično zastupao stavove protiv izvesnog Arija, koji je na neki svoj način tumačio Sveto Trojstvo. O tome sam detaljnije pisao u svom romanu „Konstantin“.

Nažalost nema dovoljno istorijskih podataka o životu Nikole Mirlikijskog, Nikole Čudotvorca. Ne zna se tačno kada se rodio, a umro je verovatno 365. Godine. Smatra se da je za ono doba imao dugačak, plodan život,  da je živeo preko devedeset godina. U porti crkve Sv. Nikole u gradu Miri nalazi se statua sveca u liku Deda Mraya, Božić Bate, a uz nju vreća poklona sa dečijim likovima.

Svetog Nikolu koji donosi poklone po narudžbini Koka-Kole, deku sa velikom belom bradom, crvenim krznom i crveno-belom kapom naslikao je 1931. godine Hadon Sundblom, grafičar i crtač stripova iz Čikaga švedskog porekla. Kao model za lice Deda Mraza uzeo je svog nešto starijeg prijatelja koji je bio vozač u Koka-Koli.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Sveti Nikola Božić Bata Deda Mraz Julius Majnl Petrovgrad Zrenjanin Krsna slava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Zvučni top kod Skupšrine Srbije 15. marta 2025.

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Srbija do 15. januara treba da se izjasni o „zvučnom topu“

Uprkos iskazima više od 150 građana datim tužilaštvu i brojnim podnetim krivičnim prijavama, tužilaštvo je predmet „zvučni top“ okončalo službenom beleškom, o kojoj oštećeni i podnosioci prijava nisu bili obavešteni

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure