img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Sveti Nikola: Kako me je darovao „gospodin Majnl“

19. децембар 2021, 10:41 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia
Darodavac siromašnih i dece: Sveti Nikola
Copied

Dobro se sećam mog prvog susreta sa Svetim Nikolom: došao je da daruje decu.To je zapravo katolički običaj, ali da bi obradovali decu njegov dolazak u kuće su organizovali i pripadnici drugih vera. U dečju sobu je ušao u crveno ruho odeven muškarac sa velikom belom bradom i vrećom sa poklonima. Pitao me je da li sam bio dobar

Sredinom tridesetih godina prošlog veka meni se kao detetu činilo da u Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu, živim u idili. Mi smo bili Jevreji, ali tu su bili Srbi pravoslavaci, Mađari katolici ili kalvinisti, Nemaci katolici ili luteranaci. Moj otac se družio sa jednim metodističkim sveštenikom. I svi su slavili svačije praznike – dva Božića i dva Uskrsa, katoličke i pravoslavne, krsne slave i sederske večeri.

Danas, naravno, znam da se meni sve tako idlično činilo jer smo se kretali u društvu istomišljenika. Bio je to relativno mali deo stanovništva, ali tada moj jedini vidokrug.

Nacionalizam, pre svega naših nemačkih pritalja, ali i Mađara, širio se i dizao glavu, što je razume se izazivalo i nacionalizam većinskog srpskog naroda. Deca to nisu primećivala.

Dobro se sećam mog prvog susreta sa Svetim Nikolom: došao je da daruje decu.To je zapravo katolički običaj, ali da bi obradovali decu njegov dolazak u kuće su organizovali i pripadnici drugih vera.

Imao sam pet, najviše šest godina, znam da sam već iz dečjeg kreveca bio premešten na beli kauč. Sećam se jutara kad bih još u polusnu čuo kako neko ulazi i pali drva u „kraljevoj“ peći. Tako su je zvali, valjda zato što je kraljevski grejala. Pucketanje vatre i toplota počeli bi malo zatim da se šire stanom.

Jednog takvog zimskog danan zazvonilo je na vratima. U dečju sobu je ušao u crveno ruho odeven muškarac sa velikom belom bradom i vrećom sa poklonima. Pitao me je da li sam bio dobar. Problem je, međutim, bio što sam odmah prepoznao poslovođu radnje Majnl. „Dobro veče, gospodine Majnl, jeste, bio sam dobar.“ On je prasnuo u smeh: „Uh, kako bi bilo lepo da si u pravu da sam ja Majnl!“ Dao mi je poklon.

Trgovačke radnje u koje sam ulazio uglavnom su imena dobijale po svojim vlasnicima. Radnju sa igračkama „Homan“ vodio je gospodin Homan; knjižaru „Rajs“ vodio je gospodin Rajs, pa sam tako mislio da je šef radnje Majnl gospodin Majnl. Ali je on bio samo skroman službenik, a multimilijarder Julius Majnl stolovao je u Beču. Od „gospodina Majnla“ sam dobio drvenog lutana Crnca moje veličine.

Logo fime Majnl od sredine XIX veka bio je lik crnačkog deteta sa crvenim fesom na glavi. Firma Majnl postoji i danas, ali su pre nešto više od deset godina uklonili taj znak kao nešto što podseća na kolonijalizam. Kao podsetnik na stara vremena zadržali su samo crveni fes. Majnl ima predstavništvo i u Beogradu, na svom sajtu tvrde da sarađuje sa oko 900 kafića i hotela u Srbiji, nude i trening za osoblje koje priprema espreso.

Moji roditelji su ubrzo odustali da nam Svetog Nikolu predstavljaju kao Božić Batu. Prestali su i da nam pričaju priče o uskršnjim jajima koja donosi zec. Otac je počeo da me vodi na slave, pa tako i na Svetog Nikolu. Tata je kao lekar posećivao poznanike i pacijente da im čestita Krsnu Slavu, mene je posle velikih slava uvek boleo stomak, jer se istog dana išlo kod nekoliko porodica, a mene su svuda nutkali sa svim i svačim. Kod kuće se vodilo računa da jedemo zdravo, mama je strogo odbrojavala koliko čokolade ćemo sestra i ja dobiti dnevno.

Lik u kome me je posetio radnik Majnla, dobio je ime Svetog Nikole jer je kao istorijska ličnost bio darodavac siromašnih. Zanimljivo je da je on, za razliku od mnogih svetitelja koji se vezuju za legende, istorijska ličnost. Zabeleženo je njegovo prisustvo na Prvom vaseljenskom saboru kojim je predsedavao car Konstantin Veliki, na kome je veoma energično zastupao stavove protiv izvesnog Arija, koji je na neki svoj način tumačio Sveto Trojstvo. O tome sam detaljnije pisao u svom romanu „Konstantin“.

Nažalost nema dovoljno istorijskih podataka o životu Nikole Mirlikijskog, Nikole Čudotvorca. Ne zna se tačno kada se rodio, a umro je verovatno 365. Godine. Smatra se da je za ono doba imao dugačak, plodan život,  da je živeo preko devedeset godina. U porti crkve Sv. Nikole u gradu Miri nalazi se statua sveca u liku Deda Mraya, Božić Bate, a uz nju vreća poklona sa dečijim likovima.

Svetog Nikolu koji donosi poklone po narudžbini Koka-Kole, deku sa velikom belom bradom, crvenim krznom i crveno-belom kapom naslikao je 1931. godine Hadon Sundblom, grafičar i crtač stripova iz Čikaga švedskog porekla. Kao model za lice Deda Mraza uzeo je svog nešto starijeg prijatelja koji je bio vozač u Koka-Koli.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Božić Bata Deda Mraz Julius Majnl Krsna slava Petrovgrad Sveti Nikola Zrenjanin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure