Muzičar Toni Montano preminuo je u sredu u 62. godini
Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.
Miljković je započeo karijeru kao pevač u pank rok bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj muzičara, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila.
Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pesme pank rok grupe Ramons, ali i svoje. Bend je prestao sa radom 1985. godine, a deo materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, prenosi Nova.rs.
Nakon raspada benda Radost Evrope, Miljković je sam sebi dao nadimak Toni Montana, po glavnom akteru iz kultnog filma „Lice sa ožiljkom“. I prvi album pod imenom „Toni Montano“objavio je 1986. godine, a album je producirao Borut Činč, član benda Buldožer. Na albumu se našla pesme „Vreme je da skinem mrak“, što je bila obrada pesme Seks pistolsa „Friggin’ in the Riggin“, ali i Dragana Stojnića „Balada o Boni i Klajd“, i njegovo viđenje pesme „Do You Wanna Dance?“ od Bobija Frimena.Naredni album „Talični Tom je mrtav“ izašao je godinu danas kasnije a 1988. godine živi album „Mi smo iz Beograda“.
Album „Lovac na novac“ objavljen je 1991. godine i na njemu se našla obrada pesme „Zvižduk u osam“ Đorđa Marjanovića.
Poslednji studijski album „Srečan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl „Neću da budem šljam“ 2021. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Preminuo je akademik Ljubomir Simović, jedan od najvećih modernih srpskih pesnika i dramskih pisaca, čovek koji nije želeo da ostane nem na stvarnost u kojoj je živeo. „Kafana ‘Šargan’ je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija postala kafana ‘Šargan’. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade“, pričao je Simović za „Vreme“ 2014. godine
Filip David, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u Beogradu posle duge i teške bolesti, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u savremenoj književnosti i kulturi
O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare Princ “Galerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.
Umro je Milorad Komrakov, nekadašnji novinar i urednik na Televiziji Beograd (RTS). Ostao je upamćen kao jedan od glavnih medijskih kopljanika Miloševićevog režima, a stigao je i da medijski služi ovom tekućem
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!