img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz novog broja „Vremena“

Zašto je EPS odabrao baš Macurinu banku?

23. jul 2025, 14:00 M. L. J.
Foto: Printscreen / altabanka.rs
Alta banka
Copied

Struja i druge dažbine od sada se plaćaju preko Alta banke u vlasništvu Davora Macure, novog pupoljka među biznismenima bliskim vlasti. „Vreme“ to istražuje u novom broju

Elektroprivreda Srbije uporno ćuti o tome zašto je odabrala Alta banku da u njoj Beograđani od juna plaćaju struju. I zašto nije, kao u ostatku Srbije, sarađivala sa državnom Poštanskom štedionicom.

Banka Davora Macure (43), relativno nepoznatog biznismena bliskog SNS-u, sklopila je redom dilove sa EPS, beogradskim Parking-servisom, a preko nje će se uplaćivati i putno osiguranje kod AMSS-a.

U novom broju, koji je na kioscima od četvrtka (23. jul), „Vreme“ istražuje ovaj biznis u kojem ljudi iz bankarskog sektora vide „naprednjačko muljanje“.

Novi planovi Davora Macure: Brokersko odeljenje i trgovanje akcijama u inostranstvu

Koliko je dobar Macura

Doduše, EPS se saopštenjem brzo usprotivio računici kritičara vlasti prema kojoj bi Alta banka naplaćivala proviziju od 0,5 odsto iznosa računa ili minimalno 50 dinara po transakciji. Ta računica verovatno potiče iz zvaničnog cenovnika same banke.

„Ističemo da provizije koje kupci plaćaju svojim bankama, Pošti ili drugim finansijskim institucijama kada plaćaju račune za električnu energiju, neće i ne mogu ići u korist banaka sa kojima EPS posluje, između ostalog i Alta banke“, navodi se u saopštenju i dodaje da su sve kritike “političke”.

Ali, EPS javnosti nije položio račun kako je, zašto i pod kojim uslovima u Beogradu počela da prima uplate preko računa u Alta banci. Tako ostaju samo nagađanja o mogućoj zaradi.

Zna se da u Beogradu ima oko 870.000 domaćinstava. Računajući prosečnu potrošnju, Beograđani mesečno uplaćuju oko 30 miliona evra za struju, a biće to i više jer će struja poskupeti barem sedam odsto od oktobra – šesto poskupljenje u četiri godine. Nije jasno koliko će od toga tačno ostati u Alta banci.

Poznavaoci prilika veruju da bi sledeće godine banka samo od posla sa EPS mogla da zaradi onoliko koliko je u 2024. imala ukupnu neto dobit.

EPS duguje objašnjenja

Za Nemanju Nenadića iz Transparentnosti Srbije nije toliko sporno to što je posao dobila banka koja je tek na 11. mestu po finansijskim pokazateljima u Srbiji, ali jeste to što građani nemaju odgovor na pitanje – zašto je baš ona izabrana za ovako veliki i važan posao.

„Pre nego što smo samo dobili novi račun na koji treba da uplatimo novac, EPS je morao da nam objasni kakve su to uslove dobili pa su baš otišli u Altu, kao i šta se dešavalo na javnom pozivu, da li ga je bilo, i kakve su bile ponude drugih banaka“, govori Nenadić za „Vreme“.

„To su sve faktori koji unose sumnju da li je odluka EPS i drugih preduzeća bila isključivo poslovna“, zaključuje on.

Celo istraživanje čitajte u novom „Vremenu“ od četvrtka (24. jul) ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.

Tagovi:

Alta banka Elektroprivreda Srbije Plaćanje struje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Nova ekonomija

12.avgust 2025. M. T.

Prozjumeri u Srbiji: Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

Ulaganje u solarne panele u Srbiji sve je atraktivnije zbog rasta cena struje i pada cena opreme. Iako investicija donosi uštede i doprinosi zdravijem okruženju, administrativne prepreke i visoki troškovi i dalje sprečavaju širu primenu

Zapošljavanje

12.avgust 2025. M. L. J.

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Cene namirnica

12.avgust 2025. Bojan Bednar

Vučić protiv trgovinskih marži: Dodvoravanje biračima nauštrb tržišne privrede

Sagovorici „Vremena“ upozoravaju da bi zbog administrativnog ograničenja marži trgovci mogli da traže zadovoljenje pred Ustavnim sudom, ali i da ne postoji dovoljno efikasan način koji bi ih sprečio da gubitak na marži nadomeste na drugi način

Nekretnine

11.avgust 2025. M. L. J.

Garaže u Beogradu i sedam puta skuplje od kuća u Banatu

Sedamdeset kvadrata garaže u Krunskoj ulici na Vračaru košta čak 250.000 evra. Kuća iste kvadrature u Zrenjaninu jeftinija je čak sedam puta - košta 35.000 evra

Komentar

Komentar

Hleba i igara, to jest marži i trobojki

Aleksandar Vučić se domoljubno lupa u nedra i narodu obećava hleb za tri dinara. To ukazuje da bi izbora moglo biti uskoro i da je režim u panici

Nemanja Rujević

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji

Komentar

Revolucionarni preobražaj ratnih veterana

Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure