Elektroprivreda Srbije uporno ćuti o tome zašto je odabrala Alta banku da u njoj Beograđani od juna plaćaju struju. I zašto nije, kao u ostatku Srbije, sarađivala sa državnom Poštanskom štedionicom.
Banka Davora Macure (43), relativno nepoznatog biznismena bliskog SNS-u, sklopila je redom dilove sa EPS, beogradskim Parking-servisom, a preko nje će se uplaćivati i putno osiguranje kod AMSS-a.
U novom broju, koji je na kioscima od četvrtka (23. jul), „Vreme“ istražuje ovaj biznis u kojem ljudi iz bankarskog sektora vide „naprednjačko muljanje“.
Koliko je dobar Macura
Doduše, EPS se saopštenjem brzo usprotivio računici kritičara vlasti prema kojoj bi Alta banka naplaćivala proviziju od 0,5 odsto iznosa računa ili minimalno 50 dinara po transakciji. Ta računica verovatno potiče iz zvaničnog cenovnika same banke.
„Ističemo da provizije koje kupci plaćaju svojim bankama, Pošti ili drugim finansijskim institucijama kada plaćaju račune za električnu energiju, neće i ne mogu ići u korist banaka sa kojima EPS posluje, između ostalog i Alta banke“, navodi se u saopštenju i dodaje da su sve kritike “političke”.
Ali, EPS javnosti nije položio račun kako je, zašto i pod kojim uslovima u Beogradu počela da prima uplate preko računa u Alta banci. Tako ostaju samo nagađanja o mogućoj zaradi.
Zna se da u Beogradu ima oko 870.000 domaćinstava. Računajući prosečnu potrošnju, Beograđani mesečno uplaćuju oko 30 miliona evra za struju, a biće to i više jer će struja poskupeti barem sedam odsto od oktobra – šesto poskupljenje u četiri godine. Nije jasno koliko će od toga tačno ostati u Alta banci.
Poznavaoci prilika veruju da bi sledeće godine banka samo od posla sa EPS mogla da zaradi onoliko koliko je u 2024. imala ukupnu neto dobit.
EPS duguje objašnjenja
Za Nemanju Nenadića iz Transparentnosti Srbije nije toliko sporno to što je posao dobila banka koja je tek na 11. mestu po finansijskim pokazateljima u Srbiji, ali jeste to što građani nemaju odgovor na pitanje – zašto je baš ona izabrana za ovako veliki i važan posao.
„Pre nego što smo samo dobili novi račun na koji treba da uplatimo novac, EPS je morao da nam objasni kakve su to uslove dobili pa su baš otišli u Altu, kao i šta se dešavalo na javnom pozivu, da li ga je bilo, i kakve su bile ponude drugih banaka“, govori Nenadić za „Vreme“.
„To su sve faktori koji unose sumnju da li je odluka EPS i drugih preduzeća bila isključivo poslovna“, zaključuje on.
Celo istraživanje čitajte u novom „Vremenu“ od četvrtka (24. jul) ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.