img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Za pet godina čak 2,6 milijardi evra potrošeno kroz budžetsku rezervu

23. jul 2024, 13:45 B. B.
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Ilustracija
Copied

Dozvoljen maksimalni iznos sredstava koja se mogu preusmeriti preko budžetske rezerve bez odobrenja Skupštine Srbije trenutno je četiri odsto prihoda republičkog budžeta, što u 2024. iznosi oko 700 miliona evra

Na preraspodelu javnih sredstava preko budžetske rezerve u periodu od 2018. do 2023. godine utrošeno 2,6 milijarde evra, što znači da taj novac nije prošao standardne procedure planiranja i uključivanja u budžet, navedeno je u analizi Fiskalnog saveta.

Taj savet upozorava da je stvarni iznos zapravo nešto veći, jer sveobuhvatni podaci o upotrebi budžetske rezerve u 2023. godini još nisu dostupni, a potpuni podaci za 2019. godinu nikada nisu objavljeni.

Analiza Fiskalnog saveta ukazuje na to da Vlada Srbije tekuću budžetsku rezervu sistematski koristi u velikom obimu, odnosno blizu zakonskog maksimuma od četiri odsto budžetskih prihoda, a prema nalazima Fiskalnog saveta u najmanje dve godine, 2020. i 2022. godine, postoje jasne indikacije da je premašeno i to zakonsko ograničenje, piše Nova ekonomija.

Kada je neophodadan rebalans budžeta

U toku godine su dozvoljene neke korekcije budžeta bez učešča parlamenta i to se obavlja preko budžetske rezerve, a ona se popunjava novcem koji nije utrošen tokom godine na budžetom predviđene projekte.

Odatle Vlada Srbije posle presumerava novac na druge korisnike i projekte, za koje prvobitno nije bilo dovoljno izdvojeno.

Fiskalni savet podseća da je zakonski dozvoljen maksimalan iznos sredstava koja se mogu preusmeriti preko budžetske rezerve bez odobrenja Skupštine Srbije trenutno četiri odsto prihoda republičkog budžeta, što u 2024. iznosi oko 700 miliona evra.

Ukoliko se tokom godine pojavi potreba za značajnijim izmenama budžeta i promenama ekonomskih politika, Vlada je u obavezi da Skupštini podnese na usvajanje rebalans budžeta.

Nepoznanice u vezi sa poverljivim državnim rashodima

Savet navodi i da se upotreba budžetske rezerve ne prikazuje dovoljno transparentno, pa poreski obveznici često ostaju uskraćeni za informaciju o nameni tih sredstava.

Specifičnost budžetske rezerve je i to što se ona u velikoj meri koristi za finansiranje poverljivih državnih rashoda, zbog čega je namena tih sredstava nepoznata.

Postoje brojne dileme povezane s rasprostranjenom poverljivom upotrebom budžetske rezerve. Pre svega da li je moguće da bezbednosne i druge osetljive potrebe Srbije zavise od toga da li će se u budžetu tokom godine osloboditi dovoljan prostor za njih, što budžetska rezerva u suštini predstavlja.

Ali, i kada je poverljiva upotreba rezerve u pitanju, samo trećina tih sredstava zaista odlazi na bezbednosni sektor Ministarstvu odbrane, MUP-u i BIA.

Savet ukazuje da su ostalih oko 65 odsto poverljivih rashoda iz budžetske rezerve, trošili drugi korisnici, uključujući čak i Ministarstvo omladine i sporta.
Podaci pokazuju da su jednaku veličinu rashoda po poverljivim rešenjima realizovali Ministarstvo odbrane i Ministarstvo finansija, a ubedljivo najveći broj pojedinačnih poverljivih rešenja, u manjem iznosu, odnosio se na Generalni sekretarijat Vlade.

Čak i rešenja koja nemaju oznaku poverljivosti često nisu dovoljno transparentna, a u obrazloženju upotrebe budžetske rezerve neretko se pojavljuju samo generičke rečenice „za finansiranje redovnog rada, ili za podršku radu određenog korisnika“.

Tri problema

Međunarodna praksa potvrđuje da u Srbiji postoje najmanje tri problema s upotrebom budžetske rezerve.

Prvi je preveliki obim sredstava koje Vlada može da preraspodeljuje mimo osnovnih mehanizama budžetske kontrole.

Druga slabost je to što u Srbiji ne postoje, kao u nekim drugim zemljama, ograničenja u načinu upotrebe sredstava iz tekuće rezerve.

Treći problem vezan je za nedovoljnu transparentnost i loše izveštavanje, prema nalazima Fiskalnog saveta.

Tagovi:

Budžet Fiskalni savet Vlada Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure