img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fiskalna strategija

Za Nacionalni stadion 960 miliona evra

06. novembar 2024, 11:22 M.J.
Foto: Expobelgrade2027
EXPO
Copied

Pošto je država odlučila da više troši na projekte vezane za EXPO 2027, puteve i naoružanje, budžetski deficit će se povećati na oko tri odsto BDP-a. Troškovi izgradnje Nacionalnog stadiona se procenjuju na 960 miliona evra

Zbog toga je propuštena prilika da se napravi plan koji bi bio štedljiviji, ocenio je danas Fiskalni savet u svojoj analizi revidirane Fiskalne strategije, napominjući da uprkos tome budući plan potrošnje „neće ugroziti stabilnost“.

Ostaje pitanje zašto se u Srbiji odluke o budžetskoj potrošnji i investicijama često menjaju, a odluke donose u „hodu“, bez jasnog plana i prioriteta.

Šta se desilo da smo sa umereno konzervativne fiskalne politike, u prethodne tri godine, u ovoj odjednom prešli na sipanje para u velike projekte, što će da potraje i u narednom periodu?

„Do povećanja fiskalnog deficita u odnosu na Nacrt Strategije ne bi moralo da dođe da nije bilo šireg rasta preostalih budžetskih rashoda, koji u revidiranoj Strategiji nije dobro objašnjen. Propuštena je prilika da se štedljivijim planom i nižim fiskalnim deficitom javni dug Srbije ranije spusti ispod 45 odsto BDP-a, kažu ekonomisti Fiskalnog Saveta, a prenosi Nova ekonomija.

Što više raste BDP manji je udeo javnog duga u BDP-u, pa je tako dug pao sa 52,3 odsto BDP-a na 48,4 odsto BDP-a, a slično umanjenje onda se automatski prenosi i u naredne godine.

Projekti isisavaju novac iz budžeta

Javni prihodi u periodu 2025-2027. u proseku su povećani za oko 1,5 odsto BDP-a godišnje, a javni rashodi su veći za oko 2,4 odsto BDP-a što je rezultiralo povećanjem prosečnog fiskalnog deficita sa 2,2 odsto na tri odsto BDP-a, prema najnovijoj reviziji.

Strategija sad sadrži poseban odeljak u kom je obuhvaćeno 66 republičkih kapitalnih projekata s vrednošću većom od 20 milijardi evra (izuzev oblasti odbrane i bezbednosti). Za te projekte objavljene su tabelarno informacije o procenjenoj vrednosti, sredstvima uloženim do kraja 2023. godine, kao i planiranim izdvajanjima u periodu 2024-2027.

„Poreski obveznici tako su dobili uvid u brojne važne informacije koje ranije nisu bili u mogućnosti da znaju. Sad se jasno vidi da će neki veliki projekti koštati znatno više nego što je inicijalno bilo najavljeno npr. troškovi izgradnje Nacionalnog stadiona sa pratećim sadržajima sad se procenjuju na 112,4 mlrd dinara, odnosno 960 miliona evra)“, navode ekonomisti.

Ipak tabela ima i nekih nedostatak koje treba otkloniti, a ne sadrži i neke velike projekte.

Prema oceni Saveta upitan je i kredibilitet čitave Strategije, jer već duže vreme ne predstavlja obavezujući dokument za vođenje javnih politika.

Nacionalni krediti za Nacionalni stadion

Kako je ,,Vreme“ ranije pisalo, država jekod Banke Poštanska štedionica za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pristupnim saobraćajnicama. Izvođač radova na izgradnji stadiona u Surčinu je kineska kompanija Power China.

Ovi podaci nalaze se u predlogu zakona kojim Narodna skupština treba da odobri ovo finansiranje, a koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Zaduživanje se, kako piše, vrši na osnovu Ugovora o dugoročnom investicionom kreditu koji je potpisan 25. juna između Srbije i banke Poštanska štedionica.

U pitanju je dinarski kredit, a Srbija će se zadužiti po kamati u visini tromesečnog belibora plus fiksna marža od 2,9 odsto godišnje. Rok vraćanja kredita je 11 godina, uz grejs period od tri godine.

Stari dugovi za nove projekte

Srbija se prošle jeseni već zadužila kod Poštanske štedionice i Unikredit banke za izgradnju linijske infrastrukture do Nacionalnog stadiona. Kod obe ove banke Srbija će moći da povuče po 11,2 milijarde dinara, odnosno 24 milijarde dinara što je ukupno oko 190 miliona evra.

Od iznosa koji je ugovorila sa Poštanskom štedionicom do kraja marta ove godine Srbija je povukla oko 8,2 milijarde dinara, dok do kraja tog meseca nije povlačila sredstva ugovorena sa Unikredit bankom.

Licitiranje cenom projekta

Projekat izgradnje Nacionalnog stadiona je iz godine u godinu postajao sve skuplji uprkos tome što nisu izrađene potrebne studije izvodljivosti i opravdanosti.

Cenom stadiona licitra se od 2015. godine kada je najavljen. Cena je bila 150 miliona evra, već 2018. godine vrednost je skočila na 250 miliona, iako izgradnja još nije ni počela, piše Insajder.

U budžetu za 2024. godinu Nacionalni stadion pominje se na četiri mesta. Za izgradnju urbane infrastrukture i nacionalnog stadiona sa pristupnim saobraćajnicama predviđeno je 360 miliona evra.

Potom, za potrebe izgradnje linijske infrastrukture i pratećih sadržaja u okviru stadiona iz budžeta će biti izdvojeno 190 miliona evra.

Izvor:Nova ekonomija

Tagovi:

Fiskalni savet budžetski deficit EXPO BDP
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Vojnici

Trka u naoružavanju

09.mart 2026. I.M.

Srbija 37. u svetu po uvozu oružja, preko 60 odsto nabavki dolazi iz Kine

Prema najnovijem izveštaju Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI), Srbija je zauzela 37. mesto na listi najvećih svetskih uvoznika oružja u periodu 2021–2025. Najviše oružja dolazi iz Kine

Energetika

09.mart 2026. M. L. J.

Zašto je Srbija ukinula izvoz goriva u Bosnu?

Vlada Srbije donela je odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata do 19. marta. Ova odluka treba da zaštiti cenu goriva u zemlji, a najviše će pogoditi Bosnu i Hercegovinu

Energetika

09.mart 2026. M. L. J.

Vrtoglav skok cena nafte: Probijena granica od sto dolara po barelu

Cene nafte premašile su 100 dolara po barelu, a fjučersi sirove nafte marke WTI skočili su u ponedeljak za čak 31 odsto. Da li će cene i dalje da skaču

crvene ruže

Uvoz cveća

07.mart 2026. K. S.

Nova ekonomija: Da li znate odakle je cveće koje kupujete

U nedelju je 8. mart, po pravilu, jedan od datuma kada se kupuje najviše cveća, a odakle je cveće koje kupujemo

Točenje goriva na benzinskoj pumpi

Cene goriva

07.mart 2026. K. S.

Đedović Handanović: Kako je država sprečila značajno poskupljenje goriva

Dizel mogao da poskupi 24 dinara, država dozvolila rast od tri, kaže ministarka Dubravka Đedović Handanović

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure