Ekonomija
Konkurencija u Srbiji sve veća, a cene nikako da padnu
U Srbiji posluje sve više trgovinskih lanaca. Zašto kod nas ne važi pravilo da konkurencija obara cene za “Vreme” objašnjava ekonomista Saša Đogović
Premijer Srbije Miloš Vučević osvrnuo se na rast cena namernica i lekova i insistirao na tome da država za to nije odgovorna. Bes građana usmerio je na trgovce jer da oni "skidaju kožu s leđa građana"
Premijer Srbije Miloš Vučević kazao je jutros da država nije kriva za visoke cene životnih namirnica i da trgovci treba da se urazume, jer nije u redu da „skidaju kožu s leđa građanima“. On je gostujući na televiziji Pink izjavio da je godišnji promet u srpskim trgovinama pet milijardi evra, a da je to vrednost trećine državnog budžeta.
„Nije niko protiv tržišne privrede, ali ne pristajemo na kartele“, dodao je Vučević, te da će država sprovesti kontrolu rada apoteka u vezi sa načinom na koji formiraju cene.
„Videćemo kako apoteke formiraju cene, da vidimo da li to zaista toliko košta koliko plaćaju građani“, rekao je on.
Kazao je da nije sporno da apoteke treba da zarade, ali „ne pet ili deset puta više“.
„Smanjite malo apetite. Ne možete sami da jedete tortu“, poručio je Vučević.
Kazao je i da je Srbija zaustavila inflaciju i da očekuje da će ona biti četiri odsto na godišnjem nivou.
Postupak protiv trgovinskih lanaca zbog dogovaranja cena
Podsetimo, Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv Delezea, Merkatora, Univereksporta i DIS-a, zbog sumnje da su ovi trgovinski lanci izvršili povredu konkurencije na tržištu zaključivanjem restriktivnog sporazuma.
Nakon višemesečnog praćenja kretanja cena za 35 odabranih proizvoda, među kojima su mleko, jogurt, ulje, brašno, šećer, jaja, kafa i banane, Komisija je utvrdila da su u maloprodajnim lancima cene za posmatrane proizvode identične.
U prostorijama ovih lanaca je obavljen nenajavljen uviđaj, koji je istovremeno sproveden i u preduzeću Cenoteka.
Izvor: Beta
U Srbiji posluje sve više trgovinskih lanaca. Zašto kod nas ne važi pravilo da konkurencija obara cene za “Vreme” objašnjava ekonomista Saša Đogović
Građni su sve češće prinuđeni da uzimaju kredite i to one najskuplje - keš kredite. Uprkos pričama o zlatnom srpskom dobu, primanja često ne mogu da pokriju životne troškove
Srbija će povoljno nabaljavati ruski gas, ocenjuju stručnjaci. Međutim, u cenu ulazi i „zavisnost" od Rusije, kao garancija bliskosti dve političke elite
Zbog blagovremeno neiskorišćenih sredstava Srbija bi mogla da izgubi oko 74 miliona evra iz IPARD programa Evropske unije
Kako je navedeno, ova emisija obveznica zaključena je sa godišnjom kamatnom stopom od sedam odsto u dolarima, a nakon hedžiranja valutnog rizika u evro, konačna kamatna stopa iznosiće oko 5,9 odsto u evrima. Sredstva prikupljena ovom emisijom biće iskorišćena za refinansiranje postojećeg duga kompanije
Intervju: Zdenko Tomanović, advokat
Legitimno je da se na ulici branite od nepravde Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve