Zahtev za razgovor ministru poljoprivrede Aleksandru Martinoviću poljoprivrednici su uputili krajem maja ove godine. Ukoliko država ne isplati dogovorene subvencije i ne uredi berzu do kraja žetve poljoprivrednici najavljuju da će traktorima izaći na ulice, rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut
Poljoprivrednici Banata će, ako država ne isplati dogovorene subvencije i ne uredi berzu do kraja žetve, izaći traktorima na ulice da se bore za golu egzistenciju, rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut, prenosi N1.
Foto: Tanjug/Dušan Aničić
Naglasio je da neće podsećati ministra poljoprivrede Aleksandra Martinovića na zahtev za razgovor koji je upućen sredinom maja, kada je u odgovoru zamolio poljoprivrednike da se strpe do kraja tog meseca zbog prezauzetosti, ali do danas poziv nije stigao.
„Hteli smo da upoznamo Martinovića i čujemo kada će biti realizovan dogovor o rebalansu budžeta i isplati 17.000 dinara za sertifikovano seme po hektaru, kada će biti uređena robna berza i o nizu drugih zahteva, ali više nećemo tražiti taj razgovor, već ćemo, ako se do završetka žetve ne ispuni dogovor, izaći traktorima na ulice da se borimo za opstanak“, rekao je Kleut.
Takav odnos ministra prema poljoprivredi dokaz je, prema rečima Kleuta, „da on ne treba da bude član Vlade Srbije, a i da ta vlada nije vlada naroda, već biznismena“.
„Ako se nastavi ista politika Srbija će ostati bez domaćih poljoprivrednika”
Dodao je da će, ukoliko se nastavi ista politika, Srbija ostati bez domaćih poljoprivrednika, jer će „zemlju pokupovati tajkuni kao u Rumuniji i da će zbog zuluma monopolista, uvoznika i izvoznika, Srbija imati problema, jer neće biti onih koji proizvode domaću hranu“.
kleut je naveo je da je cena pšenice u Srbiji deset dinara jeftinija nego na berzi u Budimpešti.
Ne realizuje se ni dogovor da se uredi berza, jer se komisija koja je počela da radi na njenom uređenju, prema prošlogodišnjem dogovoru, više ne sastaje, rekao je Kleut.
Poljoprivrednici više ne mogu da rade sa gubicima
Dodao je da poljoprivredu u Srbiji uništava politika vlasti i da poljoprivrednici više ne mogu da rade sa gubicima.
„Pre 12 ili 13 godina pšenica je koštala od 24 do 26 dinara po kilogramu, danas je oko 22 dinara, regresirano gorivo je bilo za poljoprivrednike manje od 60 dinara po litru, a sada je 179 dinara. Mineralno đubrivo je pre 12 ili 13 godina koštalo od 35 do 40 dinara za kilogram, a danas je 115 dinara“, rekao je Kleut.
Dodao je da je i Brnabić na prošlogodišnjim pregovorima priznala da postoje monopolisti i u uvozu mineralnog đubriva, koje u Rusiji košta 150 evra po toni, a u Srbiji se prodaje po 1.000 evra za tonu, jer dva uvoznika monopolista diktiraju cenu.
Kleut je naveo je da je strmoglavi pad prihoda poljoprivrede počeo kada je pre dve godine Vlada Srbije zabranila izvoz pšenice, u trenutku kada je koštala više od 40 dinara po kilogramu.
Šta je dogovoreno u decembru
U decembru prošle godine, nekoliko dana pred parlamentarne izbore Brnabić, koja se tada proglasila glavnim pregovaračem sa poljoprivrednicima, i ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković, sklopili su sporazum da se kao uslov za početak pregovora, prekinu protesti blokada ulica poljoprivrednom mehanizacijom.
Dogovoreno je tada da se isplati 18.000 dinara subvencija po hektaru i 17.000 za sertifikovano seme, da se uredi berza, izmene propisi kako bi zakupljene parcele mogle da se unesu u sistem e-agrara, umanji akciza na gorivo za 50 dinara po litru i ukine taksa za odvodnjavanje.
Od dogovorenog je malo toga poštovano: isplaćuje se 18.000 dinara po hektaru, Komisija je zaustavila rad na uređenju berze, a 17.000 dinara za seme više niko ne pominje jer nisu uračunati u originalni budžet, već je trebalo da se obezbedi naknadno, rebalansom budžeta. Ni unos parcela u e-agrar ne ide lako, a povraćaj akcize kasni u odnosu na dogovoreni rok od 14 dana, zaključuju poljoprivrednici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najavljene mere za unapređenje životnog standarda uključuju ograničavanje trgovačkih marži na 20 odsto. Vučić je na konferenciji istakao da se mera odnosi na 23 grupe proizvoda i prikazao primer korpi sa nižim cenama.
U Srbiji će ove jeseni opet poskupeti struja i to je šesti put od 2022. godine. Takođe, došlo je i do promene granice za ulazak u najskuplju crvenu zonu koja je sa 1600 pala na 1200 kilovata
Ovog leta, samo prodajom pojedinih igrača kao što su Lazar Jovanović, Andrija Makrsimović, Luka Ilić i Andrej Đurić, Zvezda je zaradila 23 miliona evra. Ali, da li je to, uz svu pomoć države, dovoljno makar da pokrije dugovanja
Iz EPS-a kažu da su otkrili jedno “potpuno novo pravilo” – ovih dana kupuju struju u onim satima kada je cena povoljna. Postoji li uopšte taj poseban sat
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je „čudesne mere” za narod od 1. septembra. Da li je reč o još jednom potezu za cementiranje sigurnog biračkog tela
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!