Zahtev za razgovor ministru poljoprivrede Aleksandru Martinoviću poljoprivrednici su uputili krajem maja ove godine. Ukoliko država ne isplati dogovorene subvencije i ne uredi berzu do kraja žetve poljoprivrednici najavljuju da će traktorima izaći na ulice, rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut
Poljoprivrednici Banata će, ako država ne isplati dogovorene subvencije i ne uredi berzu do kraja žetve, izaći traktorima na ulice da se bore za golu egzistenciju, rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut, prenosi N1.
Foto: Tanjug/Dušan Aničić
Naglasio je da neće podsećati ministra poljoprivrede Aleksandra Martinovića na zahtev za razgovor koji je upućen sredinom maja, kada je u odgovoru zamolio poljoprivrednike da se strpe do kraja tog meseca zbog prezauzetosti, ali do danas poziv nije stigao.
„Hteli smo da upoznamo Martinovića i čujemo kada će biti realizovan dogovor o rebalansu budžeta i isplati 17.000 dinara za sertifikovano seme po hektaru, kada će biti uređena robna berza i o nizu drugih zahteva, ali više nećemo tražiti taj razgovor, već ćemo, ako se do završetka žetve ne ispuni dogovor, izaći traktorima na ulice da se borimo za opstanak“, rekao je Kleut.
Takav odnos ministra prema poljoprivredi dokaz je, prema rečima Kleuta, „da on ne treba da bude član Vlade Srbije, a i da ta vlada nije vlada naroda, već biznismena“.
„Ako se nastavi ista politika Srbija će ostati bez domaćih poljoprivrednika”
Dodao je da će, ukoliko se nastavi ista politika, Srbija ostati bez domaćih poljoprivrednika, jer će „zemlju pokupovati tajkuni kao u Rumuniji i da će zbog zuluma monopolista, uvoznika i izvoznika, Srbija imati problema, jer neće biti onih koji proizvode domaću hranu“.
kleut je naveo je da je cena pšenice u Srbiji deset dinara jeftinija nego na berzi u Budimpešti.
Ne realizuje se ni dogovor da se uredi berza, jer se komisija koja je počela da radi na njenom uređenju, prema prošlogodišnjem dogovoru, više ne sastaje, rekao je Kleut.
Poljoprivrednici više ne mogu da rade sa gubicima
Dodao je da poljoprivredu u Srbiji uništava politika vlasti i da poljoprivrednici više ne mogu da rade sa gubicima.
„Pre 12 ili 13 godina pšenica je koštala od 24 do 26 dinara po kilogramu, danas je oko 22 dinara, regresirano gorivo je bilo za poljoprivrednike manje od 60 dinara po litru, a sada je 179 dinara. Mineralno đubrivo je pre 12 ili 13 godina koštalo od 35 do 40 dinara za kilogram, a danas je 115 dinara“, rekao je Kleut.
Dodao je da je i Brnabić na prošlogodišnjim pregovorima priznala da postoje monopolisti i u uvozu mineralnog đubriva, koje u Rusiji košta 150 evra po toni, a u Srbiji se prodaje po 1.000 evra za tonu, jer dva uvoznika monopolista diktiraju cenu.
Kleut je naveo je da je strmoglavi pad prihoda poljoprivrede počeo kada je pre dve godine Vlada Srbije zabranila izvoz pšenice, u trenutku kada je koštala više od 40 dinara po kilogramu.
Šta je dogovoreno u decembru
U decembru prošle godine, nekoliko dana pred parlamentarne izbore Brnabić, koja se tada proglasila glavnim pregovaračem sa poljoprivrednicima, i ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković, sklopili su sporazum da se kao uslov za početak pregovora, prekinu protesti blokada ulica poljoprivrednom mehanizacijom.
Dogovoreno je tada da se isplati 18.000 dinara subvencija po hektaru i 17.000 za sertifikovano seme, da se uredi berza, izmene propisi kako bi zakupljene parcele mogle da se unesu u sistem e-agrara, umanji akciza na gorivo za 50 dinara po litru i ukine taksa za odvodnjavanje.
Od dogovorenog je malo toga poštovano: isplaćuje se 18.000 dinara po hektaru, Komisija je zaustavila rad na uređenju berze, a 17.000 dinara za seme više niko ne pominje jer nisu uračunati u originalni budžet, već je trebalo da se obezbedi naknadno, rebalansom budžeta. Ni unos parcela u e-agrar ne ide lako, a povraćaj akcize kasni u odnosu na dogovoreni rok od 14 dana, zaključuju poljoprivrednici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izgradnja druge linije beogradskog metroa, iako najavljivana kao „projekt budućnosti“, nailazi na prve ozbiljne prepreke – eksproprijacija zemljišta u opštinama Novi Beograd i Zemun. Građani su zabrinuti zbog niskih naknada, nejasnih procedura i mogućih zloupotreba, dok vlasti tvrde da je reč o neophodnom koraku za razvoj grada
U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara
Izgradnja auto-puteva u Srbiji poslednjih godina glavni je adut aktuelne vlasti. Dok se ovi projekti promovišu kao dokaz napretka, postavlja se pitanje – po kojoj ceni? Stručnjaci, naime, ističu da su cene ovih projekata daleko veće nego u inostranstvu, i to u državama regiona
Rukovostvo Elektrdistribucije Srbije (EDS) je smislilo da potrošači od 1. juna sami prijave stanje brojila za struju. EDS će to raditi jednom u tri meseca. Nov sistem nije ni startovao, a već ima puno nedoumica
Vlada Srbije je bez ikakvog obrazloženja preusmerila više od 11 milijardi dinara sa infrastrukturnih, bezbednosnih i razvojnih projekata u budžetsku rezervu. Ovaj potez se poklapa sa najavama Aleksandra Vučića za povećanje penzija i plata. Stručnjaci upozoravaju na manjak transparentnosti i moguće zloupotrebe mehanizma budžetske rezerve
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!