img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U Srbiji sve veći broj stranih radnika

11. mart 2024, 11:36 S.Z/FoNet
Foto: Pixabay/bridgesward
Copied

U Srbiji je tokom 2023. godine izdato više od 52.000 radnih dozvola strancima, što je skok od skoro 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu

 Samo u Beogradu je zaposleno novih 30.000 stranih radnika. Ipak, uprkos zapošljavanju stranaca, Srbiji još uvek nedostaju razni profili radnika.

Neke procene su da nedostaje oko 20.000 vozača i otprilike isto toliko radnika u ugostiteljstvu. Od ukupnog broja pridošlih, najviše je radnika iz Kine – 10.000. Drugi po brojnosti su građani Rusije – 8.000, zatim 5.500 radnika iz Turske, 3.000 iz Indije a slede Kuba, Nepal, Bangladeš i, konačno, zemlje iz susedstva.

Srbija je jedna od potpisnica Globalnog sporazuma o migracijama koji treba da štite migrante, ali i da bude u funkciji održivog razvoja.

„Programski okvir uključuje da se analizira tržište rada, da se radi na inforamtivnim sistemima kao na primer Welcome to Serbia, kao jedan od primera dobrih praksi koje treba pratiti“, ukazala je Donatela Bradić iz Međunarodne organizacije za migracije UN (IOM).

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić za vreme čijeg je mandata kao ministarke za rad i započela izrada zakona o zapošljavanju stranaca i potpisano više međudržavnih sporazuma, kaže da su se ti radnici pokazali kao dobri i da su se porodično brzo integrisali.

Kreira se lista deficitarnih zanimanja

„Ono što jeste neminovno je ta migracija radne snage i migracija iz inostranstva, ali prioritet svih naših aktivnosti jeste da se naši ljudi koji su, nažalost, nekih prethodnih godina u potrazi za poslom otišli, vrate“, navela je Darija Kisić.

Nije tajna da je Evropska unija obezbedila velika sredstva za afričke zemlje, pre svega Maroko, Tunis i druge, odakle namerava da privuče talente. U Srbiji se počelo sa izradom prve liste deficitarnih zanimanja, a strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje.

Taj spisak će biti podložen izmenama, jer ako se utvrdi da u nekim strukama više ne manjka radnika i da bi novopridošli strani radnici mogli da ugroze posao domaćim, Vlada će ih brisati sa spiska deficitarnih poslova.

Balkan je otvoren

Od marta je stupilo na snagu slobodno tržište rada između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Ekonomista Saša Đogović rekao je ranije  za „Vreme“ da je to pohvalno, ali krnje jer druge zemlje Zapadnog Balkana ne učestvuju.

On je rekao tom prilikom da  „svaku vrstu regionalne saradnje treba pozdraviti jer doprinosi i jačanju poverenja među građanima Zapadnog Balkana“.

Takođe je zaključio da je za Srbiju, kao najveće tržište u regionu, ovakva inicijativa dobra stvar. Posebno zato što će u narednom periodu postojati velika potražnja za radnom snagom u građevinarstvu i hotelijerstvu, zbog mnogih najavljenih projekata.

Država nezainteresovana za domaće radnike

Izmenama Zakona o zapošljavanju stranaca država nastoji da skrati proceduru za dobijanje radne dozvole. Takođe su zaštićeni i pravom da promene poslodavca nakon što dođu u Srbiju, što ih štiti od ucene poslodavaca.

Međutim, dok se stvaraju bolji uslovi  za uvoz jeftine radne snage,  domaćim radnicima se ne poboljšavaju uslovi rada.

Zbog toga radnici iz Srbije  konstantno  i u velikom broju odlaze u Evropsku Uniju i druge države.

Tagovi:

Radna snaga Zapošljavnjae stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Evro u menjačnicama

11.decembar 2025. M. L. J.

„Dođi odmah”: I dalje vlada jagma za evrima

Iz udruženja Menjačnica za Vreme kažu da evra ima dovoljno. Međutim, kad hoćeš da kupiš devize moraš malo da sačekaš ili da požuriš da ne nestanu

Točenje goriva na benzinskoj pump

Cene goriva

10.decembar 2025. K. S.

Zatvaranje benzinskih pumpi: Meštani pograničnih područja ne haju

Dok se čeka da li će NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Kurs evra

10.decembar 2025. M. L. J.

Koliko može da „divlja“ kurs u menjačnicama i bankama

Prodajni kurs evra u nekim menjačnicama i bankama je već probio 120 dinara, a među građima postoji bojazan od dodatnog povećanja. Kurs ipak ne može neograničeno da „divlja“ - osim ako ga NBS ne promeni.

Sankcije NIS-u

10.decembar 2025. Marija L. Janković

Banka za „Vreme“: „Saradnja sa NIS-om je poslovna tajna“

Da li posluju sa NIS-om, smeju li uopšte o tome da govore, kao i do kada će to poslovanje trajati, objašnjavaju pojedine banke za „Vreme“

Ekonomija

10.decembar 2025. I.M.

„Fajnenšel tajms“: ADNOC iz Emirata najbliži kupovini NIS-a

Pregovori za ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS) su navodno u toku, a kompanija ADNOC iz Abu Dabija slovi kao favorit, piše "Fajnenšel tajms"

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure