img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U Srbiji sve veći broj stranih radnika

11. mart 2024, 11:36 S.Z/FoNet
Foto: Pixabay/bridgesward
Copied

U Srbiji je tokom 2023. godine izdato više od 52.000 radnih dozvola strancima, što je skok od skoro 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu

 Samo u Beogradu je zaposleno novih 30.000 stranih radnika. Ipak, uprkos zapošljavanju stranaca, Srbiji još uvek nedostaju razni profili radnika.

Neke procene su da nedostaje oko 20.000 vozača i otprilike isto toliko radnika u ugostiteljstvu. Od ukupnog broja pridošlih, najviše je radnika iz Kine – 10.000. Drugi po brojnosti su građani Rusije – 8.000, zatim 5.500 radnika iz Turske, 3.000 iz Indije a slede Kuba, Nepal, Bangladeš i, konačno, zemlje iz susedstva.

Srbija je jedna od potpisnica Globalnog sporazuma o migracijama koji treba da štite migrante, ali i da bude u funkciji održivog razvoja.

„Programski okvir uključuje da se analizira tržište rada, da se radi na inforamtivnim sistemima kao na primer Welcome to Serbia, kao jedan od primera dobrih praksi koje treba pratiti“, ukazala je Donatela Bradić iz Međunarodne organizacije za migracije UN (IOM).

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić za vreme čijeg je mandata kao ministarke za rad i započela izrada zakona o zapošljavanju stranaca i potpisano više međudržavnih sporazuma, kaže da su se ti radnici pokazali kao dobri i da su se porodično brzo integrisali.

Kreira se lista deficitarnih zanimanja

„Ono što jeste neminovno je ta migracija radne snage i migracija iz inostranstva, ali prioritet svih naših aktivnosti jeste da se naši ljudi koji su, nažalost, nekih prethodnih godina u potrazi za poslom otišli, vrate“, navela je Darija Kisić.

Nije tajna da je Evropska unija obezbedila velika sredstva za afričke zemlje, pre svega Maroko, Tunis i druge, odakle namerava da privuče talente. U Srbiji se počelo sa izradom prve liste deficitarnih zanimanja, a strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje.

Taj spisak će biti podložen izmenama, jer ako se utvrdi da u nekim strukama više ne manjka radnika i da bi novopridošli strani radnici mogli da ugroze posao domaćim, Vlada će ih brisati sa spiska deficitarnih poslova.

Balkan je otvoren

Od marta je stupilo na snagu slobodno tržište rada između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Ekonomista Saša Đogović rekao je ranije  za „Vreme“ da je to pohvalno, ali krnje jer druge zemlje Zapadnog Balkana ne učestvuju.

On je rekao tom prilikom da  „svaku vrstu regionalne saradnje treba pozdraviti jer doprinosi i jačanju poverenja među građanima Zapadnog Balkana“.

Takođe je zaključio da je za Srbiju, kao najveće tržište u regionu, ovakva inicijativa dobra stvar. Posebno zato što će u narednom periodu postojati velika potražnja za radnom snagom u građevinarstvu i hotelijerstvu, zbog mnogih najavljenih projekata.

Država nezainteresovana za domaće radnike

Izmenama Zakona o zapošljavanju stranaca država nastoji da skrati proceduru za dobijanje radne dozvole. Takođe su zaštićeni i pravom da promene poslodavca nakon što dođu u Srbiju, što ih štiti od ucene poslodavaca.

Međutim, dok se stvaraju bolji uslovi  za uvoz jeftine radne snage,  domaćim radnicima se ne poboljšavaju uslovi rada.

Zbog toga radnici iz Srbije  konstantno  i u velikom broju odlaze u Evropsku Uniju i druge države.

Tagovi:

Radna snaga Zapošljavnjae stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure