img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

U Srbiji sve veći broj stranih radnika

11. mart 2024, 11:36 S.Z/FoNet
Foto: Pixabay/bridgesward
Copied

U Srbiji je tokom 2023. godine izdato više od 52.000 radnih dozvola strancima, što je skok od skoro 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu

 Samo u Beogradu je zaposleno novih 30.000 stranih radnika. Ipak, uprkos zapošljavanju stranaca, Srbiji još uvek nedostaju razni profili radnika.

Neke procene su da nedostaje oko 20.000 vozača i otprilike isto toliko radnika u ugostiteljstvu. Od ukupnog broja pridošlih, najviše je radnika iz Kine – 10.000. Drugi po brojnosti su građani Rusije – 8.000, zatim 5.500 radnika iz Turske, 3.000 iz Indije a slede Kuba, Nepal, Bangladeš i, konačno, zemlje iz susedstva.

Srbija je jedna od potpisnica Globalnog sporazuma o migracijama koji treba da štite migrante, ali i da bude u funkciji održivog razvoja.

„Programski okvir uključuje da se analizira tržište rada, da se radi na inforamtivnim sistemima kao na primer Welcome to Serbia, kao jedan od primera dobrih praksi koje treba pratiti“, ukazala je Donatela Bradić iz Međunarodne organizacije za migracije UN (IOM).

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić za vreme čijeg je mandata kao ministarke za rad i započela izrada zakona o zapošljavanju stranaca i potpisano više međudržavnih sporazuma, kaže da su se ti radnici pokazali kao dobri i da su se porodično brzo integrisali.

Kreira se lista deficitarnih zanimanja

„Ono što jeste neminovno je ta migracija radne snage i migracija iz inostranstva, ali prioritet svih naših aktivnosti jeste da se naši ljudi koji su, nažalost, nekih prethodnih godina u potrazi za poslom otišli, vrate“, navela je Darija Kisić.

Nije tajna da je Evropska unija obezbedila velika sredstva za afričke zemlje, pre svega Maroko, Tunis i druge, odakle namerava da privuče talente. U Srbiji se počelo sa izradom prve liste deficitarnih zanimanja, a strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje.

Taj spisak će biti podložen izmenama, jer ako se utvrdi da u nekim strukama više ne manjka radnika i da bi novopridošli strani radnici mogli da ugroze posao domaćim, Vlada će ih brisati sa spiska deficitarnih poslova.

Balkan je otvoren

Od marta je stupilo na snagu slobodno tržište rada između Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Ekonomista Saša Đogović rekao je ranije  za „Vreme“ da je to pohvalno, ali krnje jer druge zemlje Zapadnog Balkana ne učestvuju.

On je rekao tom prilikom da  „svaku vrstu regionalne saradnje treba pozdraviti jer doprinosi i jačanju poverenja među građanima Zapadnog Balkana“.

Takođe je zaključio da je za Srbiju, kao najveće tržište u regionu, ovakva inicijativa dobra stvar. Posebno zato što će u narednom periodu postojati velika potražnja za radnom snagom u građevinarstvu i hotelijerstvu, zbog mnogih najavljenih projekata.

Država nezainteresovana za domaće radnike

Izmenama Zakona o zapošljavanju stranaca država nastoji da skrati proceduru za dobijanje radne dozvole. Takođe su zaštićeni i pravom da promene poslodavca nakon što dođu u Srbiju, što ih štiti od ucene poslodavaca.

Međutim, dok se stvaraju bolji uslovi  za uvoz jeftine radne snage,  domaćim radnicima se ne poboljšavaju uslovi rada.

Zbog toga radnici iz Srbije  konstantno  i u velikom broju odlaze u Evropsku Uniju i druge države.

Tagovi:

Radna snaga Zapošljavnjae stranaca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

22.februar 2026. Angela Gepfert / ARD / DW

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

Beograd

21.februar 2026. A.I.

Beograd grca u dugovima: Dobavljači potražuju „neverovatnih“ 25 milijardi dinara

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je da je Grad Beograd dužan na sve strane i da zbog toga sledi rebalans budžeta. Pored ostalog i zbog izgubljenih sudskih parnica

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

21.februar 2026. A.I.

OFAK produžio licencu NIS-u za mesec dana

U poslednjem trenutku Kancelarija za kontrolu strane imovine SAD (OFAK) ponovo je produžila licencu NIS-u, ali samo za jedan mesec

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Naftna industrija Srbije

20.februar 2026. Marija L. Janković

Kako se Vučić „opustio“ oko sudbine NIS-a

Licenca za NIS ističe u subotu, 21. februara u 6 ujutru sati, dok cene nafte rastu. Aleksandar Vučić ovoga puta ne potpaljuje režimske medije i ne plaši građane da će sve stati, kao onomad

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić pozvao je građane da iskažu mlekarski patriotizam - kupujući više srpskog mleka i mlečnih proizvoda.

Poljoprivreda

19.februar 2026. Marija L. Janković

Mlečni damping u Srbiji: Jedino kod nas prolazi škart

Srbija popije godišnje oko 1,3 milijarde litara mleka, koliko približno iznosi i godišnja proizvodnja. Ipak, tokom 2025. godine uvezli smo oko 19.000 tona svežeg mleka i mlečnih proizvoda i 4.200 tona mleka u prahu. Zašto uvozimo, ako nam ne treba?

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure